Evropska agenda u drugom planu Abazovićeve vlade

Analiza rada Vlade jasno pokazuje da EU agenda nije bila prioritet Vlade Dritana Abazovića, što je paradoksalno s obzirom na to da je izabrana na osnovu upravo te platforme, a ni Skupština nije ispunila svoje obaveze.

To je za “Vijesti” ocijenila Ana Nenezić, iz Instituta za društveno-politička istraživanja Analitiko, komentarišući učinke krovnih institucija od objavljivanja posljednjeg izvještaja o napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji, u oktobru prošle godine.

Novi izvještaj EK o napretku trebalo bi da bude objavljen tokom ove sedmice.

“Od objavljivanja posljednjeg izvještaja Evropske komisije (EK), Crna Gora nije napravila očekivane rezultate ni u tehničkom ni u političkom smislu”, ocijenila je Nenezićeva.

Ona je naglasila da se može istaći izražena politička volja kao pozitivna, koja je stvorila osnovu za snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

“Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, istina, pokrenulo nekoliko značajnih procesa, ali treba sačekati kako će se oni okončati da bi mogli cijeniti niihovu uspješnost. Pozitivan rezultat je i ekonomska aktivnost koja je doprinijela padu spoljnjeg duga i to svakako treba istaći”.

Po nalogu SDT-a je uhapšeno, a potom i procesuirano, više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva, bezbjednosnog i policijskog sektora, državne i lokalne administracije... Većinom se terete za stvaranje kriminalnih organizacija, šverc droge i cigareta, a dio njih i za zloupotrebu službenog položaja.

Stručnjaci EK su u prošlogodišnjem izvještaju naveli da je potrebno ojačati konkretne rezultate u sudskim odlukama o krijumčarenju duvana i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom.

Naglasila je da, kada se sagledaju rezultati u okviru poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, vidi se da se i dalje čeka izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila, koji je najavljen još 2018. godine.

“Do danas ta mjerila nijesu ispunjena ni dostignuta. Bez njihovog ispunjenja, ne možemo dobiti završna mjerila za to poglavlje, a bez toga nema napretka ni u drugim oblastima, jer je to preduslov. U pogledu ostalih pregovaračkih poglavlja, odnosno sada klastera, situacija nije ništa bolja”, ocijenila je Nenezićeva.

U prošlogodišnjem izvještaju EK Crnoj Gori je preporučeno da u 2023. treba da osigura konsolidaciju imenovanja ključnih sudskih funkcija zasnovanih na zaslugama pojedinaca koji mogu djelovati nezavisno, nepristrasno i s integritetom. To, kako su pojasnili, uključuje članove Sudskog savjeta, Vrhovnog državnog tužioca i sudije Ustavnog suda.

Imenovanja u pravosuđu i dalje nisu kompletirana. Skupština je izabrala troje sudije Ustavnog suda od nedostajućih četiri. O četvrtom kandidatu za sudiju US Faruku Resulbegoviću, koji nije dobio podršku u prvom krugu glasanja, Skupština bi trebalo da se izjasni ponovnim glasanjem u drugom krugu, kada će mu za izbor biti potrebna tropetinska većina poslanika.

U skupštinskoj proceduri su, u raznim fazama, i predlozi za izbor vrhovnog državnog tužioca (VDT) za koji je Tužilački savjet predložio Maju Jovanović i predlozi za preostala tri člana Sudskog savjeta.

Iz EK je u prošlom izvještaju skrenuta pažnja da treba osigurati efikasnu nezavisnost i profesionalizam pravosuđa, tako što će se suštinski baviti svim preostalim preporukama Venecijanske komisije i grupe država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), i potpuno i nedvosmisleno sprovoditi odgovarajući ustavni i zakonski okvir.

GRECO je u prošlogodišnjem izvještaju dao više od 20 preporuka, gdje je između ostalog ocijenjeno da bi nadležni organi Crne Gore trebalo da uvedu provjere integriteta članova Vlade i predstavnika policije, prije naimenovanja na funkcije, kako bi se spriječili mogući sukobi interesa.

“Kako je navedeno u posljednjem non-paperu, izgubili smo fokus sa ključnih reformi. Tehnički dio procesa je zanemaren, a time su propuštene važne prilike”, upozorila je.

Ona je podsjetila da je većinu mandata Vlade bila bez ministra za EU integracije i glavne pregovaračice, a pregovaračka struktura je bila disfunkcionalna i bez podrške, što se odrazilo na vidljive rezultate rada.

Bivša potpredsjednica Abazovićeve Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović podnijela je 25. novembra prošle godine ostavku na te funkcije, a Ministarstvom je uporedo rukovodila ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović.

“Izvještaj koji očekujemo za par dana neće biti bolji od prošlogodišnjeg, no vjerujem da će sadržati umjerenije formulacije kako bi se uvažila spremnost političkih struktura za dogovor i formiranje ključnih institucija - Skupštine i Vlade”, kazala je Nenezićeva.

Ona je ocijenila da je važno naglasiti da ni Skupština nije ispunila svoje obaveze, niti se može pohvaliti rad ambasade u Briselu, koja igra značajnu ulogu, posebno u kontekstu izvještaja koje primamo.

Prošlogodišnjim izvještajem EK sugerisano je da parlament treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj agendi Crne Gore prema EU i da radi na prevazilaženju duboke polarizacije. Ukazuje se da saradnja vlade i parlamenta treba da bude dalje regulisana kako bi se povećala uloga parlamenta u nadzoru nad procesom pristupanja.

U izvještaju je navedeno da odnosi između parlamenta i izvršne vlasti treba da budu regulisani Zakonom o Skupštini.

Donošenje Zakona o Skupštini nije odmaklo dalje od formiranja odbora koji bi se bavio tim pitanjem. Iako je trebalo da bude gotov do 15. oktobra prošle godine, nacrt zakona o Skupštini još nije završen.

U izvještaju EK za 2022. je naglašeno da vlada i Skupština nijesu uspjele da pokažu u praksi angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa Evropskom unijom.

Nenezićeva je ocijenila da iskustvo rada Abazovićeve vlade ukazuje na to da loša ili neadekvatna kadrovska politika na ključnim pozicijama može znatno usporiti i zakomplikovati proces, te je zato važno biti obazriv sa kadrovskim rješenjima.

“U suprotnom, i potencijalni pozitivni rezultati Vlade u oblasti EU integracija neće biti prepoznati od evropskih partnera, niti će naći svoje mjesto u izvještajima Evropske komisije. Taj izvještaj je ogledalo svim učesnicima procesa i pruža jasnu sliku, ali i smjernice za dalji put i djelovanje”.

( Željka Vučinić )