Crna Gora nema registar osoba oboljelih od demencije
"Istraživanje je pokazalo da u četvrtini slučajeva o starijim osobama u riziku od demencije ili oboljelima od demencije brigu vode supružnici što može dovesti do iscrpljivanja posebno ako u obzir uzmemo činjenicu da su i oni u poznom životnom dobu, te da je i njima potrebna odgovarajuća podrška i njega"
Nevladina organizacija (NVO) "Impuls" i Zavod Krog iz Slovenije, u sklopu projekta "Zaštita prava na dostojanstveno starenje i prevenciju demencije" sprovelo je mapiranje lica oboljelih od demencije i lica u riziku od demencije i njihovih porodica/njegovatelja i realizovano istraživanje i sagledavanje statusa pomenutih osoba u opštinama Nikšić, Plužine, Šavnik, Plav i Gusinje.
To je prvo istraživanje ove vrste u zemlji, a glavni zaključak je da Crna Gora nema registar osoba oboljelih od demencije, a samim tim ni broj ljudi kojima je pomoć potrebna.
"Istraživanje je pokazalo da u četvrtini slučajeva o starijim osobama u riziku od demencije ili oboljelima od demencije brigu vode supružnici što može dovesti do iscrpljivanja posebno ako u obzir uzmemo činjenicu da su i oni u poznom životnom dobu, te da je i njima potrebna odgovarajuća podrška i njega. Više od polovine ispitanika se izjasnilo da briga o članu porodice oboljelom od demencije, ili članu u riziku od obolijevanja, značajno utiče na cjelokupan materijalni status porodice, što znači da se najveći broj mapiranih porodica suočava sa ozbiljnim materijalnim poteškoćama“, kazala je Marina Doknić iz „Impulsa“, predstavljajući rezultate istraživanja.
Kako je istakla, osobe koje brinu o članu porodice oboljelom od demencije/članu u riziku od obolijevanja, u najvećem broju (50.4 odsto) se nalaze između 40.–50. godine.
„Riječ je o generaciji koja najčešće balansira između roditeljstva, starenja svojih roditelja i karijere i zbog toga su veoma često pod veoma viskokim nivoom stresa, što potvrđuju i rezultati koji govore da 70,7 odsto mapiranih njegovatelja osjeća veliki psihički i fizički zamor uslijed dugotrajne brige o svom ostarjelom članu porodice“, kazala je Doknić.
U sklopu projekta, koji je počeo da se realizuje u januaru prošle godine i traje do decembra ove, 25 volontera je obučeno za pružanje laičke psihosocijalne podrške kako bi mogli da obilaze lica oboljela od demencije i njihove porodice i njegovatelje i pruže im podršku, izrađen je E-priručnik za volontere, realizovana su četiri okrugla stola u cilju podizanja svijesti javnosti o pravima osoba sa demencijom, kao i promocija prava tih lica, a ujedno i povezivanje stručnjaka koji se bave pravima osoba oboljelih od demencije.
Svaki od volontera je u periodu od šest mjeseci posjetio najmanje tri porodice koje imaju člana oboljelog od demencije ili u riziku od demencije.
„Preporuke sa okruglih stolova su da je važno uspostaviti multisektorski pristup ovoj temi, usvojiti nove strateške i lokalne akcione planove, formirati državnu ustanovu koja bi pružala palijativno zbrinjavanje, koje bi se finansiralo iz državnog budžeta, pružiti psihosocijalnu podršku njegovateljima i otvoriti savjetovališta, sprovesti obrazovne kampanje i kampanje za podizanje svijesti, uspostaviti nacionalni registar osoba sa demencijom, uspostaviti inovativne usluge za osobe koje boluju od demencije sa ciljem usporavanja napredovanja demencije, uspostaviti sistem stručnog obrazovanja za ljude koji će pružiti stručnu pomoć i podršku i angažovati više stručnjaka na terenu kojih nedostaje Crnoj Gori", istakla je Doknić.
Potrebno je otvoriti više domova za stare i proširiti kapacitete odjeljenja za demenciju, više dnevnih centara za osobe sa demencijom, promovisati program porodičnog smještaja i povećati naknade za njegovatelje osoba oboljelih od demencije.
Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević podsjetio je da je lokalna uprava pomogla i projekat koji se odnosio na otvaranje dnevnog boravka za lica sa demencijom, kao i da su i nakon isteka projekta nastavili isti da finansiraju.
