Naučnica Kristina Vlahović za "Vijesti": Internet ne može da zamijeni bijeli mantil

Još kao djevojčica, Podgoričanka Kristina Vlahović maštala je o bijelom mantilu i poslu da da pomaže drugima. Želju je ostvarila i sada mlada farmaceutkinja uspješnu karijeru gradi u zemlji i inostranstvu, uvjerena da je izabrala pravi poziv i da će njena naučna istraživanja biti korak naprijed, kako u farmaceutskoj, tako i u prehrambenoj industriji.

“Oduvijek sam željela da izaberem poziv koji će mi omogućiti neposredan kontakt i razgovor sa ljudima kojima pomažem”, kaže Kristina koja je studentkinja doktorskih studija u oblasti farmaceutske tehnologije na Univerzitetu Semelvajs u Budimpešti.

Završila je Gimnaziju, a tokom školovanja znala je samo za petice. Sa gotovo istim uspjehom nastavila je studije i na Medicinskom fakultetu u Podgorici, gdje je diplomirala farmaciju sa prosječnom ocjenom 9,83. Tokom studiranja redovno je dobijala godišnju studentsku nagradu za najbolje studente Medicinskog fakulteta, a bila je, kao jedan od najboljih studenata završne godine, dobitnica nagrade Američko-crnogorskog kulturno-prosvjetnog društva “Lovćen” iz Detroita.

Neki od ljekova koje danas koristimo vode porijeklo iz tradicionalne medicine, a otkriće nekih novih ljekova zasniva se na već postojećim supstancama iz prirode. Mogu vam dati primjer takvog lijeka: aspirin vodi porijeklo iz kore vrbe, a kora vrbe se ranije, u tradicionalnoj medicini, koristila za ublažavanje bola i sniženja povišene tjelesne temperature

U toku studija bila je učesnica nacionalnih i internacionalnih studentskih kongresa u oblasti farmacije i medicine, gdje je predstavila rezultate svojih istraživanja, bila je i dobitnica ERASMUS stipendije za kraće naučne programe mobilnosti, kao i jednomjesečnih stipendija za kurseve njemačkog jezika u medicinske svrhe.

I onda su došli Budimpešta i doktorat.

“Budimpeštu sam izabrala za nastavak školovanja jer mi je katedra za farmaceutsku tehnologiju u tom gradu pružila najbolju mogućnost za dalje usavršavanje u oblasti formulacije inovativnih farmaceutskih oblika”, objašnjava Kristina zbog čega se odlučila za Budimpeštu.

Na istom univerzitetu upisala je i specijalizaciju iz oblasti industrijske farmacije. Zadovoljna je odabirom univerziteta, a koliko su oni zadovoljni što je Kristina baš na toj ustanovi odlučila da upiše doktorske, najbolje govori podatak da tamo radi i kao asistentkinja gdje na katedri za farmaceutsku tehnologiju drži vježbe internacionalnim studentima farmacije na engleskom jeziku.

“U okviru doktorata radim na istraživanju inovativnih farmaceutskih oblika pripremljenih metodom sušenja raspršivanjem, sa ciljem poboljšanja efikasnosti terapije. Pomenuta metoda obezbjeđuje uslove za inženjering čestica pogodan za proizvodnju praškova za inhalacionu primjenu, mikrokapsula, čestica sa kontrolisanim oslobađanjem, nanočestica, liposoma. Cilj mog istraživanja je da se primjenom ove metode poveća rastvorljivost i brzina rastvaranja teško rastvorljivih ljekovitih supstanci. Osim u farmaceutskoj industriji, metoda sušenje raspršivanjem koristi se u proizvodnji mlijeka u prahu, prahova voća i povrća, proizvodnji vitamina”, kaže mlada naučnica koja je autorka i koautorka više naučno-istraživačkih radova.

Često se farmaceutska industrija optužuje da zarad profita promoviše neki lijek ili vakcinu, kao i da namjerno ili nenamjerno izbjegava saradnju sa tradicionalnom medicinom. Kristina smatra da je situacija drugačija.

“Svaki lijek ili vakcina, koja dospije na tržište, mora da prođe rigoroznu evaluaciju od strane regulatornih organa, kako bi pacijenti dobili ljekove dokazanog kvaliteta, efikasnosti i bezbjednosti. Neki od ljekova koje danas koristimo vode porijeklo iz tradicionalne medicine, a otkriće nekih novih ljekova zasniva se na već postojećim supstancama iz prirode. Mogu vam dati primjer takvog lijeka: aspirin vodi porijeklo iz kore vrbe, a kora vrbe se ranije, u tradicionalnoj medicini, koristila za ublažavanje bola i sniženja povišene tjelesne temperature”.

Često su građani sami svoji ljekari - nekada zbog činjenice da će morati dugo da čekaju da ih ljekar primi, ne tako rijetko i zbog toga što će dobar dio ljekova morati da kupe, a nekada jednostavno što ne žele da idu kod ljekara. Tada je, ali ne samo tada, savjet farmaceuta više nego dobrodošao.

“Farmaceut, kao stručnjak za ljekove, nije samo osoba zadužena za izdavanje ljekova, već osoba koja savjetuje pacijenta o pravilnoj upotrebi ljekova i suplemenata, koja zajedno sa pacijentom vrši pregled njegove terapije i prati efekte te terapije. Građani treba da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje i da iskoriste uvijek dostupne savjete farmaceuta”.

U toku rada u apoteci, bila je učesnica projekta Farmaceutske komore Crne Gore, u povećanju svjesnosti pacijenata o ulozi farmaceuta u pružanju farmaceutske zdravstvene zaštite sa ciljem poboljšanja ishoda terapije.

“Potrebno je da građani nikad ne uzimaju na svoju ruku ljekove ili dijetetske suplemente koji pomažu rođacima, prijateljima, komšijama, jer su procijenili da će i njima pomoći. Jako je opasno da, bez stručnog mišljenja, sami odlučuju koji lijek bi mogao da im pomogne, jer je pomogao nekom drugom. Neprihvatljivo je da, umjesto ljekara ili farmaceuta, konsultuju Internet, i da na osnovu iskustava drugih pacijenata sami sebi propisuju neki lijek i način njegovog doziranja. Neki ljekovi stupaju u interakciju sa drugim ljekovima ili dijetetskim suplementima, pri čemu to može uticati na efikasnost lijeka ili dovesti do povećanja neželjenih dejstava i ozbiljnog narušavanja zdravlja”, upozorava Vlahović.

Ne tako rijetko govori se i u pravilnom odlaganju medicinskog, a samim tim, i farmaceutskog otpada. Upravo to je i bila tema Kristininog diplomskog rada.

“U okviru rada sprovela sam anketu koja je pokazala veoma nisku informisanost građana o pravilnom odlaganja te vrste otpada. Sve one ljekove koje ne koristimo, ili kojima je prošao rok trajanja, ne bi trebalo da odlažemo sa drugim otpadom, već da takav lijek odnesemo u apoteku, kako bi se sa njim pravilno dalje postupalo”, savjetuje Kristina svjesna da su rijetki građani koji to čine.

Kristina je aktivna učesnica nacionalnih i međunarodnih kongresa, a u septembru učestvovala je na XIV Simpozijumu za farmaceutsku tehnologiju zemalja Srednje Evrope-CESPT 2023, gdje je predstavljala Farmaceutski fakultet Semelvajs, sa naučno-istraživačkim radom u okviru sekcije posvećene inovativnim farmaceutskim oblicima. Na kongresu su predstavljena najnovija dotignuća u oblasti farmaceutskih proizvoda i nanotehnologije.

( Svetlana Mandić )