Pola godine za popravni: Novoj vlasti rok od šest mjeseci da pokaže da je ozbiljna u pregovorima sa EU

Nova crnogorska vlast dobiće pola godine da pokaže da je ozbiljna u sprovođenju reformi, kako bi u zamjenu za njih mogla da počne da zatvara pregovaračka poglavlja i dobija novac iz novog fonda Evropske unije (EU), saopšteno je Vijestima u sjedištu EU u Briselu.

“Došao je trenutak istine, Crna Gora sada ima novu Vladu, ima i parlament, nema više izgovora. Šteta bi bila da ne iskoristi dobro raspoloženje za proširenje koje trenutno postoji u Briselu i među zemljama članicama. Nama je potrebna bar jedna uspješna priča”, rekao je jedan od zvaničnika EU, sa kojima su Vijesti razgovarale prošle sedmice u Briselu.

Očekuje se da do kraja mjeseca Podgoricu posjeti delegacija Evropske komisije (EK) na čelu sa visokim zvaničnikom, koji će obaviti razgovore u tom pravcu s nadležnima za pregovaračka poglavlja 23 i 24, u kojima je napredak ključan za nastavak i ubrzavanje desetogodišnjih pregovora o članstvu Crne Gore u EU.

Prije toga, već ove sedmice, ministri finansija zemalja Zapadnog Balkana trebalo bi da se sastanu s predstavnicima EK u Skoplju, gdje će se razgovarati o infrastrukturnim i drugim projektima koji će se eventualno finansirati od grantova i jeftinih zajmova iz polovine četvorogodišnjeg Fonda za rast i reforme od šest milijardi eura, koji je EK predložila prošle sedmice.

Kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, Crna Gora će morati da pripremi plan svojih reformi od 2024. do 2027. godine, koji će odobravati EK.

Reforme će biti vezane za rokove i njihovo sprovođenje biće uslov za dobijanje evropskog novca kao podrške budžetu dva puta godišnje, odnosno svakih šest mjeseci. Plan će morati da se zasniva na preporukama iz izvještaja o napretku, kao i na programu ekonomskih reformi svake zemlje.

Za svaku pojedinačnu reformu, na primjer za izmjenu zakona ili njegovu primjenu, biće predviđena određena suma novca koju će zemlja dobiti ako ih ostvari.

Od oko tri milijarde eura koje su predviđene za ovakvu podršku budžetima zemalja Zapadnog Balkana, dio će biti bespovratan, a dio će biti povoljni krediti.

Novac predviđen za zemlju čije dogovorene reforme EK ocijeni kao neuspješne ili neispunjene u dogovorenom roku, prilikom naredne isplate otići će drugoj zemlji koja je svoje reforme ispunila, objasnio je zvaničnik EK na brifingu za novinare u Briselu.

“Novac koji se kao nagrada za uspješne reforme uplati u budžet, vlada može potrošiti za namjene koje sama odredi”.

Zvaničnik EK je rekao da je ovaj fond za Zapadni Balkan ustanovljen po ugledu na Fond za reforme i otpornost za članice EU, koji je ustanovljen 2021. godine, radi otklanjanja posljedica pandemije COVID 19, i koji uspješno funkcioniše.

On je rekao da predlog EK o formiranju fonda do narednog proljeća treba da usvoje Evropski parlament i Evropski savjet.

To znači da bi Crna Gora trebalo da do marta usaglasi svoj plan reformi sa EK, kako bi u junu ili najkasnije u julu mogla da povuče prvu tranšu sredstava.

Broj stanovnika i bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika biće kriterijumi za određivanje koliko će koja zemlja dobiti novca iz ovog fonda, predviđeno je predlogom Regulative o Fondu za rast i reforme za Zapadni Balkan.

“Na primjer, veća i siromašnija zemlja dobiće više novca od manje i bogatije”, rekao je zvaničnik EK.

Fond je dio prošle sedmice predloženog Plana rasta za Zapadni Balkan, koji se zasniva na četiri stuba - unapređenju ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem EU, podsticanjem ekonomske integracije kroz zajedničko regionalno tržište, ubrzavanju temeljnih reformi i povećanju finansijske pomoći za podršku reformama.

Premijer Milojko Spajić rekao je prošle sedmice da Crna Gora iz ovog Fonda treba da dobije 420 miliona eura za četiri godine.

Nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović kazala je da će taj udio Crne Gore biti 400 miliona, od čega 120 miliona za podršku reformama kroz budžet, a 280 miliona za investicije.

Spajić je upozorio da nema puno vremena za pripremu projekata.

“Ovo je proces koji jako brzo ide... ovo su projekti koji će biti sprovedeni tokom sljedeće godine. Vidjećemo opipljive investicije iz EU, praktično na nivou članica EU, što se prvi put dešava u istoriji Crne Gore. I potrebno je da svu društvenu enegriju usmjerimo u pravcu pravljenja priključka Crne Gore evropskom putu”, rekao je Spajić.

