Banke pune novca, pa ne dižu kamate na štednju

Prosječna efektivna kamata na novoodobrene kredite, odnosno, kamata koja obuhvata sve troškove, imala je veliki rast za godinu dana, sa 5,04 odsto u septembru prošle godine do ovogodišnjih 7,05 odsto, dok je istovremeno prosječna kamatna stopa na depozite bila u padu sa 0,26 na 0,24 odsto.

U razgovoru za “Vijesti”, zbog čega se dešava da kamate na kredite imaju visok rast, a da to ne prate kamate na štednju, predstavnici komercijalnih banaka i Centralne banke(CBCG), su kazali da je takva situacija na tržištu - Evropska centralna banka (ECB)je podigla referentne kamatne stope (cijena novca na evropskom tržištu) zbog čega su morale i u Crnoj Gori da rastu kamate na kredite, dok banke imaju dovoljno depozita zbog čega ne moraju dodatno da stimulišu građane i privredu na štednju. Od referentne kamatne stope zavise cijene kredita u eurima koje banke plasiraju klijentima.

Depoziti rastu brže od kredita

Od septembra prošle godine do istog mjeseca ove godine, ukupan iznos odobrenih kredita svih banaka, prema podacima CBCG, povećan je sa 3,66 na 3,99 milijardi eura ili za devet odsto, dok su istovremeno ukupni depoziti u bankama povećani sa 4,96 na 5,52 milijarde ili za 11,3 odsto. Ovi podaci ukazuju da depoziti i dalje brže rastu od kredita iako su niske kamate na štednju.

Kamata na štednju oročenu na preko pet godina u septembru ove godine je iznosila 2,01 odsto, a prije godinu je bila 1,49 odsto. U istom mjesecu 2021. ova kamata iznosila je 1,81 odsto.

Mjere ECB digle kamate

Iz CBCG su kazali da je rast kamatnih stopa na kredite banaka u Crnoj Gori pod uticajem domaćih i međunarodnih faktora.

“Tekuće povećanje stopa je u dominantnoj mjeri pod uticajem monetarne politike ECB, odnosno nivoa kamatnih stopa u EU i razvoja trendova na međunarodnom finansijskom tržištu. Pored toga, prisutna ekonomska i geopolitička neizvjesnost sa produženim uticajem na domaće tržište, takođe utiče na oštriju kreditnu politiku banaka kod cijene kredita. Šestomjesečni euribor, kao referentna tržišna kamatna stopa, sa negativne vrijednosti od -0,55% iz decembra 2021. godine, porasla je na tekućih preko 4%, odnosno rast od preko 4,5 procentnih poena. U Crnoj Gori rast kamatnih stopa je bio znatno umjereniji, odnosno sa minimalnih 5,5% koliko je iznosila prosječno ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite u maju 2022. godine, na 6,47% u septembru 2023. godine, odnosno rast od nešto više od jedan procentnog poena. Dakle, značajno manje od rasta euribora”, naveli su iz CBCG.

Oni podsjećaju da je ECB povećavala referentnu kamatnu stopu u cilju suzbijanja inflacije, da su nakon septembarskog najavili analizu ali i da se ne očekuje novo povećanja referentnih stopa.

“Takođe, prema najavama ove institucije, očekuje se da će se tokom prve polovine 2024. godine zadržati tekući nivo stopa, dok se inflacija u eurozoni ne smanji na ciljani nivo od oko 2%, dok u drugoj polovini može doći do potencijalnog smanjenja. U skladu sa ovim najavama očekujemo da će se postojeći nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori zadržati na ovom nivou do kraja 2023. i dijelom u 2024. godini uz pretpostavku da ne dođe do značajnog povećanja eksternih neizvjesnosti i rizika usljed drugih ekonomskih i geopolitičkih faktora na tržištu”, naveli su iz CBCG.

Banke nemaju potrebu da podstiču štednju

I iz ove institucije konstatuju da rast kamatnih stopa na depozite ne prati rast kamatnih stopa na kredite kod banaka, navodeći da razlog može biti to što je u bankama akumulirani visoki i stabilni nivo depozita i da to ne stvara tržišni pritisak na banke da povećaju kamatne stope.

“Depoziti koji su na istorijskom maksimumu su pod uticajem sklonosti privrede i stanovništva ka štednji, odnosno posljedica povjerenja u bankarski sistem kao i nivo finansijske stabilnosti, ali i obazrivog trošenja novca usljed prisutne neizvjesnosti na tržištu, koja već ima produženi uticaj. Akumulacija štednje klijenata je evidentna u rastu depozita kod banaka i očigledno je, pored ostalog, vođena namjerom čuvanja novca za slučajeve nepredvidljivih okolnosti, kao i smanjene sklonosti ka investiranju u neizvjesnom vremenu, a manje kamatnom stopom na štednju, odnosno prihodom. Ovo je jedan od razloga zbog kojeg banke imaju stabilan izvor depozita i nemaju tržišni pritisak na ovaj izvor finansiranja, pa samim tim ni potrebu da značajnije mijenjaju politiku kamatnih stopa na štednju”, smatraju u CBCG., kojom rukovodi guverner Radoje Žugić.

