Hauard Filips Lavkraft - pionir kosmičkog horora
Pisao je uglavnom kratke priče, a književnu slavu stekao je tek nakon smrti. Kao svog književnog uzora ga navode mnogi pisci, među njima Stiven King i Nil Gejmen
Američki pisac Hauard Filips Lavkraft, rodonačelnik kosmičkog horora, rođen je na današnji dan 1890. godine. Pisao je uglavnom kratke priče, a književnu slavu stekao je tek nakon smrti. Kao svog književnog uzora ga navode mnogi pisci, među njima Stiven King i Nil Gejmen. Osnovna postavka Lavkraftovog književnog opusa je nevažnost ljudi, ljudskih djela i ljudskog morala u univerzumu kojim vladaju i u kom prebivaju svemoćne, amoralne i bezumne drevne sile. To se proteže kroz sve priče takozvanog "Ktulu mitosa", nazvanom po jednom od tih kosmičkih entiteta, kao i nemogućnost ljudskog uma da to pojmi. Svi pokušaji da se to učini završavaju se smrću ili ludilom. Tako su glavne teme priča "Ktulu mitosa" zabranjeno i skriveno znanje, neljudski uticaji na čovječanstvo, prokletstvo predaka koje sustiže potomke i sudbina koja sprječava protagoniste da pobjegnu od usuda, čak i kada to žele. Mjesto radnje je gotovo uvijek Nova Engleska a izmišljeni gradovi poput Arkama, Danviča ili Insmauta su iskvareni i propadaju usijled generacija miješanja sa neljudskim bićima i korišćenja drevnih magija. Neke od najpoznatijih Lavkraftovih priča su "Zov Ktulua", "Senka nad Insmautom", "Danvički užas", "Snovi u veštičjoj kući", "Dagon", "Pacovi u zidovima", "U planinama ludila" i "Pikmenov model". Jedini njegov roman, "Slučaj Čarlsa Dekstera Vorda", objavljen je posthumno. Lavkraftovo djelo i "Ktulu mitos" su inspirisali brojne muzičare, a postoje i brojne društvene i video igre u kojima se igrači bore protiv natprirodnog zla Azatota, Ktulua, Jog-Sotota i drugih Drevnih, kao i njihovih zemaljskih sljedbenika. Lavkraft se rodio u Providensu, u državi Rod Ajlend, gdje je proveo najveći dio života, a tu je i umro od raka 15. marta 1937.
( Beta )