Brišu prečicu do Vrhovnog državnog tužilaštva?
Ministar pravde Andrej Milović Sekretarijatu Tužilačkog savjeta dostavio novo mišljenje i povukao raniju odluku svog prethodnika Marka Kovača u vezi sa statusom nekadašnje vršiteljke dužnosti VDT-a Maje Jovanović, uz objašnjenje da nema pravnog utemeljenja da v. d. VDT-a nakon isteka mandata radi kao tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu
Tužilački savjet vrlo vjerovatno već na narednoj sjednici baviće se pitanjem budućeg statusa vršilaca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i mogućnosti da nakon prestanka mandata mogu da ostanu da rade kao tužioci u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ukoliko to zatraže.
Takvu mogućnost Tužilački savjet usvojio je na burnoj sjednici, polovinom septembra 2022. godine, kada su sa sedam glasova konstatovali izmjenu odluke, kojom je predviđena mogućnost da tadašnja v. d. VDT-a Maja Jovanović, nakon isteka drugog ograničenog mandata, ukoliko to zatraži, ostane u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Kako je odluka o izmjeni za tužiteljku Jovanović tada stupila na snagu, teško da će nove promjene, ukoliko ih TS usvoji, promijeniti njen tužilački status u Vrhovnom državnom tužilaštvu, ali bi to moglo da utiče na budući status aktuelne v. d. VDT-a Tatjane Begović i budućih vršilaca dužnosti VDT-a.
Tužilački savjet se krajem jula 2022. zbog statusa Jovanovićeve, ali i budućih vršilaca dužnosti VDT-a, obratio Ministarstvu pravde aktom br. 01-1415- 1/2022 kojim su tražili konsultativno mišljenje u vezi sa odredbama člana 48 Zakona o državnom tužilaštvu, a koji se odnosi na pravni institut v. d. VDT-a.
Ministarstvo pravde dalo je mišljenje kojim je dozvoljeno da v. d. VDT-a po isteku funkcije, na koju je izabran, ukoliko on to sam zatraži, ostaje kao državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu. U tom mišljenju Ministarstva pravde, takođe, navodi se da su prava v. d. VDT-a i vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu “izjednačena prilikom obavljanja funkcije, ali ne i po njenom prestanku”.
Aktuelni ministar pravde Andrej Milović, prije desetak dana, Sekretarijatu Tužilačkog savjeta dostavio je novo mišljenje i povukao raniju odluku bivšeg ministra Marka Kovača oko statusa nekadašnje vršiteljke dužnosti VDT-a.
“Naglašavam da predmetno mišljenje, koje je potpisano od strane tadašnjeg ministra Kovača, nema pravnog utemeljenja, iz kojeg razloga povlačim predmetno i dostavljam novo mišljenje”, naveo je Milović u dopisu.
Ministar pravde je u dopisu napisao da je nezakonita odluka TS, da Jovanovićeva nakon isteka mandata, ostane da radi kao tužiteljka u Vrhovnom državnom tužilaštvu, te da je “prekršen Ustav i Zakon o državnom tužilaštvu”.
“Ustavom je propisano da vrhovnog državnog tužioca bira i razrješava Skupština na predlog TS, po raspisanom javnom pozivu i da se VDT bira na period od pet godina, odnosno da Tužilački savjet utvrđuje predlog za izbor VDT-a. Zakonom o državnom tužilaštvu je propisano da državni tužilac može da napreduje u Vrhovno državno tužilaštvo ako je ocijenjen ocjenom odličan i ukoliko ispunjava posebni uslov za izbor u Vrhovno državno tužilaštvo i da se u postupku napredovanja javno oglašavaju slobodna mjesta državnih tužilaca u VDT-u”, naveo je Milović.
On smatra da je bivša v. d. VDT-a koja je bila tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici odlukom Tužilačkog savjeta napredovala u Vrhovno državno tužilaštvo, a da nije raspisan javni oglas za to mjesto, čime nije data mogućnost drugim kandidatima da konkurišu, niti je ocijenjen njen rad.
