Nacrt izvještaja EK: Bez napretka u reformi pravosuđa, sudski sistem i dalje suočen s dubokom institucionalnom krizom

Crna Gora nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa, najizazovnijoj oblasti vladavine prava do sada, ocijenila je Evropska komisija u nacrtu godišnjeg izvještaja za Crnu Goru, u koji su "Vijesti" imale uvid.

"Sudski sistem i dalje se suočava s dubokom institucionalnom krizom, što dovodi do slabog vođenja i upravljanja, nedostatka strateške vizije i lošeg planiranja, što utiče na sposobnost zemlje da obezbijedi pravdu. Takođe, sistem ostaje pogođen pitanjima odgovornosti, između ostalih slabosti", navodi se u nacrtu.

Crna Gora, kako piše u dokumentu, ostaje umjereno spremna za primjenu pravne tekovine EU i evropskih standarda u oblasti pravosuđa i osnovnih ljudskih prava, ali je ostvarila ograničen napredak u cjelini u toj oblasti.

Ocijenjeno je da Crna Gora i dalje ispunjava svoje obaveze u vezi sa osnovnim pravima, prema međunarodnom zakonodavstvu i instrumentima za ljudska prava.

"Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu trebalo bi da budu izmijenjeni u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima. Puna i efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika i dalje se poboljšava, ali konkretni rezultati u starim slučajevima napada još nisu postignuti".

Crna Gora je, kako piše u nacrtu, postigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije.

"Postignut je ograničen napredak. Korupcija, uključujući i korupciju na visokom nivou, ostaje pitanje za zabrinutost i preovlađuje u mnogim oblastima, uključujući i državne strukture. Crna Gora nije dovoljno unaprijedila svoj zakonodavni i strateški okvir za prevenciju i borbu protiv korupcije u skladu s pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima. Istraga o nekoliko slučajeva korupcije visokog profila je u toku. Crna Gora tek treba da pokaže strog i nedvosmislen odgovor pravosuđa na ovu kritičnu pojavu", navodi se u dokumentu.

U nacrtu piše da je ograničen napredak postignut u sprečavanju korupcije.

"Rezultati Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) poboljšani su u kvantitativnom smislu. Međutim, njena nezavisnost, odgovornost, nepristrasnost i treba da budu dodatno osigurane. Zakon o sprečavanju korupcije treba da bude poboljšan".

Kad je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je, kako se navodi, brzo postupilo u pokretanju nekoliko istraga slučajeva visokog profila, "koji izgleda da ukazuje na duboku infiltraciju korupcije i organizovanog kriminala u državne strukture, uključujući i najviši nivo pravosuđa i organa za sprovođenje zakona".

"Pravosudni sistem Crne Gore treba da pokaže snažan, strog, koherentan i nedvosmislen odgovor. Crna Gora mora dalje poboljšati rezultate istraga, krivičnog gonjenja, pravosnažnih presuda i konfiskacija imovine u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Kako bi se izbjegla percepcija nekažnjivosti, potrebno je sprovesti efikasniju politiku krivičnog sankcionisanja i odgovor pravosuđa... Potrebno je poboljšati efikasnu i sistemsku upotrebu finansijskih istraga i zapljene i oduzimanja imovine. Napori na ovom polju prvenstveno bi trebalo da budu usmjereni na one sektore koji su najosjetljiviji na korupciju", istaknuto je u dokumentu.

Što se tiče političkih kriterijuma, period izvještavanja, kako je navedeno, obilježile su napete i konfrontacione pozicije koje su dovele do blokade političkog sistema.

“Političkom situacijom dominirala je tehnička Vlada koja nije imala povjerenje parlamenta, a parlament nije uspeo da okupi jasnu i dosljednu većinu za sprovođenje reformi. Osim toga, bojkot velikih djelova parlamenta uticao je na njegov rad. Nije bilo efikasnog političkog dijaloga i konstruktivnog angažovanja političkih stranaka s ciljem jačanja odgovornosti parlamenta i nadzora nad Vladom”.

