Većina zna za visok, ali kada je nizak krvni pritisak opasan?

Kada se govori o problemima sa krvnim pritiskom, najčešće je u fokusu hipertenzija, odnosno povišen pritisak, jer ugrožava zdravlje. Za snižen krvni pritisak nećemo pomisliti da je neki veliki rizik, ali zna da bude neprijatan.

O rizicima niskog krvnog pritiska po zdravlje, za RTS je govorio kardiolog prof. dr Nebojša Tasić sa Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje. On objašnjava da hipotenzija ili nizak krvni pritisak podrazumijeva da je gornji ili sistolni pritisak ispod 90, i donji ili dijastolni pritisak ispod 60, a da je normalan pritisak 120/80. Postoji dosta ljudi, naročito žena, koji imaju od rođenja nizak krvni pritisak.

„Ako je krvni pritisak 110 sa 70, pa povremeno padne to je normalno pogotovo u danima menstruacije kada se izgubi određena količina krvi”, rekao je prof. dr Tasić, i dodao da to nije za brigu, a da je pritisak ispod 90 sa 60 problem, ukoliko osoba ima određene simptome.

Na pitanje o tome, kakve simptome može imati osoba sa niskim krvnim pritiskom, profesor Tasić odgovara:

„Tri najvažnija simptoma koja se javljaju su vrtoglavica, nesvjestica, i ako je baš nizak, vrlo često, osoba ima takozvano suženje vidnog polja i ima blago zamućen vid.”

Kako objašnjava, pored ovih simptoma, postoje još neki simptomi kao što su: kratak dah, malaksalost, anemija (malokrvnost), kada srce sporo radi, a nizak pritisak može biti i simptom smanjene funkcije štitaste žlezde, anksioznosti, depresije...

Prema njegovim riječima, poslije anamneze, razgovora sa pacijentom, slijedi pregled i biohemijski nalazi i nakon dijagnoze počinje liječenje. Profesor Tasić je govorio i o tome od čega može da padne krvni pritisak: "Tuširanje vrelom vodom je, apsolutno, veliki rizik od pada krvnog pritiska zbog znojenja, odnosno dehidratacije.“

Prof. dr NebojšaTasić ističe da je kod starijih ljudi posebno opasan pad donjeg krvnog pritiska ispod nekih vrijednosti, na primjer, 60, 50 i da se u tim situacijama mora korigovati terapija.

„Hipertenzija kod starih ljudi je mnogo opasnija, odnosi najveći broj ljudskih života – dovodi do velikog broja moždanih udara, infarkta, tako da je hipotenzija, uglavnom mnogo lakše rešiva raznim vrstama intervencija, nego što to možemo uraditi kod hipertenzije”, naglasio je prof. dr Nebojša Tasić.

Koliko nizak krvni pritisak može da bude opasan

„Može biti opasan u uslovima velike vrućine, on baš toliko padne, da čovjek izgubi svijest, da se oseća jako loše, da ne može da funkcioniše. U tom slučaju, toj osobi treba odmah pomoći, da na najbrži mogući način nadoknadi tečnost", objašnjava prof. dr Tasić.

Dva glavna organa na koja utiče su mozak i srce. Takođe, ljudi sa niskim pritiskom mogu da dobiju trombove u venama, i to može da dovede do embolije pluća, odnosno dolaska tromba do pluća. Naglašava da ljudi koji su uvijek imali normalan, a odjednom imaju nizak krvni pritisak, moraju da provjere zbog čega je došlo do toga.

Profesor Tasić je govorio i o tome kako se na zdrav način nizak krvni pritisak može podići do optimalnih vrijednosti: „Najjednostavniji, najkvalitetniji i najbrži način, ukoliko postoji mogućnost, jeste popiti tanjir supe iz kesice".

Kardiolog je rekao da je i kafa vrlo dobra za podizanje krvnog pritiska, ali ne više od dvije šoljice na dan. Kako dalje navodi, ne preporučuje gazirana pića za podizanje krvnog pritiska, jer zapravo ne podižu krvni pritisak, već stvaraju gasove i ostale probleme sa varenjem.

„Alkohol u malim količinama snižava krvni pritisak. Šta znači mala količina? Čašica, dvije žestokog pića, čaša crnog ili bijelog vina, jedno pivo... Veća količina alkohola, odnosno žestina dovodi do dehidriranosti i to uzrokuje nizak krvni pritisak što može da bude fatalno, tako da alkohol treba piti u minimalnim količinama", dodaje.

„Fizička aktivnost je uvijek preporučljiva i kod ljudi koji imaju nizak krvni pritisak i dok hodaju, dok šetaju, 99 odsto njih nemaju nikakav problem”, kaže kardiolog i dodaje da se može desiti da posle fizičke aktivnosti budemo malaksali, ali to je kratkotrajno.

Profesor objašnjava da kod žena u menopauzi i pred menopauzu poslije dugogodišnjeg sniženog pritiska naglo može doći do hipertenzije, odnosno, visokog krvnog pritiska, što može dovesti do infarkta.

Regulacija niskog krvnog pritiska i ljekovi

Za regulaciju niskog krvnog pritiska se rijetko propisuju ljekovi, jer se mogu lako riješiti unošenjem tečnosti, ističe dr Tasić. Primjer kad se propisuju ljekovi je kod pada pritiska pri ustajanju, uglavnom kod starijih ljudi i kod naglih padova pritiska.

„Kada dođe do povremenog pada pritiska, ne treba se nervirati, pošto se može riješiti uz pomoć ljekara. Kada je u pitanju ozbiljniji problem, uđe se u dijagnostiku, vidi se šta je uzrok i dođe se do rešenja“, objasnio je prof. dr Nebojša Tasić.

( Vijesti online )