Vladavina prava u Crnoj Gori na klimavim nogama: Sprovođenje zakona - najgore ocijenjeni parametar

To što se Crna Gora našla prvi put, i to na 57. mjestu od 142 države svijeta, na Indeksu vladavine prava organizacije “Svjetski projekat pravde” (World justice project - WJP), ne znači i da je ta ocjena ogledalo svih mjerenih parametara.

Najgore je, prema Indeksu, ocijenjen parametar koji se odnosi na sprovođenje donijetih zakona - Crna Gora je u toj oblasti tek na 82. poziciji.

Crna Gora je jedina zemlja regiona koja do ove godine nikada nije bila na tom svjetskom Indeksu.

Od država regiona, 2022. godine najbolje su ocijenjene članice EU - Slovenija na 27. i Hrvatska na 39. mjestu. Iza njih su BiH (50.), Makedonija (54.) i Kosovo (57.) koje su bilježile napredak, dok je Srbija, u odnosu na godinu ranije, imala pad za četiri mjesta (74.).

U novom indeksu za 2023. godinu, saopšteno je ranije iz Udruženja pravnika Crne Gore, evidentiran je dodatan značajan pad kod država regiona, pa je Srbija 93, BIH na 75, a Sjeverna Makedonija na 67. mjestu.

Svjetski projekat pravde mjeri razvoj vladavine prava u zemljama na osnovu prakse, iskustva i percepcije opšte javnosti i znanja pravnih stručnjaka.

Indeks vladavine prava mjeri se kroz osam indikatora: ograničenja vladinih ovlašćenja, odsustvo korupcije, otvorenost vlade, dostupnost osnovnih prava, red i bezbjednost, sprovođenje zakona, građansko pravosuđe i krivično pravosuđe.

“Pored informisanja javnosti, značaj međunarodnog izvještaja WJP je i u tome da se prikazanim rezultatima, na nacionalnom nivou, bave parlamentarni odbori, Ministarstva pravde, sudski i tužilački savjeti, savjeti za vladavinu prava i drugi organi i tijela odgovorni za unapređenje vladavine prava, kako bi pravovremeno i odgovarajuće odgovorili na identifikovane ‘slabe tačke’. Stoga je za očekivati da će Indeks WJP buti razmatran na sjednici Savjeta za vladavinu prava, što bi dalo prostora da ovo tijelo preuzme aktivnosti da indeksni pokazatelji koji se mjere u 2024. godini za Crnu Goru budu bolji od ovih koji su dati za 2023.”, kazao je “Vijestima” profesor Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i nacionalni ekspert po izboru organizacije WJP.

Čeka nas težak put promjena

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i članica Upravnog odbora Udrženja pravnika Valentina Pavličić kaže da je vladavina prava “politički ideal o tome kako dobra vladavina u jednoj državi treba da izgleda i u svojoj suštini oslikava načelo ograničavanja proizvoljne moći institucija u sistemu”.

To ograničavanje je, naglašava Pavličić, jedino moguće ostvarivanjem vladavine prava, a stručno i kadrovski osposobljene pravosudne institucije su jedan od stubova za pravilnu primjenu na nacionalnom nivou.

“Primjena mora biti u skladu sa prihvatljivim postulatima međunarodnih standarda po određenim pravnim oblastima. WJP, renomirana, nezavisna i multidisciplinarna organizacija, do predmetnih indeksa o stanju vladavine prava na svjetskom nivou došla je na osnovu metodologije sveobuhvatnih i intenzivnih konsultacija, koje je sprovela sa predstavnicima akademske zajednice država koje su našle svoje mjesto na tabeli ovog projekta, sa pravnim praktičarima, predstavnicima određenih profesionalnih disciplina, a takođe i sa pojedincima koje WJP označava kao ‘anonimuse’, upravo iz razloga da bi se dobio balansiran i objektivan indeks o tretiranju prava u toj državi”, precizirala je Pavličić.

Prema njenim riječima, formalno posmatrano pozicija koju je naša država dobila u ukupnom rezultatu može da se tretira kao korektna.