Kako piše u nacrtu, nedostajalo je usmjerenja u vezi sa pitanjima pristupanja EU, posebno nakon ostavke ministarke za evropske integracije. “U nekoliko navrata, Vlada i/ili parlament su odlučili da ignorišu preporuke Evropske komisije i/ili Venecijanske komisije”.

Podsjeća se da se priprema zakon o parlamentu, koji bi regulisao odnose između parlamenta i izvršne vlasti.

Nepostojanje funkcionalnog Ustavnog suda ozbiljno uticalo na izborne procese

U izvještaju se ističe da je nepostojanje funkcionalnog Ustavnog suda između septembra 2022. i februara 2023. ozbiljno uticalo na izborne procese.

Podsjeća se da su u Crnoj Gori održani lokalni izbori u 14 opština (oktobar 2022), predsjednički izbori (mart/april 2023) i parlamentarni izbori (jun 2023), a nova Vlada je konstituisana tek krajem oktobra 2023. godine, kad je završeno i konstutuisanje parlamenta.

Ističe se da je mandat parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao u julu 2022. bez vidljivih rezultata.

"Pravni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reformu i usklađivanje izbornih propisa, prava glasanja i kandidovanja, transparentnosti, mehanizama rješavanja sporova i nadzora nad finansiranjem kampanje i medija. Ovi problemi, zajedno s drugim pitanjima, ostali su neriješeni".

Što se tiče upravljanja, ukazuje se da je Vlada obavljala svoje dužnosti kao tehnička od avgusta 2022. godine i s ograničenom odgovornošću, zbog »nesposobnosti političkog sistema da formira novu vladu ili sprovede prijevremene izbore.

"U pozadini nejasnih pravila koja regulišu nadležnosti tehničke vlade, Vlada je nastavila da donosi važne odluke i da razrješava i imenuje ključne zvaničnike. Ključne pozicije i dalje su popunjene privremeno. Nedostatak koordinacije ministarstava ostaje uzrok zabrinutosti. U februaru 2023. godine, tehnička Vlada je usvojila svoj Godišnji radni program za 2023. godinu. Sveukupno, transparentnost upravljanja ostala je upitna i Vlada je često posezala za proceduralnom opcijom donošenja odluka bez formalnog održavanja sjednice. Oba predsjednika (države) koji su bili na funkciji tokom perioda izveštavanja su odbila da potpišu zakonodavstvo koje je usvojeno nakon raspuštanja parlamenta".

Crna Gora umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave

EK navodi da je uloga civilnog društva prepoznaje i promoviše, međutim, pravni i institucionalni okvir koji reguliše saradnju između državnih institucija i civilnog društva treba unaprijediti.

"Političari, uključujući najviše nivoe vlasti, često su omalovažavali rad organizacija civilnog društva, i prijavljeni su izolovani slučajevi verbalnih napada. Savjet za saradnju državnih tijela i nevladinih organizacija nije obnovio rad".

Crna Gora je, kako je ocijenjeno, umjereno pripremljena u oblasti reforme javne uprave.

"Sveukupno, ostvaren je ograničen napredak. Usvojen je novi program reforme upravljanja javnim finansijama i njegova primjena je počela. Nasuprot tome, nije bilo promjena u izmjenama zakonodavstva o državnoj službi koje su uvele opuštene kvalifikacione zahtjeve i obilje diskrecionih ovlašćenja za organe za imenovanje da otpuste rukovodioce organa vlasti".

Ističe se da je parlament usvojio izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi kako bi ga uskladio sa Zakonom o državnoj službi, ignorišući preporuku Komisije.

"Olabavljeni kriterijumi predstavljaju kontinuiranu zabrinutost u vezi sa zapošljavanjem zasnovanim na zaslugama, kompetencijom i nezavisnošću državnih službenika. Kontinuirane promjene službenike u javnoj upravi dovelo je do daljeg gubitka stručnosti u pitanjima vezanim za proces pristupanja EU i ukupno usporavanje tempa reformi. Parlament još nije usvojio izmejne Zakona o pristupu informacijama. Efikasne linije odgovornosti unutar administracije još nisu uspostavljene".

