Svi u front za deblokadu pravosuđa

Ministar pravde Andrej Milović tražio je od predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se hitno krene sa dijalogom unutar parlamentarne većine, ali i organizuju uporedni sastanci sa predstavnicima opozicije o popuni ključnih pozicija i deblokadu pravosuđa.

Milović je u dopisu naveo da je za taj cilj od izuzetne važnosti saradnja vlasti i opozicije, naglašavajući da vjeruje u Mandićevu opredijeljenost da Skupština “djeluje proaktivno i efikasno, u sveobuhvatnom procesu jačanja institucija i stvaranju uslova za nesmetano sprovođenje pravde za sve građane Crne Gore, uspostavljanju vladavine prava”.

Crna Gora je u najnovijem izvještaju Evropske komisije (EK) dobila loše ocjene u pregovaračkim poglavljima u oblasti vladavine prava, a od kojih dominantno zavisi njen dalji put ka Evropskoj uniji.

EK u izvještaju navodi da nije bilo napretka u reformama u pravosuđu.

“Potrebna je stvarna i nedvosmislena posvećenost izvršne i pravosudne vlasti za garantovanje primjene reformi, kao i politički dijalog u parlamentu kako bi se osigurala potrebna većina za sva imenovanja u pravosuđu i zakonodavne predloge”, piše u dokumentu.

Ministar pravde u dopisu šefu parlamenta ukazao je na potrebu hitnog sprovođenja izbora vrhovnog državnog tužioca, izbor tri člana Sudskog savjeta ali i izbor 7. sudije Ustavnog suda...

“Uvažavajući značaj imenovanja u pravosudu, kao jednog od prioriteta u procesu jačanja institucija i preduslova sveobuhvatne reforme pravosuda i pristupanja Evropskoj uniji, ukazujemo na potrebu hitnog sprovođenja procedura izbora za vrhovnog državnog tužioca”, naveo je Milović.

On je naveo da je funkcija VDT-a u v.d. stanju od oktobra 2019. godine, čime su, kako je napisao u dopisu, u značajnoj mjeri usporene reforme i uspostavljanje samostalne, efikasne i djelotvome državnotužilačke organizacije.

Jedan od glavnih ciljeva Vlade biće unapređenje pravosudne infrastrukture, za šta će biti potrebno između 100 i 200 miliona eura, kazao je juče Milović na sastanku sa ambasadorom Turske Barišom Kalkavanom

“Na ovaj nedostatak ukazano je u više izvještaja međunarodnih organizacija, kao i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije za 2023. godinu, u kome se kao jedan od ključnih prioriteta ističe izbor vrhovnog državnog tužioca Crne Gore i predsjednika Tužilačkog savjeta, na osnovu zasluga i u transparentnom postupku, a sve u cilju, obezbjeđivanja pravilnog funkcionisanja pravosuđa uz nezavisnost, nepristrasnost i integritet nosilaca pravosudnih funkcija”, napisao je ministar pravde.

Postupak izbora vrhovnog državnog tužiova počeo je u januaru ove godine, a Tužilački savjet je 12. aprila donio odluku da njihov predlog za vrhovnog državnog tužioca bude tužiteljka i bivša vršiteljka dužnosti VDT-a Maja Jovanović.

Tužilački savjet je nakon toga Skupštini, uz njihov predlog, dostavio i listu kandidata koji su učestvovali u trci na najvažniju fotelju - pravnika Milorada Miška Markovića i sutkinje Suzane Mugoše.

“Proces izbora VDT-a, započet u januaru tekuće godine, već se nalazi u skupštinskoj proceduri i da je od strane Tužilačkog savjeta dostavljena lista kandidata sa predlogom, neophodno je pristupiti obavljanju intervjua i glasanju o predloženim kandidatima u najkraćim mogućim rokovima, a u skladu sa odredbama člana 178a Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore”, piše u Milovićevom dopisu.

Predsjedniku parlamenta napisao je da je značajno sprovesti i proceduru za izbor sedmog sudije Ustavnog suda i nedostajuća tri člana Sudskog savjeta.

“Postupak se nalazi u skupštinskoj proceduri u kojoj u drugom krugu treba glasati o kandidatu za sudiju Ustavnog suda, a imajući u vidu potencijalnu blokadu u radu Ustavnog suda usljed parnog broja izabranih sudija, kao i izbora tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, a kako bi Ustavni sud i Sudski savjet mogli da rade u svom punom kapacitetu”, zaključio je Milović.

Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić nedavno je najavio da će u novembru biti popunjen Ustavni sud.

“Uvjeren sam da ćemo tokom novembra riješiti pitanje funkcionalnosti Ustavnog suda i izabrati sedmog sudiju US”, rekao je Bečić.

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA i poslanik Filip Adžić naveo je juče da je izvještaj EK jasno pokazao da najveći problem i zastoj na evropskom putu Crne Gore leži u pravosuđu.

On je pozvao da izbor sedmog sudije Ustavnog suda bude prvi zadatak na putu deblokade pravosuđa.

U skupštinskoj proceduri za 7. sudiju US je tužilac iz Ulcinja Faruk Resulbegović, koji je, kako sada stvari stoje, najbliži da se u drugom krugu domogne upražnjenog mjesta sudije Ustavnog suda.

Umjesto dvotrećinske većine ili 56 poslanika, ovog puta zeleni taster trebalo bi da pritisne njih 49.

U Sudskom savjetu - predsjednica Vesna Simović Zvicer, advokat Loro Markić i pravnik Dobrica Šljivančanin punih devet godina su članovi tog tijela, jer Skupština godinama, zbog političkih kombinatorika, nije bila u stanju da izabere i kompletira nove članove iz reda uglednih pravnika.

Rad u dvije smjene za bolje rezultate

Ministar pravde tražio je od predsjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića ali i vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesne Vučković da rad Specijalnog odjeljenja organizuju u dvije smjene kako bi povećali efikasnost u rješavanju predmeta i spriječili da više okrivljenih, kojima uskoro ističu tri godine bez prvostepene odluke, dočepaju se slobode.

Milović je dopisom tražio od Savića da, najkasnije do 17. novembra, Ministarstvu pravde dostavi informaciju koja će sadržati podatke o predmetima u kojima je okrivljenima prije skoro tri godine određen pritvor, a da u tim postupcima još uvijek nije donijeta prvostepena presuda.

“U cilju pronalaženja adekvatnih i održivih rješenja za prevazilaženje problema nastalih u radu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, potrebno je da Ministarstvu pravde dostavite informaciju koja će sadržati sljedeće podatke: poslovne oznake predmeta u kojima je okrivljenima prije skoro 3 godine određen pritvor, a da tim predmetima još uvijek nije donijeta prvostepena presuda (sa naznakom datuma isticanja pritovorskog roka od 3 godine). Imena i prezimena okrivljenih kojima je određen pritvor u navedenim predmetima, ali i imena i prezimena postupajućih sudija u navedenim predmetima”, piše u dopisu ministra pravde, koji je jutros uputio Višem sudu u Podgorici.

Ministar pravde u dopisu v.d. predsjednici Vrhovnog suda izrazio je “zabrinutost zbog činjenice da će više okrivljenih lica, kojima je skoro prije tri godine potvrđena optužnica zbog izvršenja krivičnih djela iz nadležnosti Višeg suda, usljed neefikasnosti rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, i činjenice da u tim predmetima još uvijek nije donijeta prvostepena presuda, uskoro izaći iz pritvora”.

( Biljana Nikolić )