Susret Bajdena i Sija: Pokušaće da smanje tenzije i stabilizuju, kako mnogi smatraju, najvažnije odnose u svijetu
Očekivanja od sastanka na obje strane Pacifika su međutim mala, dok Bajden i Si budu razgovarali o obnovi vojne komunikacije, ljudskim pravima, trgovini drogom i vještačkoj inteligenciji, ali i o spoljnopolitičkim pitanjima kao što su Tajvan, Južno kinesko more, rat Izraela i Hamasa, ruska invazija na Ukrajinu, Sjeverna Koreja - oblasti u kojima postoje velika neslaganja
Predsjednici Sjedinjenih Država i Kine, Džo Bajden i Si Đinping, počeli su sastanak na istorijskom imanju Filoli južno od San Franciska, gdje će oko četiri sata razgovarati o bilateralnim i globalnim pitanjima. Si je poslednji put bio u Americi 2017. godine.
Dvojica lidera su se rukovali pred kamerama i fotoreporterima.
Bajden i Si se sastaju na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) čiji je San Francisko domaćin. Dvojica lidera pokušaće da smanje tenzije i stabilizuju, kako mnogi smatraju, najvažnije odnose u svijetu. Posljednji put su se sastali prije godinu dana na samitu G20 u Indoneziji.
Očekivanja od sastanka na obje strane Pacifika su međutim mala, dok Bajden i Si budu razgovarali o obnovi vojne komunikacije, ljudskim pravima, trgovini drogom i vještačkoj inteligenciji, ali i o spoljnopolitičkim pitanjima kao što su Tajvan, Južno kinesko more, rat Izraela i Hamasa, ruska invazija na Ukrajinu, Sjeverna Koreja - oblasti u kojima postoje velika neslaganja.
Bijela kuća nada se da bi sastanak mogao da bude uvod u dalje razgovore.
"Svi očekujemo produktivan sastanka i nadamo se, uvod u još više komunikacije i dijaloga dva tima u budućnosti", rekao je novinarima portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi.
Kineski predsjednik bi kasnije trebalo da učestvuje na dva prijema sa odabranim liderima u američkoj poslovnoj zajednici i društvu. Očekuje se da će zvaničnik američke vlade predstaviti Sija, prije nego što se kineski lider obrati "američkom i kineskom narodu", rekao je jedan od pozvanih učesnika, koji je za Glas Amerike govorio pod uslovom da ostane anoniman.
"Odvojili smo određeno vrijeme za dvojicu lidera da sjednu i razgovaraju o nizu pitanja s kojima se SAD i Kina suočavaju globalno i bilateralno", rekao je nedavno novinarima visoki američki zvaničnik.
Vještačka inteligencija
Još jedan visoki zvaničnik američke administracije rekao je da se SAD zalaže za "sadržajnije" i "različite" ishode razgovora od onih u prošlosti.
Sjedinjene Države su se u ponedjeljak pridružile vladama 45 zemalja u pokretanju primjene Političke deklaracije o odgovornoj vojnoj upotrebi vještačke inteligencije (AI) i autonomije. Ta inicijativa obuhvata 10 konkretnih mjera za odgovornu vojnu upotrebu AI.
Očekuje se da Bajden i Si postignu dogovor o ograničavanju upotrebe AI u nuklearnom naoružanju, prenosi dnevnik "South China Morning Post".
"Kada je riječ o vještačkoj inteligenciji, vjerujemo da ona ne bi trebalo da bude uključena ili da donosi odluke o tome kako i kada da se koristi nuklearno oružje", rekao je Blinken za Glas Amerike na prošlonedjeljnoj konferenciji za novinare poslije sastanka G7 u Tokiju.
Zvaničnik Stejt departmenta rekao je za Glas Amerike da će SAD zadržati ljudsku kontrolu nad svim potezima koji su vitalni za donošenje i izvršavanje odluka o raspoređivanju i upotrebi nuklearnog naoružanja. Međutim "trenutni izazov je ubijediti" Kinu i druge zemlje i da se pridruže Americi u "poštovanju normi odgovornog ponašanja u vezi sa AI".
SAD, Kina i Tajvan
Lideri SAD i Kine sastaju se u trenutku kada između dvije zemlje postoje brojna neslaganja, između ostalog u pogledu Tajvana, trgovine, tehnologije i ljudskih prava.
Američki zvaničnici naglašavaju da je cilj Vašingtona da odgovorno rješavanja pitanje konkurencije sa Kinom. Međutim, vlada u Pekingu poručuje da konkurencija ne bi trebalo da definiše odnose dvije najveće svjetske ekonomije.
Portparolka kineskog ministarstva inostranih poslova Mao Ning rekla je ove nedjelje, tokom konferencije za novinare u Pekingu, da je "nadmetanje velikih zemalja" suprotno aktuelnom trendu i da ne nudi rješenje za "probleme u Americi ili izazove u svijetu".
Mao je takođe optužila "spoljne sile" i vladajuću stranku na Tajvanu da podržavaju "separatističku agendu" kojom se mijenja status kvo. Poručila je i da je Tajvan "unutrašnje pitanje Kine".
Kineska komunistička partija nikada nije upravljala Tajvanom ali ga smatra svojom teritorijom. SAD ne zauzimaju zvaničan stav o suverenitetu Tajvana, niti podržavaju nezavisnost ostrva.
Na Tajvanu se održavaju predsjednički izbori 13. januara naredne godine, a SAD su upozorile Kinu protiv miješanja navodeći da bi to podstaklo veliku zabrinutost. Kina smatra Tajvan odmetnutom pokrajinom i ne isključuje mogućnost upotrebe sile za uspostavljanje pune kontrole nad ostrvom.
SAD su izrazile veliku zabrinutost zbog odluke kineske vojske da "intenzivira aktivnosti oko Tajvana" uoči izbora, ocjenjujući da je to "bez presedana", "opasno" i "provokacija".
"Takođe vjerujemo da se tim potezima podrivaju mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza i Indo-pacifika", rekao je visoki američki zvaničnik.
"Kinesko miješanje u demokratske izbore na Tajvanu možda neće imati rezultat koji kineska vlada želi i često stvara veoma negativne utiske među stanovnicima Tajvana", rekao je Džozef Vu, tajvanski šef diplomatije.
Vu je za Glas Amerike rekao da je cilj razgovora Bajdena i Sija, kako su to i najavili američki zvaničnici, da se stabilizuju problematični odnosi dvije zemlje i osnaži regionalna bezbjednost u Indo-pacifičkom regionu, od čega koristi ima i Tajvan.
"Nismo zabrinuti", rekao je Vu u odgovoru na pitanje da li Tajvan brine da bi Vašington i Peking mogli da postignu sporazume koji bi naškodili interesima i bezjednosnim potrebama ostrva.
( Glas Amerike )