“Smisao izjednačavanja prava, obaveza i odgovornosti v. d. VDT-a i VDT-a u punom mandatu je u tome da v. d. VDT-a može bez ograničenja i prepreka da obavlja svoju dužnost, dok god se na istoj nalazi, kao i u tome da Vrhovno državno tužilaštvo funkcioniše na isti način na koji bi funkcionisalo i da je izabran VDT u punom mandatu. Dakle, prava vršilaca dužnosti sa vremenski ograničenim mandatima, a koji predstavljaju samo prelazno rješenje, ne mogu se izjednačavati sa pravima po zakonu izabranim pravosudnim funkcionerima u punom mandatu i po Ustavu i zakonu uređenim postupcima”, piše u dopisu ministra pravde.
Zakonskim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, koje su stupile na snagu u junu 2021. godine, omogućeno je da se lica koja ispunjavaju uslove za VDT-a, predviđena članom 43, mogu izabrati za vršioca dužnosti, dok je prethodnim zakonskim rješenjem za v. d. VDT-a mogao biti izabran isključivo državni tužilac iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Milović navodi da, ukoliko bi se na svakog v. d. VDT-a primijenjivalo ranije mišljenje Ministarstva pravde, “mogao bi se nesrazmjerno uvećati broj tužilaca u Vrhovnom državnom tužilaštvu”, posebno ukoliko v. d. stanje potraje i izabere se nekoliko vršilaca dužnosti dok se ne stvori politički konsenzus oko izbora novog VDT-a.
“Tužilački savjet ne može biti iznad Ustava i zakona i ne može svojim odlukama da daje veća prava v. d. VDT-u od onih koja mu pripadaju Ustavom i zakonom”, napisao je ministar pravde.
Tužilački savjet je u januaru pve godine pokrenuo postupak izbora VDT-a u punom mandatu, a potom su u aprilu odlučili da njihov predlog za obavljanje najvažnije funkcije u državno-tužilačkoj organizaciji bude tužiteljka Jovanović.
Predlog TS-a, ali i lista sa imenima kandidata koji su učestvovali u trci za VDT-a - pravnika Milorada Miška Markovića i sutkinje Suzane Mugoše tada su dostavljeni Skupštini.
Nova izvršna vlast odnosno ministar pravde u petak su se dopisom obratili predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću tražeći da se hitno krene sa parlamentarnim dijalogom kako bi konačno došlo do deblokade pravosuđa.
U prvom redu zahtijeva se da do plenuma što hitnije stigne izbor VDT-a, nedostajućeg 7. sudije Ustavnog suda i tri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.
V. d. prelazni pravni most do izbora vrhovnog državnog tužioca
Postupci izbora vrhovnog državnog tužioca i vršioca dužnosti VDT-a se razlikuju - prvog bira Skupština, a drugog Tužilački savjet kao prelazno rješenje do izbora VDT-a u punom mandatu.
To je u dopisu naveo ministar pravde naglašavajući da su na osnovu mišljenja “izjednačeni glasovi najmanje 6 članova TS sa glasovima 54/49 poslanika”...
“VDT se bira na pet godina, v. d. VDT-a se bira na 6 mjeseci, a oba mogu još jednom biti reizabrani. To znači da v. d. VDT-a nema puni mandat, već ograničeni, zato ga i bira najmanje 6 članova TS i ona je pravni most do izbora novog VDT-a, kojeg bira Skupština. Imajući to u vidu ne može se izjednačiti mandat VDT-a i prava koja crpi iz mandata koji mu je dala Skupština sa pravima vršioca dužnosti koji predstavlja prelazno rješenje”, napisao je Milović u dopisu.
On je naveo i da odluka o napredovanju vršioca dužnosti nije dostavljena državnim tužiocima, koji ispunjavaju uslove za napredovanje u Vrhovno državno tužilaštvo da kao zainteresovana lica, a u cilju zaštite svojih prava i javnog interesa, zakonitost ovakve odluke TS provjere pred sudovima.
( Biljana Nikolić )