Pregovori o popisu: Softver izgovor za bojkot?

Vlast do početka popisa stanovništva 30. novembra može izabrati nove popisivače i njihove instruktore i omogućiti ulazak opozicije u popisne komisije, što su bili neki od ključnih zahtjeva tih partija, ali teško da može obezbijediti softver za kontrolu podataka koji treba da budu prikupljeni od građana. Međutim, on nije potreban makar dok se ne završi unos podataka u sistem, što bi trebalo da se desi krajem januara naredne godine.

Time bi se probili rokovi, ali se suštinski ništa ne bi prominijenilo, jer bi ta alatka bila spremna kad zatreba. Ipak, pitanje je da li će opozicija to prihvatiti, s obzirom na jučerašnju najavu Demokratske partije socijalista (DPS) da neće učestvovati u popisu dok se ne ispune svi zahtjevi. Oni su poručili da je upitno da li zahtjevi mogu biti ispunjeni do 30. novembra.

Sagovornici “Vijesti” iz IT sektora tvrde da je gotovo nemoguće da softver bude izrađen u narednih 13 dana, koliko je ostalo do popisa. Osnivač kompanije “Codingo” Ivan Radunović, kazao je da sve zavisi od toga kakav je softver kojim Uprava za statistiku (Monstat), koja sprovodi popis, raspolaže. Ona je za potrebe posljednjeg popisivanja, održanog 2011. godine, izradila 15 programa (aplikacija) za svaku fazu tog procesa - od unosa do obrade podataka.

“Ako postoji digitalizovani unos podatak, ako taj sistem ima API (način na koji jedan program komunicira s drugim) i sve ostalo što treba, moguće je relativno brzo uspostaviti softver za kontrolu. Međutim, pojavljuje se problem procedura. Radio sam nekoliko javnih nabavki za državnu administraciju i znam da nijedna od tih procedura nije mogla da bude gotova u roku kraćem od nekoliko mjeseci. Potrebno je da se dobije pristup sistemu, da se uspostavi komunikacija s kompanijom koja je radila softver, pa onda slijede sistem kontrole, testiranje na ranjivost, puštanje u produkciju... To su osjetljivi podaci, i potrebno je izvršiti sve provjere i zaštite. Za samo 13 dana - to je gotovo nemoguće. Međutim, ako oni pretpostavljaju da će krenuti s unosom podataka tek nakon što se završi popis, onda se otvara mogućnost, odnosno postoji vjerovatnoća da se posao izrade softvera završi uspješno”, rekao je Radunović “Vijestima”.

On ocjenjuje da se kvalitetan softver ne može napraviti za manje od dva, tri mjeseca. Ističe da je programiranje najmanji problem u cijeloj priči.

“Programiranje može da se završi za dan, dva, tri, zavisno od toga kakav je sistem. Ali, moraju da se sprovedu procedure testiranja, da se sistem zaštiti, da se angažuje kompanija koja radi testiranje... Sve je pitanje dobre volje - ako ona postoji i kod Monstata i države, koji imaju taj softver, i kod prethodne kompanije koja ga je radila, sve to može da ide veoma glatko. Međutim, iz iskustva u radu s državnom upravom znam da se tu pojavljuju gomile nepredviđenih problema”, kaže Radunović.

Drugi sagovornik iz IT sektora, koji nije želio da govori zvanično, rekao je “Vijestima” da je, bez jasne specifikacije, nezahvalno govoriti o rokovima. No, i on tvrdi da je nemoguće završiti posao do 30. novembra.

“Ne postoji teoretska šansa da sve bude završeno za 13 dana, čak i ako bi Crna Gora preuzela rješenje neke druge države, pod uslovom da ono odgovara našim potrebama”, rekao je sagovornik, napominjući da, ako ništa drugo, cijeli sistem mora da bude testiran prije puštanja u rad.

S obzirom na to da bi popis trebalo da se obavi do 15. decembra i da je plan da se prikupljeni podaci unose 45 dana - do 29. januara sljedeće godine, to znači da bi softver trebalo da bude izrađen do kraja tog mjeseca, jer će prvi podaci (o broju stanovnika, domaćinstava i stanova) biti objavljeni dan nakon završetka unosa podataka. Sve to pod uslovom da popis ne bude produžen, za šta je otvorena mogućnost, i da se podaci unose i tokom novogodišnjih i božićnih praznika, što bi prolongiralo rokove.