On je saopštio da je tražio od ministara da se izjasne koje oblasti zahtijevaju dugoročne eksperte iz Brisela koji bi došli i “direktno nam pomogli u realizaciji pristupanja Crne Gore EU”. “Imaju sedam dana da se izjasne o tome i o projektima koje kandiduju za proljeće naredne godine”, izjavio je Spajić u četvrtak nakon sjednice Vlade.

On se požalio da Crna Gora nema previše zrelih projekata da prijavi, i da o tome govori i loša realizacija kapitalnog budžeta za ovu godinu, ali da će o tim projektima uskoro razgovarati i sa čelnicima opština.

“Pokušaćemo da na mišiće izguramo što veći procenat kapitalnog budžeta i što veću pripremljenost za plan rasta EU”.

Prve korake u tom pravcu vlasti navodno planiraju da završe za nekoliko sedmica, izborom sedmog sudije Ustavnog suda, Faruka Rusulbegovića, za šta je potrebna tropetinska većina od 49 glasova poslanika. Kako sad stvari stoje, izgledno je da u parlamentu postoji većina za njegov izbor.

Međutim, to neće biti dovoljno za ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što je preduslov da se počne sa zatvaranjem nekoliko poglavlja koja su, prema tvrdnjama zvaničnika i bivše i sadašnje vlasti, za to zrela.

Potrebno je da parlament odblokira i ostale pravosudne institucije izborom troje članova Sudskog savjeta, koji treba da izaberu predsjednika Vrhovnog suda, kao i izborom vrhovnog državnog tužioca. Sve ove funkcije su različit broj godina u privremenom mandatu vršilaca dužnosti.

Predsjednik Jakov Milatović ponovio je prošle sedmice na sastanku sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom da je Crna Gora odlučna da do kraja godine popuni sve pravosudne funkcije koje sada pokrivaju vršioci dužnosti. To su pozicija vrhovnog državnog tužioca (VDT), tri mjesta uglednih pravnika u Sudskom savjetu, kao i funkcija predsjednika Vrhovnog suda.

Šta su prioriteti u reformama?

Koje će reforme iz oblasti vladavine prava odabrati Crna Gora, nije još jasno, ali će se sigurno odnositi naispunjavanje barem nekih preporuka iz izvještaja EK o napretku Crne Gore.

“EK će vjerovatno imati veliki uticaj na to koje će reforme biti prioritetne, iako ih formalno predlažu zemlje Zapadnog Balkana. Zato je važno da sa druge strane imaju kompetentne sagovornike koji će ukazati šta je moguće ostvariti u zadatom roku a šta ne”, rekao je Vijestima diplomata upoznat sa procesom određivanja agendi reformi za pojedinačne članice EU.

“To može biti i politička odluka, hoće li se novac dati ili ne, kao što je to bio slučaj sa nekim članicama EU, za novac iz Fonda za otpornost i reforme EU”.

EK traži da, u okviru Poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava), “u sljedećoj godini Crna Gora treba naročito da” imenuje preostale članove Ustavnog suda i Sudskog savjeta, stalnog predsjednika Vrhovnog suda i stalnog vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Tužilačkog savjeta, na osnovu zasluga i u transparentnoj proceduri, kako bi se obezbijedilo pravilno funkcionisanje pravosuđa sa nezavisnošću, nepristrasnošću i integritetom funkcionera na ključnim pravosudnim pozicijama.

Takođe, preporučuje se da izmijeni Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, Zakon o državnom tužilaštvu, i uvjerljivo planira neophodne izmjene Ustava, čime bi se adresirale sve već postojeće preporuke EK, mišljenja Venecijanske komisije i preporuke Grupe država Savjeta Evrope protiv korupcije (GRECO), kako bi se uskladili sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti sudstva i autonomije tužilaštva, kao i njihova nepristrasnost, odgovornost i profesionalizam.

Osim toga, preporuka je i da usvoji novu strategiju i akcioni plan za reformu sudstva i racionalizaciju mreže sudova, kao i u potpunosti primijeniti ICT strategiju, kako bi se unaprijedila efikasnost sistema. Uz to, treba da ojača sistem borbe protiv korupcije i riješi stare slučajeve napada na novinare

U Poglavlju 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) preporuka je da treba ograničiti korišćenje sporazuma o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, dodatno povećati transparentnost i kredibilitet sudskog odgovora na organizovani kriminal kroz konzistentniju i više odvraćajuću kaznenu politiku.

“Uskladiti pravni i operativni pristup finansijskim istragama, zapljeni i konfiskaciji imovine i borbi protiv organizovanog kriminala sa EU i međunarodnim standardima, i ustanoviti uvjerljiv dosije rezultata u ovim oblastima”.

Osim toga, za Poglavlje 24 preporučeni su i jačanje upravljanja granicom, politike prema migrantima, usklađivanje vizne politike sa EU politikom, zaštitu migranata...

( Mihailo Jovović )