"U oblasti osnovnih ljudskih prava uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir"

Kad je u pitanju oblast osnovnih ljudskih prava, navodi EK u Nacrtu izvještaja, u velikoj mjeri je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir, a Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze.

Ipak, upozoravaju iz EK, potrebni su dodatni napori da bi se zakonodavni okvir u potpunosti primjenjivao, s obzirom na to da su najugroženije grupe u društvu u Romi i Egipćani (RE populacija) i LGBTQ osobe u izvještajnom periodu i dalje bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.

"Trend porasta broja femicida, uz nedovoljno praćenje od strane vlasti i slučajevi javno izražene mizoginije, rodno zasnovanog nasilja i nasilja nad djecom i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osigurala efikasna primjena zakona, pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ugrožene grupe. Crna Gora mora pojačati svoje napore da sprovede efikasne, efektivne i nezavisne istrage u cilju rješavanja policijske torture, kršenja i nezakonite upotrebe mjera prinude", naglašeno je u Nacrtu dokumenta.

"Nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva napada na novinare"

Generalno, vlasti su pružile brze i efikasne policijske i institucionalne odgovore na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ocjena je iz Nacrta izvještaja.

"Međutim, nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva. Vlada je uključila civilni sektor i medijske poslenike u izradu novog medijskog zakonodavstva, ali nije uspjela da finalizuje zakonske predloge i da ih predstavi Skupštini. Vlasti treba da pojačaju napore da se efikasno pozabave neriješenim preporukama ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi sa važnim starim slučajevima“, naglašavaju iz EK.

Nacionalni javni emiter - Radio televizija Crne Gore (RTCG), navodi se u Nacrtu dokumenta, nastavio je da "proizvodi politički uravnotežen sadržaj, uključujući i izborne periode".

"Potrebni su dalji kontinuirani napori kako bi se ispunili najviši standardi medijskog integriteta i odgovornosti, suprotstavili dezinformacijama i ograničili efekte uznemiravanja na mreži i govora mržnje. Medijska scena je i dalje visoko politički polarizovana, sa neujednačenom primjenom novinarskog Etičkog kodeksa i profesionalnih standarda. Neophodno je uspostaviti kredibilne i efikasne mehanizme samoregulacije kako bi se ojačao integritet i profesionalizam medija", naglašavaju iz EK.

"Ekonomija nastavila snažan tempo rasta u 2022."

Kada je riječ o ekonomskim kriterijuma Crna Gora je ostvarila ograničen napredak i umjereno je pripremljena u razvoju funkcionalne tržišne privrede.

"Ekonomska ekspanzija je nastavila snažno tempo rasta u 2022., podržan privatnom potrošnjom i snažnim rastom turizma", konstatovano je u Izvještaju.

Ocijenjeno je da je ekspanzivna fiskalna politika podstakla domaću tražnju i doprinijela veoma visokom rastu neto plata, da se budžetski defict povećao, kao da nije razvijen srednjeročni plan konsolidacija koji treba da riješi sve veće fiskalne izazove.

"Bankarski sektor je ostao dobro kapitalizovan i likvidan. Broj novih preduzeća je povećan, ali napori da se poslovanje unaprijedi, okruženje i upravljanje državnim preduzećima usporeno je zbog političkih neizvjesnosti. Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa konkurencijom pritisaka i tržišne snage unutar EU. Obrazovni sistem se suočava sa brojnim izazovima. Napori za unapređenje zelene i digitalne tranzicije su nastavljene, ali i dalje postoje veliki nedostaci u infrastrukturi. Uprkos određenom napretku u metalurškog sektora i dobrog učinka turizma, potrebni su napori za diversifikaciju", navodi se u izvještaju.