“Međutim, ako se pristupi studiozno, analitički, temeljno i sveobuhvatno, doći ćemo do onih parametara na koje nam se već duži niz godina ukazuje i od strane naših međunarodnih partnera. Kada ovo kažem, prije svega imam u vidu upravo one indikatore koji se tiču, iz moje perspektive, upravo najvažnijih stvari na kojima moramo raditi, koje moramo promijeniti. Treba da što prije postanemo svjesni toga i shvatimo da nas na tom putu promjena čeka težak posao u kome nije dovoljno samo donositi i mijenjati zakone, već i mijenjati način i smisao njihove primjene i preći iz jednog anahronog i strogo formalnog tumačenja u tumačenja koja su poznata kao ‘živ instrument’ primjene normi”, naglasila je Pavličić.

Korupcija sistemski problem

Pavličić kaže da analiza četiri od osam indikatora koje je WJP tretirao “upravo govori gdje su naši sistemski problemi i odakle promjene treba da počnu”.

“Dugo vremena uvreženo mišljenje je bilo da smo država koja formalno nema priznatu korupciju, pritom mislim na pravosnažne presude, jer je to uvijek bilo teško dokazati, a nasuprot tome percepcija javnosti bila je da je korupcija prisutna u svim porama sistema. Prema indikatoru koji WJP tretira, u smislu nepostojanja korupcije u našem nacionalnom sistemu, i razmatra nezakoniti uticaj javnih ili privatnih interesa i zloupotrebu javnih sredstava kroz primanje ili davanje mita interesantno je vidjeti da su u zavisnosti od grane vlasti koja se tretira i parametri različiti”, kaže Pavličić.

Tako je prisustvo korupcije, navodi, najočiglednije u dijelu izvršne vlasti koja se tretira kroz policiju, a nakon toga i u samoj zakonodavnoj vlasti, kao i sudskoj grani vlasti.

“Ukoliko to posmatramo u jednom nizu vidjećemo da su nam problematične oblasti koje se tiču upravo onoga što je i sama percepcija našeg javnog mnjenja. Sve to govori da imamo sistemski problem i moramo cjelovito djelovati u sistemu ukoliko želimo da popravimo poziciju svoje države i promijenimo percepciju javnosti o korupciji, a samim tim i vratiti povjerenje u rad tih institucija”, pojašnjava Pavličić.

Krivično-pravne sankcije ne odvraćaju od kriminala

U indikatoru koji se tiče krivičnog pravosuđa, navodi ona, WJP ocjenjuje krivično-pravni sistem zemlje.

“Krivično-pravni aspekt jedne države ogleda se kroz njegovu djelotvornost i on je ključan sa aspekta procjene i ocjene vladavine prava u toj zemlji. Radi pravilnog shvatanja procjena i ocjena sprovođenja krivične pravde u jednoj zemlji najbolje govori spremnost institucija koje to sprovode da, sa jedne strane, na kvalitetan i pravedan način riješe kriminal u svojoj zemlji i obezbijede dobar mehanizam za obeštećenje onih koji su oštećeni krivičnim djelom, sa druge strane. Nadalje, indeks koji se odnosi na adekvatnost kaznene politike koja se sprovodi na nacionalnom nivou dovodi nas do blizu 80. pozicije, što nam ukazuje da sistem krivično-pravnih sankcija koje se izriču od strane naših sudskih organa nije djelotvoran u smanjenju kriminalnog ponašanja. Ako me pitate ko to treba da ispravi i ko je odgovoran za ujednačavanje kaznene politike, to je potpuno jasno definisano u pravnom nacionalnom sistemu”, objašnjava Pavličić.

Naglašava da je to je u domenu nadležnosti Vrhovnog suda Crne Gore.

“…Koji prvo mora napraviti sveobuhvatnu analizu postupaka koji su do sada pravosnažno okončani i koje izrečene sankcije nijesu dovele do ostvarivanja svrhe izricanja krivičnih sankcija, a to je smanjenje stope kriminaliteta, a nakon toga procijeniti koje i kakve mjere preduzeti. Krivično-pravni aspekt svakako se posmatra i kroz djelotvornost krivičnih istraga, te pravovremeni i efikasni sistem sudskog presuđivanja. Sa ocjenom i indeksom koji nam je dodijeljen i za jedno i za drugo, ne smijemo biti zadovoljni, jer je isti itekako nizak, a iz tog razloga nam ti indeksi i govore ono što nam Sud iz Strazbura već duži niz godina kroz svoje presude poručuje, a to je da imamo problem sa dužinom trajanja sudskih postupaka i sa nedjelotvornom istragom”, kazala je Pavličić.

