Izvještaj EK o Kosovu: Odnosi vlade sa srpskom zajednicom "značajno pogoršani"
Sloboda medija je posebno zabrinjavajuća na sjeveru Kosova, gdje većinski živi stanovništvo srpske nacionalnosti
Kosovo je postiglo "ograničen napredak" u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, navodi se u godišnjem izvještaju Evropske komisije (EK) za Kosovo.
Ovaj dokument, u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid, Komisija će objaviti u srijedu, 8. novembra.
U izvještaju se ocjenjuje da su odnosi kosovske vlade sa srpskom zajednicom "značajno pogoršani".
Sloboda medija je posebno zabrinjavajuća na sjeveru Kosova, gdje većinski živi stanovništvo srpske nacionalnosti.
Dijalog sa Srbijom ostaje ključan za napredak na evropskom putu.
Potvrđuje se da će kosovski građani uživati bezvizni režim od prvog januara naredne godine.
O Dijalogu sa Srbijom
Kosovo je ostalo angažovano na dijalogu o normalizaciji odnosa sa Srbijom, navodi se u izvještaju i dodaje da zemlja treba da pokaže ozbiljniju posvećenost, uloži više napora i napravi kompromise kako bi proces normalizacije odnosa sa Srbijom krenuo naprijed.
Od Kosova se traži da održi obaveze u okviru dijaloga i da se posveti punoj primjeni svih prethodnih sporazuma iz dijaloga i Sporazuma o putu normalizacije i njegovog Aneksa za implementaciju.
Kako od Kosova tako i od Srbije se očekuje da se konstruktivnije angažuju kako bi omogućili početak pregovora o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji i pokažu fleksibilnost u cilju brzog i konkretnog napretka.
"Normalizacija odnosa je suštinski uslov na evropskom putu obje strane i obje rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka", poručuje se ovim dokumentom.
Odnos sa srpskom zajednicom 'pogoršan'
U odlomku koji je posvećen situaciji na sjeveru Kosova se navodi da je na stanje u ovom dijelu zemlje uticalo nekoliko kriza različitog intenziteta o brojnim pitanjima, sa nasilnim napadom na Policiju Kosova 24. septembra 2023. godine u selu Banjska kod Zvečana. Prema ocjeni Evropske komisije radi se o "najtežoj eskalaciji u posljednjih nekoliko godina".
EU putem ovog dokumenta poručuje da očekuje da počinioci napada u Banjskoj budu uhapšeni i brzo privedeni pravdi. Od Srbije se očekuje da u potpunosti sarađuje i preduzme sve neophodne korake u tom pogledu. Izvještaj takođe spominje da su ostale krize na sjeveru tokom izvještajnog perioda koji obuhvata jesen 2022. do jeseni 2023. izazvali problemi vezani sa slobodom kretanja.
Osvrćući se na lokalne izbore koji su održani na sjeveru Kosova, a koje je srpsko stanoviništvo bojkotovalo, u dokumentu se ocjenjuje da oni ne nude dugoročno političko rješenje za ove opštine. Poručuje se da ostaje imperativ da se vrati situacija u kojoj kosovski Srbi aktivno učestvuju u lokalnoj upravi, policiji i pravosuđu na sjeveru Kosova.
Takođe se ističe potreba za održavanjem varednih lokalnih izbora u sve četiri opštine na sjeveru Kosova uz bezuslovno učešće kosovskih Srba.
U izvještaju se spominju i mjere koje je EU uvela protiv kosovske vlade u junu ove godine. Ocjenjuje se da je ta odluka posljedica nedostatka odlučnih koraka kako bi se smirile tenzije.
"Ove mjere su privremene i potpuno promjenjive, u zavisnosti od koraka koji se preduzmu da se smire tenzije na sjeveru Kosova. Kosovo je preduzelo korake u pravom smjeru, ali ima još da se radi", poručuje se u godišnjem izvještaju za Kosovo.
U dokumentu se ocjenjuje da su se odnosi između vlade i zajednice kosovskih Srba "značajno pogoršali".
Poručuje se da prioritet za Kosovo i Srbiju treba da bude omogućavanje ekspeditivnog povratka kosovskih Srba u institucije na Kosovu. Od Kosova se traži da uloži dodatne napore da izgradi povjerenje sa ovom zajednicom.
O zastojima u Parlamentu Kosova
Evropska komisija smatra da postoji ukupna politička stabilnost Kosova koja je omogućila vladi da sprovede reforme u vezi sa EU i usvoji zakone koji su kasnili. Ova stabilnost, kako se kaže je posljedica solidne većine koju ima partija na vlasti. Međutim, piše i da se kontinuirani nedostatak međustranačke saradnje i neslaganja unutar većine pokazao izazovnim za reforme.
