Za rast minimalne penzije treba 100 miliona eura

Povećavanje granice minimalne penzije na 450 eura od januara naredne godine, što je najavio novi premijer Milojko Spajić, dovelo bi do toga da oko dvije trećine penzionera u Crnoj Gori prima novi iznos minimalne.

Penziju nižu od 450 eura, koje bi obuhvatilo ovo povećanje, prema informacijama “Vijesti” prima oko 75 hiljada penzionera. Sadašnja minimalna penzija, isplaćena za septembar, iznosi 300 eura, tako da bi, prema ovoj najavi, bila povećana za 50 odsto. Ukupno povećanja bi na godišnjem nivou državni budžet koštalo oko sto miliona eua.

Spajić nije precizirao da li će i ostale penzije biti usklađivane istim procentom ili samo kroz redovno u januaru koje zavisi od rasta zarada i inflacije. Nakon septembarskog usklađivanja mjesečni iznos potreban za isplatu penzija iznosi 49 miliona eura, odnosno na nivou godine je oko 600 miliona eura. Tako da bi linearno usklađivanja, svima po 50 odsto, koštalo dodatnih 300 miliona eura.

Minimalac bi bio veći od sadašnje prosječne

Ova nova minimalna penzija bila bi veća od sadašnje prosječne penzije, koje je u avgustu iznosila 405 eura, a sa septembarskim usklađivanjem 425 eura.

Prosječna starosna penzija u avgustu je bila 441 euro, a sa usklađivanjem za septembar je izašla na 464 eura. Sada će, prema podacima saopštenim “Vijestima”, neko ko je imao minimum 15 godina radnog staža i ko je bio osiguran na minimalnu zaradu imati istu penziju kao neko ko je radio 25 godina i uredno bio osiguran na iznos zarade na nivou prosječne u tom periodu.

Prema istim podacima onaj ko je radio 25 godina i uredno bio prijavljen na puni iznos svoje zarade u nivou prosječne, po osnovu doprinosa u Fond PIO je uplatio četiri puta veću sumu novca od onoga ko je bio osiguran sa minimalcem na 15 godina.

Spajić na konferenciji za novinare prije dva dana nije precizirao na koji način će biti obezbijeđen novac za isplatu ovog povećanja, osim da će to biti od opštih prihoda budžeta kao i prilikom “Evrope sad 1”. On je naveo primjer Fonda zdravstva koji sada ima više novca nego prije 2022. kada je ukinut doprinos na zarade za zdravstveno osiguranje, jer se sada ta institucija finansira iz opštih prihoda budžeta.

Nejasan plan za umanjenje doprinosa

Premijer je kazao i da želi reformisati penzioni fond, najavljujući smanjenje doprinosa za poslodavce. Sada doprinos za penziono osiguranje iznosi 20,5 odsto bruto zarade, od čega je 15 odsto na teret zaposlenog (iznos za koji se umanjuje njegova zarada) i 5,5 odsto koje doplaćuje poslodavac.

Ukidanje doprinosa za poslodavce na prosječnu neto zaradu od 800 eura (980 eura bruto), smanjilo bi njegov trošak za 54 eura. Za taj iznos ne bi morao da povećava zaradu radnika, jer je to trošak poslodavca. Na istu sumu na teret zaposlenog i dalje bi se plaćao iznos za penziono osiguranje od 146 eura.

Ukoliko bi se i za zaposlenog umanjio doprinos sa 15 na 10 odsto, on bi dobio povećanje zarade na prosječnom nivou od 48 eura.

Iz Fonda PIO nisu mogli odgovoriti na pitanje “Vijesti” u vezi povećanja minimalne zarade, jer ne mogu komentarisati nešto za što odluka još nije donijeta.

Danas o članu 197đ

Kazali su da će danas imati sastanak sa novom ministarkom rada i socijalnog staranja Naidom Nišić u vezi primjene prelaznog člana 197đ Zakona o PIO.

Ovaj član predviđa izuzetak za odlazak žena u penziju tako što bi u ovoj godini, ako žele, mogli ostvariti pravo na penziju sa 62 godine i šest mjeseci života, a zatim se svake godine granica produžava za po tri mjeseca, pa u 2028. godini ona iznosi 63 godine i devet mjeseci.

Ustavni sud je prije dvije sedmice ukinuo član 17, stv 1, Zakona o PIO koji je omogućavao ženama da odu u penziju sa 64 godine života i muškarcima sa 66 godina ako imaju 15 godina staža.

