Jednakost polova u sportu cilj od kojeg se ne odstupa

U Lozani održan panel Savjeta Evrope o promociji ravnopravnosti polova u sportu, na kojem su bile i “Vijesti”

1342 pregleda2 komentar(a)
Učesnici panela na stepenicama Olimpijske kuće, koji predstavljaju pet olimpijskih krugova, Foto: twitter.com/CoE_Sports

Lozana, grad nastao uz obalu Ženevskog jezera i na brdima iznad njega, u svijetu je poznat kao olimpijska prijestonica, iz koje je prije skoro 130 godina baron Pjer de Kuberten krenuo u realizaciju ideje čije krajnje domete nije mogao ni da sanja.

U Olimpijskoj kući, koja je 2019. godine, kada je završena, zvanično bila energetski najefikasnija zgrada na svijetu i u čiju izgradnju je uloženo 145 miliona franaka (oko 150 miliona eura), Savjet Evrope je organizovao prvi forum programa “All In Plus”, tj. promociju ravnopravnosti polova u sportu.

Na panelu, kojem su prisustvovale i “Vijesti”, najviše se govorilo o problemima sa kojim se susrijeću sportistikinje. O tome kako i novinari često griješe, jer ne nazivaju stvari pravim imenom, kako je fokus usmjeren na muškarce, kako žene u sportu često trpe razne oblike nasilja, te o zajedničkoj želji Međunarodnog olimpijskog komiteta, Savjeta Evrope, Evropskog udruženja emitera (EBU) i raznih drugih udruženja da se stvari dinamičnije mijenjaju... O svemu tome pričali su eksperti iz raznih organizacija i nevladinog sektora.

O (ne)jednakosti u sportu nekad i sad najbolje govore brojke, koje su predstavili dvoje ljudi iz MOK-a: Šarlot Gropo, šefica Jedinice za rodnu ravnopravnost i inkluziju i Kristijan Klaue, direktor korporativnih komunikacija, koji su najavili da će prvi put na Olimpijskim igrama u Parizu prvi put biti podjednak broj ženskih i muških učesnika.

Na OI u Amsterdamu 1928. godine, samo 10 odsto sportista su bile žene, 30% u Atlanti 1996, 44% u Londonu 2012, a prije dvije godine u Tokiju 48 odsto.

Problem je, međutim, što žena nema dovoljno na mjestima na kojima se odlučuje o sportu. Cilj MOK-a je da ih bude bar 30 odsto u rukovodećim organima, ali statistika govori da je mnogo drugačije.

- Na posljednjem presjeku stanja, od 206 nacionalnih olimpijskih komiteta samo 25 je imalo predsjednice, tj. svega 12 odsto. U Evropi ih je sedam, a bilo je osam, ali je nedavno došlo do promjena u Olimpijskom komitetu Francuske. Neophodno je da se kreira svijest da žene moraju da budu na rukovodećim pozicijama - pojasnio je Pedro Dijaš, bivši portugalski džudista koji je sada radi u MOK-u.

U prethodnih 10 godina zabilježen je porast broja žena u organima krovne organizacije svjetskog sporta, pa ih je sada u Izvršnom odboru 33 odsto (bilo 27), u komisijama 42 (naspram 18). U OBS-u, kompaniji koja je zadužena za prenose OI, 40 odsto stalno zaposlenih su žene.

Nađa Bonžur, konsultantkinja u MOK-u i Žalinka Mišo, viša menadžerka komunikacija u Fibi, predstavile su preporuke svojih organizacija kako bi mediji trebalo da izvještavaju i na šta da posebno obrate pažnju, a istaknuto je nekoliko negativnih, ali i pozitivnih primjera.

Kao negativni su ocijenjeni tekstovi naslovljeni “Kejti Ledecki, muški Majkl Felps”, “Brigid Kosgei - izbačena iz škole, majka blizanaca i svjetska rekorderka”, a kao pozitivan naslov “Atletika” nakon pogotka slavnog Portugalca na Mundijalu u Kataru: “Kristijano Ronaldo postao prvi muškarac koji je dao gol na pet svjetskih prvenstava”, jer je u ženskoj konkurenciji to uradila slavna Brazilka Marta.

Na panelu, kojem su uživo prisustvovali novinari iz 27 zemalja, a iz još nekoliko onlajn, zaključeno je da bi predstavnici “sedme sile” trebalo da se upoznaju sa smjernicama MOK-a i Fibe za portretisanje sportista i da obrate pažnju na ravnopravnu zastupljenost polova.

- U mojoj zemlji Keniji samo devet odsto vijesti u sportskim medijima je posvećeno ženama. Da stvar bude gora, neke fotografije koje su objavljene su bile provokativne i previše eksplicitne. Kada sam pitala urednike zašto to rade, rekli su mi da moraju da prodaju novine, a da ih kupuju samo muškarci - istakla je Evelin Vata, koja je potpredsjednica Međunarodnog udruženja sportskih novinara (AIPS).

Ni na Zapadu se ne rješavaju slučajevi seksualnog zlostavljanja

Osim o ravnopravnosti žena, bilo je govora i o slučajevima seksualnog zlostavljanja, o čemu je iz ličnog iskustva govorila bivša španska gimnastičarka Glorija Viseras, viši projekt menadžer u Jedinici za siguran sport MOK-a. Ona je 2012. optužila bivšeg trenera Hesusa Karbalja da ju je seksualno zlostavljao kada je bila djevojčica, ali nije naišla na adekvatnu reakciju.

- Prošlo je dosta godina, ali i dalje dobijam prijetnje zbog toga. Čovjek koji je to uradio se pojavio u gledanoj emisiji “Al primer toque” i otkrio moje ime, iako sam podnijela anonimnu prijavu. U nekim medijima sam naišla na potpuno razumijevanje, a u nekim na osudu i veoma ružne reakcije - rekla je Viseras.

Zanimljivo, predsjednik Španske gimnastičke federacije je Karbaljov sin, koji se takođe zove Hesus. Stariji Karballjo je poslije dugotrajnog suđenja i rušenja nekoliko presuda na slobodi, ali je Viši savjet za sport donio nekoliko mjera za zaštitu maloljetnika koje nacionalni savezi moraju da poštuju da bi dobili finansijska sredstva.

Sličan slučaj se dogodio i u Finskoj, o čemu je govorila urednica na nacionalnoj televiziji Rika Smolander, koja je otkrila aferu zlostavljanja gimnastičarki, i to od njihove trenerice. Ništa se, međutim, nije desilo - ona i dalje radi u svom klubu, ali su Olimpijski komitet Finske i Ministarstvo sporta uskratili finansijsku pomoć Gimnastičkom savezu.