CKB: Kamate sporije rasle nego u EU

Iz Crnogorske komercijalne banke (CKB) su kazali da je razlika u kamatama na kredite i štednju posljedica uticaja različitih faktora, ali je prije svega određena tržišnim prilikama.

“Takođe, značajan uticaj u ovom segmentu nosi i djelovanje regulatora kroz primjenu instrumenata koje ima na raspolaganju (obavezne rezerve, cijena novca itd.). Atraktivnost bankarskih proizvoda nije isključivo vezana za cijenu, već zavisi i od njihovog kvaliteta. Kada je riječ o proizvodima koji se odnose na štednju, klijentima je posebno važna njihova sigurnost i stabilnost. Bez obzira na niže kamatne stope na štednju, potražnja za ovom vrstom proizvoda nije smanjena. Građani imaju povjerenja i odlučuju da sredstva polože u banku, prije nego da ih drže u neobezbijeđenim uslovima”, naveli su iz ove banke.

Oni kažu da se u javnosti nije dovoljno obratila pažnja na činjenicu da je crnogorski bankarski sektor mnogo sporije reagovao na podizanje kamatnih stopa na kredite u odnosu na EU i države regiona.

“Svjesne obaveze očuvanja stabilnosti sistema, banke u Crnoj Gori su značajno manje korigovale kamatne stope, uprkos brzom rastu inflacije. Takođe, u periodu negativnog euribora, klijentima nijesu naplaćivane negativne stope na štednju, već su banke samostalno pokrile trošak. Najveći uticaj na kretanje kamatnih stopa za kredite imaju država i međunarodno tržište novca. Država može pozitivno djelovati kroz smanjivanje sistemskog rizika koji je uvijek ugrađen u cijenu kredita. Međunarodno tržište reguliše odnos ponude i tražnje, te kroz referentne stope utiče na smanjenje inflacije. U slučaju da inflacija padne na očekivani nivo i u EU zoni bude do 2%, očekuje se da će doći do stagnacije kamatnih stopa na kredite”, saopštili su iz CKB.

Erste će ponuditi ulaganje u fondove

Iz Erste banke navode da se prosječne kamatne stope na kredite i depozite ne mogu upoređivati prostim oduzimanjem

“Zbog različitih ročnosti, načina obračuna i osnovice za obračun, možemo konstatovati da je na tržištu u prethodnim godinama bilježen konstantan blagi pad kamatnih stopa na depozite, uz istovremeni rast depozita na rekordne iznose, a da je ove godine, dominantno pod uticajem kredita s varijabilnom kamatnom stopom, zabilježen rast prosječnih aktivnih kamatnih stopa u prosjeku za oko pola procenta. Samim tim, i razlika je povećana u odnosu na prethodni period. Odgovor na pitanje se krije u činjenici da je ogromna većina depozita po viđenju, uvijek dostupna klijentima i na koju se po pravilu ne obračunava kamata. Ako posmatramo samo oročene depozite, situacija je drugačija”, kazao je direktor Sektora riznice Igor Savić.

Na pitanje da li su kamate na štednje stimulativne za građane i privredu, Savić je naveo da tržište odavno pokazuje da samo visina kamatne stope nije ključni opredjeljujući faktor za deponente, već da svoj novac na čuvanje povjeravaju finansijskim institucijama kada imaju povjerenje u bankarski sistem.

“Pitanje koliko su stimulativne kamatne stope na štednju ne treba gledati izdvojeno. Banke danas klijentima s viškom likvidnosti na raspolaganje stavljaju niz drugiih mogućnosti koje, uz visok stepen sigurnosti donose viši prinos od klasične oročene štednje. To su proizvodi bankoosiguranja, ulaganje u obveznice, investicione fondove, gdje se ističu obveznički fondovi koji investiraju u obveznice EU država sa investicionim rejtingom, poput fonda Erste Horizont 2025 II koji će ulagačima u Crnoj Gori biti dostupan već za par dana. O rastu interesovanja i povjerenja klijenata u ovaj segment poslovanja i upravljanja slobodnim finansijskim sredstavima, govori i činjenica da je imovina koju klijenti čuvaju na kastodi investicionim računima Erste banke samo za prvih 9 mjeseci veća za čak 115% u odnosu na kraj prethodne godine”, naveo je Savić.

Iz Erste banke kažu da se može očekivati rast kamata na štednju, ali i da ipak svaka banka ima različit pristup i ponudu deponentima kreira i na osnovu potrebe da privuče i koristi domaće depozite kao izvore sredstava.