Sada je sporno da li član 197đ važi jer na njegovom početku piše “izuzetno od odredbe člana 17 stav 1 ovog zakona, pravo na starosnu penziju osiguranik žena stiče...”. Odnosno dilema je da li izuzetak iz prelazne odredbe zakona može da važi, ako je ukinut osnovni član zakona na koji se taj izuzetak odnosi.

S obzirom da se očekuju da “Službeni list” odluku Ustavnog sud objavi sjutra, već od subote za odlazak u penziju važilo bi samo pravilo o punih 40 godina staža, i možda i ovaj član 197đ.

Prema informacijama iz Fonda PIO i sindikata, postoji veliko interesovanje građana da li će ovaj član biti u primjeni, odnosno da li će Fond sada primati i postupati po zahtjevima osiguranica koje imaju 62 i po godine života i 15 godina staža.

Ovo pitanje je naročito aktuelno nakon najave premijera da će povećati granicu minimalne penzije na 450 eura, jer bi za osiguranice bilo potpuno svejedno da li imaju 62 ili 67 godina života i 15 ili 25 godina staža, jer bi u oba slučaja primali istu penziju od 450 eura.

USS: Uslov za starosnu 64 godine za oba pola, smijeniti sudije Ustavnog suda

Unija slobodnih sindikata (USS) dostavila je juče inicijativu Vladi i Skupštini da se po hitnom postupku usvoji izmjena Zakona o PIO, kako bi se umjesto ukinutog člana 17, stav 1, navelo da osiguranici uslov za starosnu penziju stiču sa 64 godine za oba pola i minimum 15 godina staža osiguranja.

“S obzirom da se Odlukom Ustavnog suda traži izjednačenje godina života kao uslova za odlazak u starosnu penziju, a kako se ne bi umanjilo postojeće pravo žena, predložemo da se žene i muškarci izjednače na 64 godine života i 15 godina staža osiguranja kao uslov za sticanje starosne penzije. Propisivanjem ovog uslova za ostvarivanje starosne penzije ujedno bi se stvorio veći prostor za oslobađanje radnih mjesta za mlađe generacije koje čekaju na zaposlenje”, naveli su iz USS-a u inicijativi.

Oni navode da je ovakva odluka Ustavnog suda izazvala kod velikog broja građana pravnu nesigurnost i dovela u pitanje primjenu jednog broja članova Zakona PIO koji se oslanjaju na član 17 stav 1, zbog čega je neophodna hitna reakcija Vlade i Skupštine.

Ova sindikalna organizacija je istovremeno predsjedniku Skupštine i svim poslaničkim klubovima podnijela inicijativu za razrješenje sudija Ustavnog suda, koji su glasali za spornu odluku.

USS navodi da je Ustavni sud prekršio Zakon o Ustavnom sudu jer o ovoj inicijativi nije organizovao javnu raspravu, kao i da je propustio mogućnost da zbog nastajanja pravne praznine primijeni član 65 Zakona o Ustavnom sudu, odnosno da odloži primjenu odluke u roku do tri mjeseca.

“U konačnom, kako je to u medijima objavljeno, jedna od četvoro sudija/kinja koji su glasali za Odluku o ukidanju člana 17 stav 1 Zakona PIO, u decembru mjesecu ove godine ispunjavala je uslov za prestanak sudijske funkcije po osnovu sticanja uslova za odlazak u starosnu penziju. To saznanje nam govori da je Ustavni sud, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, po službenoj dužnosti, a shodno članu 7 Zakonu o Ustavnom sudu, bio obavezan da obavijesti predlagača da jedna od sutkinja ispunjava uslov za sticanje tog prava prije isteka mandata, što nije uradio. Imajući to u vidu, predmetna odluka ne bi mogla biti donijeta da se sutkinja izuzela od glasanja zbog konflikta interesa, jer za takvu odluku ne bi bio obezbijeđen potreban broj glasova (4 glasa) sudija/kinja Ustavnog suda, s obzirom da su dvije sutkinje izuzele svoj stav”, naveli su iz USS-a.

Ustavni sud je odlukom naložio Vladi da u roku od 30 dana donese novi tekst zakona, koji mora biti u skladu sa ocjenom suda da žene ne smiju biti pozitivno diskriminisane u odnosu na muškarce.

( Goran Kapor )