Zgrade na obali ruše imidž države

Crna Gora ima mogućnost da obezbijedi visokokvalitetne turističke projekte i postane prestižna mediteranska i planinska destinacija, ali mora riješiti veliki broj problema kao što su pretjerana stambena izgradnju uz obalu, nedovoljna komunalna i saobraćajna infrastruktura, slaba saobraćajna povezanost, slaba ekološka svijest..., navedeno je, između ostalog, u nacrtu Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine.

Pretjerana stambena izgradnja uz obalu, kako je navedeno, onemogućava razvoj kvalitetenih turističkih sadržava i smanjuje eksluzivnost lokacije. Zbog toga se predlaže da se u urbanim zonama na primorju ograniči izgradnja stambenih objekata u zoni 100 metara od obale, a van urbanih zona da se oni ne mogu graditi ni hiljadu metara blizu obale.

Svega 1,4 odsto smještaja ima pet zvijezdica

Previđa se i ograničavanje izgradnje novih objekata za takozvani privatni smještaj, kako bi se što više preostalih lokacija koristilo za izgradnju luksuznih hotela. Naveden je podatak da je u 2019. godini bilo 2.862 kreveta u hotelima sa pet zvijezdica, dok je u prijavljenom privatnom smještaju bilo 163 hiljade kreveta. Odnosno svega 1,4 odsto smještaja bilo je u hotelima sa pet zvjezdica.

Planom se želi podstaći rast broja kreveta u luksuznim hotelima sa godišnjom stopom od oko 10 odsto, a da stopa rasta privatnog smještaja bude svega 0,7 odsto. Tako bi u 2030. godini imali tri i po puta veći broj kreveta u hotelima sa pet zvijezdica, da bi oni tada činili 4,1 odsto ukupnog smještaja.

Da bi se to postiglo, potrebno je prilagoditi prostorne i urbanističke planove kako bi se spriječila dalja izgradnja stambenih zgrada u blizini obale.

“Prostornim planovima u svim regionima Crne Gore treba usmjeriti razvoj smještajnih kapaciteta u smjeru diverzifikacije i visokog kvaliteta. Navedeno je poseban izazov u smislu snažnog rasta privatnog smještaja i kapaciteta u nekomercijalnim objektima, primarno u obalnim područjima, koji opterećuju opštu infrastrukturu te u određenom dijelu generišu i druge negativne posljedice kao što su visoka sezonalnost i niži nivo opšteg kvaliteta proizvoda”, navedeno je u dokumentu.

Predlažu da se neizgrađeni prostori Buljarice, Jaza i Velike plaže rezervišu iskučivo za gradnju luksuznih hotela najvišeg ranga, ali da se za to koriste i preostali elitni neizgrađeni prostori duž obale.

Potrebni bolji putevi, kanalizacija...

Kao veliku slabost koja ograničava razvoj turizma naveden je i nedostatak infrastrukture odnosno “otvoreni problemi snabdijevanja vodom”, kao i nedovoljno izgrađena kanalizaciona mreže sa prečišćavanjem otpadnih voda, problemi sa otpadom, snabdijevanjem strujom...

Slabosti su i izolovanost od glavnih međunarodnih koridora u drumskom i željezničkom saobraćaju, nedovoljan kapacitet lokalnih i međugradskih puteva i parkinga u špicu sezone, potpuno zanemareno pitanje specijalizacije hotela, nedovoljna diverzifikacija turističkog proizvoda, nedostatak kvalitetne vanhotelske ponude, rastuća devastacija priobalnog pojasa, nacionalnih parkova, zaštićenih šuma...

Jaka siva ekonomija, fali stučnih kadrova

Problem je i “hiper koncentracija turista u sezoni u Primorskom regionu, na bazi sivog tržišta” što “dramatično premašuje nosivost prirodnih resursa, posebno plaža, prirode i životne sredine najužeg obalnog pojasa i infrastrukture, i drastično obara kvalitet ukupne turističke destinacije”.

Slabost je i nedostatak dovoljnog broja mlađih kadrova sa primijenjenim menadžerskim vještinama, kao i to što je “umoran postojeći turistički brend”, pa je potreban njegov rebranding na državnom nivou.

Navode i da je potrebna rekonstrukcija postojeće ponude, kao i posebnih planova urbanističke i turističke sanacije. Predlažu i razvoj nove hotelske i vanhotelske ponude “sa poštovanjem zaštićenih područja i ekoloških principa razvoja”.