Savić ukazuje da se može očekivati stabilizacija, odnosno prestanak rasta kamata na kredite jer su mjere ECB sa povećanjem referentnih kamatnih stopa postignuti očekivane efekte stabilizaciji inflacije.

NLB: Kamate rasle niže od referentnih

Iz NLB banke navode da se cjenovna politika banaka na tržištu u prethodnom periodu nužno prilagođavala globalnim kretanjima i politici ECB, uvažavajući i opšti nivo kreditnog rizika na lokalnom tržištu.

“Podsjećamo da je ECB između jula 2022. i septembra 2023. godine podigla referentnu kamatnu stopu za 4,5 procentnih poena usljed visoke inflacije. U istom periodu, posmatranjem ukupnog kreditnog portfolija banaka na našem tržištu, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je porasla sa 5,6% na 6,5%, tako da rast referentnih kamatnih stopa nije u potpunosti reflektovan na crnogorskom tržištu. Blagi pad prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na depozite je dominantno posljedica daljeg pomjeranja strukture depozita u pravcu depozita po viđenju, koji su beskamatni ili sa minimalnom kamatnom stopom, a čiji udio u ukupnim depozitima iznosi preko 80%. Istovremeno, prosječna kamatna stopa ročnosti depozita preko 5 godina je uvećana za 0,7 procentnih poena i u septembru iznosi nešto više od 2%”, naveli su iz NLB.

Na pitanje da li su kamate na štednje stimulativne za građane i privredu, iz ove banke kažu da kod oročenih depozita građani pokazuju manju spremnost da štede na duže rokove, ali i dalje nivo depozita odražava veliko povjerenje u bankarski sektor i spremnost na ulaganje viška sredstava u banke.

“Potencijalne promjene kamatnih stopa na štednju će i u nastavku zavisiti od očekivanih referentnih kamatnih stopa, od likvidnosne pozicije banaka, ali i kamatnih stopa na ostale izvore finansiranja koje banke koriste, a koji će, usljed rastućih regulatornih zahtjeva po kapitalu, imati sve veći značaj i udio u izvorima banaka. Banka svakako svakodnevno pažljivo analizira situaciju i pravovremeno i adekvatno će reagovati u određivanju kamatnih stopa na štednju”, naveli su iz ove banke.

Oni očekuju da ECB neko vrijeme neće mijenjati kamatne stope, i da se u kratkom roku može računati na stabilizaciju kamatnih stopa na kredite.

CBCG: Banke likvidne, nema potrebe za mjerama da povećaju štednju

Na pitanje “Vijesti” da li postoji bojazan da zbog obezvređivanja novca usljed inflacije i niskih kamata na štednju, klijenti povuku novac i ulože ga u nešto drugo što bi im donijelo više benefita, iz Centralne banke kažu da je “očigledno visoka neizvjesnost na tržištu uslovila veću sklonost ka čuvanju novca nego ka investiranju”.

“S obzirom da su banke vrlo likvidne, a da uz to regulatorno prate likvidnost na dnevnoj osnovi, u mogućnosti su da promtno reaguju i povećaju kamatne stope u slučaju da se pojavi snažniji odliv štednje od očekivanog i time destimulativno djeluju na odliv. Takođe, u situaciji kada je tržište efikasno i banke vrlo aktivne, teško da se može očekivati otvaranje neravnoteže u bankarskom sektoru kada je riječ o upravljanju likvidnošću”, smatraju u CBCG.

Na pitanje da li CBCG ima na raspolaganju bilo koje mjere kojim bi mogla uticati na banke da povećaju kamate na depozite i štednju, da ne postoji potreba za tim mjerama jer stabilnost nije ugrožena.

“CBCG u kontinuitetu daje preporuke bankama da adekvatno, u skladu sa mogućnostima klijenata i cijenom izvora sredstava, određuju kamatne stope i ne kreiraju maržu koja nije utemeljena na pokriću rizika. Naravno, CBCG može koristiti i administrativne mjere uvijek kada procijeni da je finansijska stabilnost ugrožena, što u ovom vremenu nije slučaj. Treba takođe naglasiti da se primjena ovakvih mjera ne smatra dobrom praksom, jer ona najčešće otvori dodatne probleme na tržištu u dužem roku”, saopštili su iz CBCG.

CKB će ponuditi pakete štednje kroz investiranje

Iz CKB najavljuju da će osim dosadašnjih tradicionalnih načina upravljanja štednjom klijentima uskoro ponuditi novi finansijski instrument za investiranje ušteđevine.

“U zavisnosti od svojih afiniteta prema riziku, klijenti će moći da ulože sredstva u željenom iznosu u ponuđene investicione fondove. Kako bi klijenti u potpunosti mogli osjetiti prednosti ovakvog načina upravljanja štednjom, CKB je obezbijedila i potrebne uslove za njegovu valorizaciju. To konkretno znači da će oni moći da povuku i iskoriste akumulirana sredstva, i prije roka dospijeća”, naveli su iz CKB-a.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )