Kolašin: Svečana akademija "Sloboda narodu" povodom 80 godina od zasjedanja ZAVNO
"Kako u Drugom svjetskom ratu, tako i kroz vjekove, bili smo svjedoci hrabrosti naših predaka koji su krčili put ka slobodi, ovdje, na tlu koje smo svi zajedno poznavali kao svoj dom", rekao je Bakić
“Kolašin, prijestonica partizanske Crne Gore, bio je 15. novembra 1943. godine svjedok jednog od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Crne Gore. Vizionarske odluke ZAVNO po svom značaju i sadržini imale su ustavotvorni karakter, čime je izvršeno konstituisanje vlasti u Crnoj Gori”.
To je poručeno je sa svečane akademije “Sloboda narodu”, koja je održana u Kolašinu, povodom 80 godina od zasijedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja, (ZAVNO) Crne Gore i Boke.
Kako je kazao predsjednik Opštine Petko Bakić, Crna Gora tokom Drugog svjetskog rata, hrabro je stala na stranu slobodarskih naroda Evrope i svijeta".
"Kako u Drugom svjetskom ratu, tako i kroz vjekove, bili smo svjedoci hrabrosti naših predaka koji su krčili put ka slobodi, ovdje, na tlu koje smo svi zajedno poznavali kao svoj dom. Današnji Kolašin odražava duh antifašizma koji se duboko ukorijenio u našoj prošlosti", rekao je Bakić.
Prema njegovim riječima, "sjećanje na prošlost ne smije biti samo puko prisjećanje, već je to odgovornost prema budućim generacijama".
Kroz očuvanje antifšaštičkih vrijednosti, poručio je predsjednik Opštine Kolašin, "gradimo društvo koje cijeni slobodu, pravdu i ravnopravnost gdje raznolikost nije prepreka, već snaga..."
Milojica Dakić, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista, rekao je da je ZAVNO bio “najviši organ vlasti u Crnoj Gori, formiran je inicijativom Josipa Broza Tita”.
ZAVNO je, prema njegovim riječima, značio prvi korak organizovanja narodne vlasti započet u ratnim uslovima.
Dakiće je podsjetio da je, kroz dva zasjedanja, februara i jula 1944. godine, takođe u Kolašinu, data je puna podrška odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. ZAVNO je, na Drugom zasjedanju jula 1944. godine, rekao je, preraslo u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja, (CASNO), najviše zakonodavno i izvršno tijelo u Crnoj Gori, da bi 1945. godine, u oslobođenoj zemlji prerastao u Narodnu skupštinu Crne Gore.
“Time su udareni temelji crnogorske državnostikoja je, narednih 46 godina, bila u svemu ravnopravna sa drugim narodima i republikama socijalističke Jugoslavije…Na ovom mjestu je 20 dana kasnije, 5. decembra 1943. godine, održan Kongres rodoljubivih žena Crne Gore i Boke na kojem je formiran AFŽ Crne Gore. ..Ta dva događaja, u vrtlogu najvećih borbi za slobodu, imali su ogroman značaj za dalji razvoj događaja u Crnoj Gori. Odluke Prvog zasjedanja ZAVNO svjedoče da je crnogorski narod sam odlučivao o svojoj sudbini”, rekao je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.
Jasnina S.Nikčević podsjetila je da je u Kolašinu, prije 80 godina, održan i Prvi kongres AFŽ Crne Gore i Boke.
"Učešće oko 400 delegatkinja iz svih krajeva Crne Gore predstavljalo je sublimaciju onog sveopšteg fronta žena Crne Gore koji se stvarao još u pripremama za Trinaestojulski ustanak 1941. kalio se i prije izbijanja rata kroz emancipatorski Zbor naprednih žena, krajem 1939. u Nikšiću kada su prvi put dostojanstveno zatražile pravo glasa, da bi ga ostvarile u januaru 1946.", rekla je ona.
Prema njenim riječima, 2.546 žena učestvovalo je NOR-u , poginulo ih je 483, a osam Crnogorki proglašene su narodnim herojima.
"Sve nam ovo i danas svjedoči o tadašnjim čvrstim porodičnim antifašističkim i humanističkim opredjeljenjima. Moramo uvijek znati da je savremena Crna Gora iznikla upravo iz takvih ideja koje su joj i ishodište i utočište. kao i onda i danas antifašizam mora biti i snažan bunt protiv primitivizma i nasilja, protiv retrogradnih nacionalističkih politika, protiv svega onoga što smo možda nekada naivno pomislili da je poraženo" poručila je Nikčević.
Svečanu akademiju organizovao je Savez boraca i antifašista Crne Gore. Povodom obilježavanje značajnog jubileja upriličena je izložba "Kolašin, crnogorska ratna prijestonica“ a svečanost su uveličao nastup KUD-a „Mijat Mašković“, koje je, takođe, osnovano prije osam decenija.
Delegacije je položila vijence na spomen kompleks na Brezi i na spomenik Palim borcima u centru Kolašina, a obišli sui zgradu zgrada „stare škole“ u kojoj je u novembru 1943. Održano zasijedanje ZAVNO.
Program su pripremili Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, Brano Jeknić, direktor JU Centar za kulturu Kolašina i Davor Sedlarević, organizacioni i umjetnički rukovodilac KUD-a „Mijat Mašković“
( Dragana Šćepanović )