Pčelari zadovoljni prinosima meda

Pčelarstvo predstavlja veoma izazovnu i skupu privrednu granu, za koju su neophodna velika ulaganja, pa bi dobro došla i pomoć države.

To su “Vijestima” kazali pčelari - izlagači na 29. regionalnoj manifestaciji “Podgorički dani meda”.

Cilj manifestacije, objašnjavaju u Udruženju pčelara, je promovisanje meda, zdrave hrane, ljekovitog bilja i drugih pčelinjih proizvoda.

Na Trgu Republike izlagalo je nekoliko desetina pčelara, a tegla meda koštala je 15 i više eura. Izloženi su i drugi pčelinji proizvodi i ljekovito bilje...

Prema skorašnjim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), u Crnoj Gori registrovano je 2.206 pčelara, koji imaju ukupno 96.965 košnica.

Izlagač Lazar Tomović kazao je da je tekuća godina jedna od boljih za pčelarstvo, ali i da će ogromni troškovi uvijek biti “trn u oku mnogim pčelarima”.

“Potrošnje uvijek ima. Kao što možete da pretpostavite, pčele ne trpe. Bila dobra ili loša godina, uvijek imamo troškove. Naročito veliki budu u borbi protiv bolesti pčela. Priprema za jesen i zimu, takođe, nije jeftina. Sve su to glavni troškovi. Ima i sporednih koje nekad ni ne računamo. Svake godine, prosto moramo isto da radimo, bez obzira na to da li je ona dobra ili loša”, kazao je Tomović.

Ljubica Radojević istakla je da će 2023. pamtiti po velikim doprinosima od pčelarstva.

“Pčelari smo moj suprug i ja. Pčele držimo na tri lokacije - Tuzi, Lutovo i Kruševica. Imamo oko 130 pčela, ulaganja su velika. Godišnje oko 4.000 eura. Izmjena nastavaka, kiša ošteti košnice, loš je često i kvalitet spratova. Mijenjanje voska i okvira isto zahtijeva velika ulaganja”, kazala je ona.

Za izlagačicu Milijanu Cicu Čabarkapu pčelarstvo je jedan od glavnih izvora prihoda.

“Time se, zajedno sa mužem, bavim od 1978. godine. Dolazim iz Bijelog Polja. Kako volim da kažem, ljeti sam Bjelopoljka, a zimi Podgoričanka. Pčele zimi vole toplotu, a podgoričku vrućinu nikako ne podnose, pa se mi organizujemo na takav način. Ova godina je jedna od boljih koje pamtim. Zadovoljni smo doprinosom i zdravljem pčela. Veoma dobra godina za koju bih voljela da se ponovi”, kazala je Čabarkapa, dodajući da se bavi i prodajom ljekovitog bilja.

Apelovala je na MPŠV da obrati pažnju na “subvencije za pčelare”.

“Jedino su solidne u nabavci materijala. Inače, Opština Bijelo Polje daje subvencije u iznosu od tri eura po košnici. Nismo baš kao pčelari potpomognuti kao druge grane privrede. Voljeli bismo da se to promijeni”, rekla je Čabarkapa.

Izlagač Novica Vuković kazao je “Vijestima” da je 2023. mogla biti mnogo bolja i sigurnija godina za njega:

“Pčelarim 20 godina. Trenutno imam oko sedamdesetak košnica. Godina je bila dosta teška, zima je bila topla što ne odgovara pčelama. Proljeće je opet bilo kišno, a ni to nije pogodno za pčele. Ljetnje vrućine su naglo počele. Opet, moram da priznam da smo izvukli neki prosjek. Kako je krenulo u startu, dobro se završilo”.

( Nikola Saveljić )