"Pokušavali smo evo skoro dvije godine da se sa Domom za stare i nadležnim ministarstvom dogovorimo da nađemo prostor za ta lica u tim okvirima, međutim izgledalo je kao da nikoga za to nije briga. Mislimo da postoje kvalitetniji načini da se to riješi, a dok se to ne bude desilo Opština Nikšić će finansirati taj dnevni boravak, a angažovaćemo i ove volontere, ukoliko ne bude drugih mogućnosti, da tim ljudima pružimo sigurnost kad su svu tu proceduru prošli i kad su u stanju da pomognu tim licima", poručio je Kovačević.
Slobodan Delić, predsjednik Opštine Plužine kazao je da smo svjedoci da kao nacija starimo i da moramo mnogo više pažnje moramo posvetiti starijim osobama, posebno onim koji su bolesni i od demencije.
"Mi u Plužinama, kao maloj zajednici, imamo i veću obavezu, da vodimo više računa o starijim ljudima. U malim zajednicama svi se znaju i oslonjeni su jedni na druge više nego u većim zajednicama. Naša dobra volja nijedovoljna dase pomogne starim licima. Stručno iskustvo i znanje će nam pomoći da ti rezultati, koje se trudimo da isporučimo, budu sve bolji", kazao je Delić.
Mladenka Tešić iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kazala je da stanovništvo u Evropi i u Crnoj Gori rapidno stari.
"Aktivno i zdravo starenje je izazov za svako društvo, ali je i prilika da se osmisle neka inovativna rješenja. Dostupne i visokokvalitetne usluge predstavljaju investicije u društvu koje se višestruko vraća pojedincima, društvu i ekonomiji", kazala je Tešić i podsjetila da je EU u septembru usvojila strategiju koja obuhvata i one koji primaju, ali i one koji pružaju njegu.
Istraživanje Crvenog krsta iz 2018. godine o položaju starih u Crnoj Gori i njihovo zadovoljstvo uslugama koje su im na raspolganju pokazalo je da se njihovi najveći problemi odnose na usamljenost, siromaštvo, zdravstvene probleme i nedostatak podrške.
"Čak 70 odsto ispitanika koji pripadaju najranjivijim grupama je istaklo da im je potrebna psiho-socijalna pomoć. Sve je veći broj ljudi koji žive sami i pate od usamljenosti. Lica koja pružaju njegu, a nijesu stručna za tu oblast, su najveća grupa njegovatelja za tu oblast u Evropi i briga o njima je itekako važna. Važnost mapiranja koje je sprovedeno kroz ovaj projekat je izuzetno značajno i nadamo se da će ono poslužiti za dalja istraživanja u ovoj oblasti i donošenje zakona i strategija koje će pružiti sistemski odgovor za oblast socijalnog staranja i nege za osobe sa demencijom i njihove porodice", poručila je Tešić.
Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Igor Galić kazao je da u strukturi crnogorskog društva osobe starije od 65 godina učestvuju sa 13,5 odsto, što njeno stanovništvo čini starim.
"Demencija predstavlja rastući zdravstveni problem širom svijeta i jedan je od vodećih uzroka invaliditeta i zaisnosti među starim osobama. Demencija utiče ne samo na osobe koje pate od nje, već i na staratelje, porodice i čitavo društvo, pa je potreban sistemski pristup ovom problemu. Institut ulaže napore kako bi se našim građanima, pored zdravstvene zaštite stvorili i svi uslovi kako bi se prevenirale i spriječile komplikacije koje sa sobom nosi starost", kazao je Galić.
Mirjana Vidaković iz ambasade Republike Slovenije u Crnoj Gori kazala je da oni godinama podržavaju projekte Zavoda Krog koji su dobro realizovani i da će nastaviti da ih i ubuduće podržavaju, uvjerena da će Slovenija i Crna Gora, zajedničkim djelovanjem, i na tom polju postići dobru saradnju i rezultate.
Ana Rajec, iz Zavoda Krog, predstavila je pomenutu organizaciju, kao i značaj projekta koji su zajedno sa NVO "Impuls" realizovali.
U panel diskusiji, koja je organizovana nakon predstavljanja rezultata projekta, a na temu "Demencija i kvalitet života – izazovi demencije i njen uticaj na pojedince i društvo", učestvovali su dr Damir Adrović, Zoran Vukićević i Marija Stanišić.
Projekat "Zaštita prava na dostojanstveno starenje i prevencija demencije" finansira Evropska unija, Ministarstvo za vanjske i evropske poslove Slovenije i Ministarstvo javne uprave Crne Gore.
Pridruženi saradnici na projektu su opštine Plav, Gusinje i Nikšić, Centar za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik, opštinske organizacije Crvenog krsta Nikšić i Plav i Izviđačka četa Prokletije.
( Svetlana Mandić )