Ocjenjuje se da postoje duboka neslaganja između većine i opozicije, da parlament nije glasao o zakonskim predlozima zbog nedostatka kvoruma za donošenje odluka, uprkos tome što vlada ima većinu u Skupštini.
Bojkot poslanika Srpske liste, prema ovom dokumentu, onemogućio je donošenje zakona iz ključnih oblasti. Takođe se primjećuje da i dalje nema političkog konsenzusa za neke od ključnih reformi i zakonodavnih procesa.
Od kosovske skupštine se traži da uvede mjere ili kazne kako bi osigurala da može da obavlja svoju ulogu.
Loše ocjene pravosuđa
U izvještaju se ocjenuje da je Kosovo još u ranoj fazi razvoja pravosudnog sistema koji bi dobro funkcionisao. Ocjenjuje se da je ostvaren ograničen napredak, što u jeziku Evropske komisije predstavlja lošu ocjenu.
Istu ocjenu je Kosovo dobilo i u borbi protiv korupcije koja, kako piše u dokumentu, i dalje izaziva zabrinutost. Od Kosova se traži da pojača napore za proaktivnije istrage, konačne sudske odluke i konfiskaciju imovine.
"Kosovo je nastavilo da ulaže napore u svom dosadašnjem radu u istragama, krivičnom gonjenju i presudama u borbi protiv korupcije. Međutim, potrebno je više političke volje i resursa, posebno za borbu protiv korupcije na visokom nivou. Ovi napori treba da se nastave, a Evropska komisija će nastaviti da prati razvoj", ističe se u dokumentu.
Kosovo je u ranoj fazi borbe protiv organizovanog kriminala, ocjenjuje se u dokumentu. Ističe se da borba protiv organizovanog kriminala na sjeveru Kosova i "dalje predstavlja izazov".
Navodi se da je ograničen napredak ostvaren u istrazi i krivičnom gonjenju slučajeva organizovanog kriminala, te da su nastavljene operacije za sprovođenje zakona protiv organizovanog kriminala. Međutim, ocjenjuje se da uprkos tome, moćni alati predviđeni Krivičnim zakonom i Zakonom o proširenim ovlašćenjima za oduzimanje tek treba da budu u potpunosti iskorišćeni.
Sloboda medija na sjeveru Kosova zabrinjavajuća
U izvještaju se ocjenjuje da je zemlja postigla ograničen napredak u adresiranju preporuka iz prošlogodišnjeg izvještaja.
Međutim, dodaje se da i dalje postoji zabrinutost u vezi sa fizičkim napadima i prijetnjama, javnim kampanjama klevete i govorom mržnje. Posebnu zabrinost prema izvještaju, predstavlja medijska situacija na sjeveru Kosova.
"Posebno je zabrinjavajuća sloboda izražavanja na sjeveru Kosova, uključujući i autocenzuru i bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca", navodi se u dokumentu.
Spominju se neredi na Kosovu kada je došlo do niza napada na medijske profesionalce i novinare koji izvještavaju na albanskom jeziku.
"Tokom maja i juna 2023. godine zabilježen je neviđeni broj napada na novinare i medijske profesionalce", piše u dokumentu.
Kosovo sprovodi berlinske sprazume, ali blokira CEFTA-u
U dokumentu se ocjenjuje da je zemlja postigla napredak u sprovođenju akcionog plana zajedničkog regionalnog tržišta, posebno ratifikacijom tri "sporazuma iz Berlinskog procesa" o slobodnom kretanju i međusobnom priznavanju kvalifikacija.
Ali se i podvlači da vlada u Prištini nastavlja da blokira mehanizme donošenja odluka u okviru Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) zbog neslaganja oko predstavljanja Kosova.
S tim u vezi se spominje da Kosovo nije ratifikovalo CEFTA protokole o olakšavanju trgovine i trgovini uslugama. Odluka kosovske vlade o blokiranju ulaska srpske robe i poštanskih paketa na Kosovo, prema navodima izvještaja nije u skladu sa obavezama države iz CEFTA-e.
Ova mjera, dodaje se, takođe je protivna duhu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Vizna liberalizacija stupa na snagu u januaru 2024.
U godišnjem izvještaju o Kosovu se potvrđuje da zemlja nastavlja da ispunjava kriterije mape puta za liberalizaciju viznog režima. Potvrđuje se da će od 1. januara 2024. godine, nosioci pasoša sa Kosova moći da putuju u Evropsku uniju bez viza, te da su tokom procesa kosovske vlasti "pokazale posvećenost rješavanju svih pitanja koja je postavila EU".
( Radio Slobodna Evropa )