Piše i da je Crna Gora je ostvarila napredak u statističkoj metodologiji i prenosu podataka Eurostatu i strateški okvir za finansijsku kontrolu i sada bi trebalo da se fokusira na usklađivanje svoje statistike sa Evropskim sistemom računa i jačanje budžetske inspekcije i upravljačke odgovornosti u javnoj upravi.

"Crna Gora je umjereno pripremljena i ima dobar nivo pripremljenosti u oblasti javnih nabavki. U 2022. je postignut određeni napredak u usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i u daljem unapređenju funkcionisanja elektronski sistem nabavki. Crna Gora bi u narednoj godini trebalo da se fokusira na efektivne sprovođenje zakonodavstva o javnim nabavkama i javno-privatnom partnerstvu. Trebalo bi takođe u potpunosti poštovati pravila o javnim nabavkama EU u svim slučajevima, kao na primjer prilikom dodjele koncesija za upravljanje aerodromima", piše u izvještaju.

Briselska administracija navodi da je ostvaren je napredak na tržištu nadzora, akreditacije i standardizacije; prava intelektualne svojine i usvajanju nova nacionalna sveobuhvatna strategija o intelektualnoj svojini.

Kada je riječ o ekonomskim reformama napredak je napravljen u kontroli duvana, penzijama, industrijskoj politici, oporezivanju i olakšavanju trgovine.

"Ostvaren je napredak u stvaranju energije za dan unaprijed tržišta i kontrole državne luke, ali napredak je bio ograničen u pogledu životne sredine i klime. Crna Gora sada treba da se fokusira na strategiju zelene tranzicije u energetskom sektoru, uključujući samo planove tranzicije za postupno gašenje elektrane u Pljevljima, usvajanje i sprovođenje zakona o željeznici. Napredak je ostvaren u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kroz donošenje nove Strategije, hrana i ribarstvo i akvakultura, regionalna politika i strukturne instrumente, finansijske i budžetske odredbe. Crna Gora sada treba da se fokusira na početak implementacije IPARD III programa, ubrzati zakonodavno usklađivanje u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja kao i ribarstva i akvakulture, unapređenje ustanove za ishranu i kontrolu bezbejdnosti hrane uz nastavak planova vakcinacije protiv bjesnila", kostatovano je u izvještaju.

U oblasti migracija, legalne radne migracije u Crnu Goru su nastavile da rastu, pa je lani, kako piše u izvještaju, izdato 29.319 dozvola za privremeni boravak i rad, uglavnom za sezonske radnike.

U 2022. registrovano 8.519 migranata koji su ilegalno prešli granicu, što je dvostruko više u poređenju sa 2021, odražavajući regionalne trendove.

Namjeru je prijavilo ukupno 8.320 ljudi da zatraži azil, ali je samo 175 zaista podnijelo zahtjev za azil, a devet osoba je odobreno status međunarodne zaštite", navodi se u izvještaju u kome se konstatuje da je šema ekonomskog državljanstva investitora ukinuta krajem 2022. godine.

U napomeni je navedeno da izvještaj obuhvata period od juna 2022. do juna 2023. godine. Baziran je na informacijama iz različitih izvora, uključujući doprinose Vlade Crne Gore, država članica EU, izvještaje Evropskog parlamenta i informacije različitih međunarodnih i nevladinih organizacija.

"Ovo takođe uključuje rezultate uporednih procjena i indeksa koje su proizveli drugi akteri, posebno u oblasti vladavine prava. Za ocjenu trenutnog stanja, izvještaj koristi sljedeće skale: rani stadijum, određeni nivo pripreme, umjereno pripremljeno, dobro pripremljeno i veoma napredno. Za postignuti napredak tokom perioda izvještavanja, korišćena je sljedeća skala: nazadovanje, nema napretka, ograničen napredak, određeni napredak, dobar napredak i veoma dobar napredak. Gdje je to odgovaralo, takođe su korišćeni privremeni koraci", objašnjeno je.

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš, Tina Popović, Marija Mirjačić )