Softverom treba da budu kontrolisani podaci o nacionalnoj (etničkoj) pripadnosti, vjeri i jeziku.

Iz vlasti do sada nisu govorili kakve bi specifikacije trebalo da ima softver, već su samo rekli da bi trebalo da posjeduje tri nivoa verifikacije - kroz broj lične karte, matični broj i serijski broj popisnice.

Vlast je, u cilju kontrole popisa, opoziciji ponudila izradu softvera, proširivanje popisnih komisija, kontrolu unosa podataka, dodatnu kontrolu kroz ručno brojanje podataka o nacionalnosti, vjeri i jeziku, parlamentarni nadzor nad popisom, zabranu partijama da vode popisne kampanje, izbor novih popisivača i njihovih instruktora...

U skupštinsku proceduru juče su predate izmjene Zakona o popisu, kojima je, između ostalog, predviđeno unošenje softvera. Iz jedne od partija vlasti “Vijestima” su nezvanično kazali da će se parlament o izmjenama izjašnjavati krajem mjeseca.

Kad je riječ o proširivanju komisija članovima iz opozicije, uslovi za to predviđeni su važećim Zakonom o popisu, i mogu biti obezbijeđeni do 30. novembra. Sve što treba da se uradi je da direktor Monstata, “uz posebno obrazložen zahtjev jedinice lokalne samouprave”, imenuje dodatne članove popisne komisije.

Što se tiče popisivača i instruktora, oni će biti izabrani 21, odnosno do 24. novembra. Opozicija je prethodno izabrane ljude na te pozicije osporavala, tvrdeći da su partijski obojeni.

Iz najjače opozicione stranke DPS, juče su saopštili da je premijer Milojko Spajić prihvatio sve uslove opozicije, ali da je upitno da li oni mogu biti sprovedeni do početka popisa. Vršilac dužnosti šefa te partije Danijel Živković, kazao je da oni neće učestvovati u popisu “dok god se ne ispune posljednji uslov i zahtjev” iz predloga sporazuma o kontroli, koji je Spajić u utorak veče poslao opoziciji.

“Nemoguće je sprovesti popis bez ovih uslova. Ako opet ne bude dovoljan broj popisivača, neće biti moguće organizovati popis”, rekao je on na konferenciji za medije, dodajući da im je Spajićev predlog sporazuma prihvatljiv. DPS je bio najavio bojkot popisa.

S druge strane, Predsedjedništvo Socijaldemokrata (SD) prihvatilo je Spajićev dokument, ali su iz te partije naglasili da njihove dalje aktivnosti zavise “isključivo od riješenosti Vlade da svaka stavka sporazuma bude u potpunosti realizovana”.

Iz Bošnjačke stranke (BS) “Vijestima” nisu odgovorili hoće li potpisati dokument koji im je Spajić ponudio.

Premijer je juče, prije nego što su se DPS i SD oglasili, izjavio da misli da je s opozicijom postignut dogovor o popisu, iako nije dobio zvaničan odgovor.

“Mislim da smo blizu, odnosno da smo postigli dogovor s opozicijom i da će ovog puta popis biti podržan - i od opozicije i od skupštinske većine. To je velika stvar za Crnu Goru”, poručio je Spajić na konferenciji za medije, nakon sjednice Vlade.

Upitan da li to što u predlogu sporazumu nije naveden termin održavanja popisa znači da je moguće njegovo odgađanje, premijer je odgovorio da opozicija nije problematizovala planirane datume.

“Otvoreno sam pitao opoziciju da li je datum kao datum problem. Rekli su da nije. Problem su uslovi koji se moraju ispuniti”, dodao je.

Popis je trebalo da se održi od 1. do 15. novembra, ali ga je Spajićeva vlada odmah po izboru odgodila. Odluka je uslijedila nakon što je dio opozicije (predvođen DPS-om) i nacionalnih savjeta to tražio, poručujući da trenutno nema uslova za sprovođenje popisivanja jer nije, između ostalog, obezbijeđena kontrola procesa. Neke od stranaka najavljivale su i bojkot, opstruirajući rad popisnih komisija na čijem su čelu njihovi predstavnici. Spajić je s opozicijom, vijećima i civilnim sektorom razgovarao o popisu više puta u prethodne dvije sedmice.

Bošnjačko vijeće, Nacionalni savjet Albanaca, Hrvatsko nacionalno vijeće, Savjet Muslimana i Romski savjet juče su Spajiću predložili da se uslovno predvidi mogućnost pomjeranja početka popisa za nekoliko dana.

“U interesu kompletiranja svih uslova, kao i da u izboru popisivača i instruktora, iz redova manje brojnih naroda, u ponovljenom javnom pozivu, treba imati mjeru afirmativne akcije...”, naveli su u zajedničkom saopštenju.

Mogu produžiti popis do 15 dana

Skupštinska većina predložila je izmjenu člana 2 Zakona o popisu, koji se odnosi na datum popisa, pa će, u skladu sa ranijom odlukom Vlade, popis biti održan od 30. novembra do 15. decembra, ali s mogućnošću produženja do 15 dana u slučaju vremenskih nepogoda, nedovoljnog broja popisivača ili drugih opravdanih okolnosti.

U predlogu izmjena dodati su članovi koji se odnose na softver za provjeru podataka i kotrolu unijetih. Navedeno je da se softver uspostavlja radi provjere podataka koji se odnose na pitanja o nacionalnoj, odnosno etičkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku, jeziku kojim lice uobičajeno govori.

Kako se dodaje, radi uspostavljanja softvera, kao i revizije koda tog softvera, Vlada će formirati komisiju, a predloženo je da građani izvrše kontrolu popisanih podataka, ali samo onih koji se odnose na pitanja o nacionalnoj, odnosno etičkoj pripadnosti, vjeri i jeziku.

Podzakonski akti biće donijeti u roku od deset dana od stupanja na snagu izmjena zakona, piše u predlogu.

Pejović: Rokovi prepreka dogovoru

Programski direktor NVO Uzor Marko Pejović, ocijenio je da je prepreka dogovoru Vlade i opozicije pitanje garancija za ispunjavanja svih članova predloga sporazuma u naredne dvije sedmice i potencijalnoo uslovljavanje predstavnika manjinskih naroda u odnosu na pitanja instruktora, popisivača i nadzornih tijela.

On je rekao “Vijestima” da je Spajić sproveo veoma inkluzivan proces oko ključnih aspekata pripreme i održavanja popisa, uključivši sve relevantne strane. Kaže da taj proces nije rađen “pro forme radi”, već da je cilj bio da se uvaže zahtjevi, sugestije i komentari.

“To govori i sačinjavanje predloga sporazuma kojim se obuhvataju sva ona pitanja koja su se problematizovala u javnosti. Izostankom adresiranja svih tih pitanja, nesumnjivo bi se postavljala upitnost tačnosti ovog procesa, posebno usljed izbjegavanja uvođenja kontrolnih mehanizama i mjera. S druge strane, mislim da je premijer bio spreman i da dodatno odgodi period sprovođenja, ali da je doveden pred svršen čin usljed odluka prethodne Vlade, te da bi svako dalje odgađanje zahtijevalo dodatne troškove”, navodi Pejović.

Ako se postigne dogovor, Spajić bi se, prema njegovim riječima, pozicionirao kao političar “koji na konstruktivan i inkluzivan način riješava goruća pitanja”.

“Što otvara prostor da značajno drugačije bude percipiran od političkih subjekata i međunarodnih partnera, te da benefitira od ovog procesa u drugim oblastima”, konstatuje sagovornik.

Do kraja godine će se znati kad će biti objavljeni neki podaci

Termini za objavljivanje pojedinih podataka s popisa treba da budu definisani godišnjim planom zvanične statistike za 2024. godinu, koji Vlada, na predlog Monstata, treba da usvoji do kraja godine.

Ljetos je na javnoj raspravi bio Program zvanične statistike za 2024-2028, na osnovu kojeg se, između ostalog, usvajaju godišnji programi sa terminima objave svih mjesečnih i godišnjih statističkih podataka.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević, Ana Burić )