Koje je tačno značenje pojma genocid?

Pojam genocid je prvi put korišćen tokom užasa Holokausta u Drugom svjetskom ratu. On se odnosi na pokušaj iskorjenjivanja jednog naroda ili određene grupe ljudi.

Poljsko-jevrejski advokat Rafael Lemkin je 1943. smislio taj naziv za sistematsko ubijanje Jevreja u nacističkoj Njemačkoj. Lemkin je u Holokaustu izgubio sve članove porodice, osim brata. Vodio je kampanju za priznavanje genocida kao zločina prema međunarodnom pravu, otvarajući put za usvajanje Konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu 1948, a koja je stupila na snagu 1951. godine.

Član 2 Konvencije definiše genocid kao čin "počinjen s namjerom da se uništi, u cjelini ili djelimično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa kao takva“. Prema definiciji Ujedinjenih nacija, takva nedjela uključuju: ubijanje ljudi, nanošenje fizičkih ili psihičkih povreda, pogoršanje životnih uslova do stepena opasnog po život, sprečavanje rađanja djece i prisilno oduzimanje djece roditeljima iz te grupe.

Ko može biti krivično gonjen?

Konvencija UN o genocidu navodi da svako može da bude krivično gonjen i kažnjen za genocid, uključujući i izabrane predstavnike vlasti. Međunarodni krivični sud za ratne zločine ima mandat da istražuje i procesuira genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Prema statutu tog suda, svako ko počini, naredi, učestvuje ili podstiče genocid može biti krivično gonjen.

Postoji i Međunarodni sud pravde u Hagu, koji se bavi međudržavnim sporovima i može da odluči da li su države odgovorne za genocid.

Dokazati genocid nije lako

"U svakodnevnom životu mnogi ljudi slobodnije koriste izraz genocid za najveće i najteže zločine, jer zvuči mnogo jače od pojma ratni zločini ili zločini protiv čovječnosti", objašnjava za DW Valeri Gabard, ekspertkinja za međunarodno pravo u Hagu i saosnivačica pravne konsultantske kuće UpRights. "U pravnom kontekstu, međutim, definicija je vrlo uska. Utvrđivanje genocida ne ogleda se u brojkama ubijenih. Najvažniji kriterijum je namjera da se grupa fizički istrijebi i uništi".

Stručnjaci ističu da je tu namjeru teško dokazati, jer često nedostaju neposredni dokazi. "Problem s dokazivanjem genocidne namjere je taj što je malo vjerovatno da će počinioci to direktno da priznaju na sudu“, objašnjava Vilijam Šabas, profesor međunarodnog prava na Univerzitetima Midleseks u Londonu i Lajden u Holandiji. "Sudovi moraju da zaključe da je postojala genocidna namjera iz ponašanja počinilaca. Moraju da se oslone na posredne dokaze i to mora da bude van svake sumnje. To je momenat kada genocid postaje teško dokazati".

Za procesuiranje genocida potrebno je vrijeme

Valeri Gabard je radila na međunarodnim krivičnim sudovima za Kambodžu, Ruandu i bivšu Jugoslaviju. Ona ističe da procesuiranje genocida može da potraje:

"Kada je genocid u pitanju, uvijek ima mnogo žrtava i potrebno je mnogo vremena da se zločini istraže. Ne moramo samo da dokazujemo namjeru da se ubije, već namjeru da se ubiju ljudi zato što pripadaju određenoj grupi".

Da li je to genocid ili nije?

Poslednjih godina političari su često koristili termin genocid da opišu kršenje ljudskih prava u Kini, Mjanmaru, Siriji, a sada i u Ukrajini. Nakon zločina koje su počinile ruske trupe u Ukrajini, američki predsjednik Džozef Bajden je 2022. godine optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za genocid.

Godinu dana ranije, vlade Sjedinjenih Država, Kanade i Holandije optužile su Kinu da je počinila genocid nad Ujgurima u Sinđanu. Nekoliko drugih zemalja donijelo je parlamentarne rezolucije sa istim optužbama.

Stručnjaci podsjećaju na tri genocida koja su kao takva priznata od strane Međunarodnog suda za ratne zločine: Ruanda, gdje je oko 800.000 Tutsija i umjerenih Huta ubijeno u genocidu 1994. godine, masakr u Srebrenici 1995. godine, koji je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom i zločini Crvenih Kmera u Kambodži 1970-ih. S obzirom na to da su Crveni Kmeri ubili mnoge svoje žrtve zbog njihovog političkog ili socijalnog statusa, ne postoji konsenzus oko toga da li su zločini u Kambodži, prema definiciji UN, zapravo genocid.

Međunarodni krivični sud je 2010. godine izdao nalog za hapšenje sudanskog predsjednika Omara al Bašira, optužujući ga za vojni pohod na stanovnike regiona Darfur.

"Pravna definicija genocida primjenjuje se u predmetima pred Međunarodnim sudom za ratne zločine i u presudama Tribunala za Ruandu. Postojeći zakon vrlo jasno pokazuje šta je genocid“, naglašava Šabas.

Ali, postoje i pokušaji da se termin genocid koristi za događaje koji ne zadovoljavaju zakonsku definiciju genocida, bilo da se radi o Ujgurima u Kini ili ratu u Ukrajini.

( Deutsche Welle )