Izostaje lična i profesionalna odgovornost

Ona ukazuje na to da upravo ovakav nalaz WJP potvrđuje i ono što je u vidu preporuka i zaključaka kroz svoje izvještaje o radu predlagala, a na osnovu sprovedenih analiza presuda koje su donijete protiv Crne Gore i zbog kojih su iz budžeta isplaćene i isplaćuju se ozbiljne odštete.

“A da nemamo ni lične niti profesionalne odgovornosti bilo kog organa ili pojedinca u istom. Kada je u pitanju prisustvo korupcije u krivičnom pravosuđu, isto je takođe sa visokim indeksom markirano i samo je za procenat niži indeks kada je u pitanju građansko pravosuđe. Svakako ono što ne ide na ponos pravosuđa jedne države jeste upravo prisustvo tog parametra, sa jedne strane, ali takođe i prisustvo neprimjerenog uticaja koju druga grana vlasti (izvršna) može da ima u odnosu na pravosuđe. Indeks koji nam je dodijeljen po tom osnovu upravo nas svrstava duboko u drugu polovinu ukupne tabele. Ovo predstavlja ‘crveno svjetlo’ da se u sistemu po tom pitanju mora djelovati kako bi se taj odnos promijenio”, poručuje Pavličić.

Prema njenim riječima, ako sveobuhvatno posmatramo svih osam indikatora koji utiču na procjenu vladavine prava, interesantna je pozicija samog načina sprovođenja zakona odnosno u kojoj i do koje mjere su pravni propisi u našem pravnom sistemu pravično i djelotvorno primijenjeni i sprovedeni.

“Kada govorimo o pravičnoj i djelotvornoj primjeni, govorimo o tumačenju pravnih normi od strane onih koji ih primjenjuju. Dakle, ne razmatramo zakonodavni okvir niti određene društvene odnose da li su oni pravno uređeni, već kako određeni nacionalni pravni propis tumačimo u duhu međunarodnog standarda koji je već utemeljen za tu određenu oblast. Ja zaista sa žaljenjem moram da konstatujem da je primjena pravnih propisa na nacionalnom nivou u smislu njihovog pravičnog i djelotvornog sprovođenja ocijenjena kao veoma loša i u tom smislu prednjači naš upravni postupak koji se vodi nerazumno dugo i bez opravdanog odlaganja”, objasnila je Pavličić.

Zato, kaže, kada posmatramo Indeks koji nam je po tom osnovu dodijeljen i uporedimo ga sa postupcima koji se vode pred Evropskim sudom po istom osnovu, “nažalost dolazimo do istog što govori o visokom stepenu objektivnosti dosuđenih pozicija”.

“Naime, niti jedan predmet koji se ticao pritužbi, kako primjene, tako i same dužine trajanja određenog upravnog postupka nijesmo mogli opravdati u postupcima pred Evropskim sudom. Dakle, šta želim da kažem, mi sa jedne strane imamo dobre indekse za Vladu (koja predlaže) i Skupštinu (koja donosi pravne propise), ali nasuprot tome njihovo efikasno sprovođenje nije prisutno. Zaista zbog te neefikasnosti i neefektivnosti imamo ozbiljne zamjerke i od strane Evropske komisije kroz njene izvještaje”, opominje Pavličić.

Promjene nemoguće bez sposobnih pojedinaca i jakih institucija

Pavličić poručuje da pred Crnom Gorom, a posebno pred nosiocima pravosudnih funkcija, stoje odgovorni i složeni zadaci.

“Prvo, odgovorno i profesionalno suočavanje sa problemima koji stoje pred njim i njihovo zakonito i efikasno rješavanje, što zahtijeva aktivni i puni doprinos profesionalne i odgovorne pravne struke koja posjeduje znanja i primjenjuje međunarodne standarde. S obzirom na to da već imamo određena zakonska rješenja koja su usaglašena sa pravnim tekovinama Evropske unije ostaje da ih primijenimo u tom duhu. To nije moguće bez jakih institucija i u njima sposobnih i stručnih pojedinaca koji primjenjuju i tumače jednako zakon na sve članove društva jer u suprotnom i dalje ćemo ostati u začaranom krugu”, zaključuje zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom u Strazburu.

( Tina Popović )