“Tržišno integrisanje disperziranog turističkog proizvoda Crne Gore, kroz oslonac na dva tržišna stuba - masovniji kupališni turizam većeg kvaliteta i alternativni turizam visokog kvaliteta na bazi bogate kulturne i prirodne baštine. Ostvarivanje integracije primorskih i planinskih turističkih potencijala. Savremeno školovanje i trening hotelskog osoblja u već formiranim edukativnim centrima, naročito onim koji praktikuju verifikovane internacionalne programe edukacije. Priprema domaće infrastrukture (planovi, privatni lokalni partneri) za grin fild investicije renomiranih partnera, uključujući i internacionalne “velike igrače”. Urbana revitalizacija i oplemenjivanje javnih prostora kroz inovativne projekte urbanog razvoja. Rasterećenje putnih saobraćajnih pravaca i razvoj javnog drumskog i plovnog saobraćaja”, samo su neki od predloga autora plana.

Izbjeći investitore koji ne vole kontrole

Navedene su i opasnosti koje mogu uticati da se ne ispune ciljevi plana o povećanju kvaliteta turističke ponude.

“Nekoordinirani proces izrade regionalnih i lokalnih prostornih i urbanističkih planova. Neefikasno suzbijanje stambene izgradnje u turističkim zonama. Ignorisanje preporuka iz inoviranog master plana do 2020. g., kroz proces nekontrolisanog uvlačenja biznismena, koji nijesu skloni poštovanju planova i institucionalnoj kontroli. Realizacija turističkih projekata rizičnih za narušavanje lokalnih zajednica i eko sistema”, navedeno je u dokumentu, uz ocjeni da bi nastavak ovih loših praksi doveo do slabljenja turističkog imidža Crne Gore.

Autori podsjećaju i da su Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. bile definisane smjernice kako bi Crna Gora postala cjelogodišnja, visokokvalitena turitička destinacija, čime bi se stvorili uslovi otvaranja novih radnih mjesta, regulisao neuravnotežen regionalni razvoj i povećao životni standard građana Crne Gore. Navedeno je i da su ciljevi ovog plana ostali isti do 2040.

U sjevernom regionu predviđena je “najsnažnija stopa rasta kvalitetnih kapaciteta u hotelima i sličnim objektima, ali i rast kapaciteta u specijaliziranim planinskim kampovima (glamping i slični objekti)”. Do 2030. godine u sjevernom regionu predviđen je rast sa 4.353 na 10.100 kreveta.

Zvanična statistika, kako navode autori plana, ne bilježi posebno sportsko -rekreativne objekte u turističkim mjestima ni u turističkim kompleksima. Oni upozoravaju da ne postoje statističke evidencije, niti strategije razvoja sportskog turizma u Crnoj Gori.

Plaže premale, treba ih proširiti, a i očistiti od otpada

Crna Gora, kako je navedeno u planu, ima 98 plaža ukupne dužine od oko 106 kilometara, koje se ubrajaju u najljepše plaže Jadrana.

“Njihov kapacitet, po standardu od 5 do 10 kvadrata po kupaču je oko 270 hiljada istovremenih kupača, dok je potreba za plažnim prostorom 364 hiljade procijenjenih gostiju u špicu sezone. Nedostaje, dakle, mjesta za 94 hiljade kupača. Kada se ovome doda zaposjednutost plaža ugostiteljskim inventarom, onda je nedostatak mnogo veći”, navedeno je u dokumentu.

Autori predlažu investicije u nove plažne kapacitete, kako bi se obezbijedilo mjesta za još 110.000 kupača.

“Postojeći podaci pokazuju da je zagađenje plaža otpadom iznad predloženih osnovnih i graničnih vrijednosti, a za količinu otpada na crnogorskim plažama, izraženu kao broj komada na 100 kvadrata, može se zaključiti da dobro stanje životne sredine nije postignuto”, navedeno je u dokumentu.

“Po kućama” 67 odsto smještajnih kapaciteta

Autori navode da je prema popisu iz 2011. godine na primorju bilo 120 hiljada stanova za sezonsko stanovanje, a procjenjuju da je ta brojka sada porasla na 140 hiljada.

“Ocjena je da postojeća struktura smještajnih kapaciteta nije u skladu sa strateškim ciljevima razvoja turizma posebno na planirani porast učešća osnovnih smještajnih kapaciteta. Vikend kuće i stanovi kao nepoželjan vid učestvuje sa 67% u ukupnim kapacitetima”, navedeno je u dokumentu.

Autori kažu i da nova rezidencijalna naselja na Primorju (Luštica Bay, Porto Montenegro, Porto Novi) još nisu bitno uticali na obogaćivanje hotelske ponude, jer njihov koncept predviđa veći fokus na rezidencije i njihovu prodaju ili najam a ne na razvijanje hotelskog biznisa.

( Goran Kapor )