Šta sindikati i privrednici očekuju od nove Vlade: Traže bolji život, niske porezei minimalnu javnu upravu

Suzbijanje inflacije, smanjenje glomaznog državnog aparata, donošenje reformi uz detaljne analize, izmjene zdravstvenog sistema i Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO), uklanjanje biznis barijera, stvaranje uslova za dostojanstven život, vraćanje radne nedjelje, skraćenje radnog vrijemena, nedostajući novac u budžetu ne obezbjeđivati uvećanjem poreza, građani da budu centar svih odluka...

Ovo su samo neke od preporuka i očekivanja, koje predstavnici sindikalnih i poslodavačkih organizacija imaju od nove Vlade premijera Milojka Spajića.

Unija slobodnih sindikata (USSCG), Savez sindikata (SSCG) i Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) u razgovoru za “Vijesti” su saglasni da Vlada mora da ima interes građana u fokusu pri donošenju odluka i zatražili su da učestvuju u donošenju ključnih sektorskih reformi.

Balans porodičnog i profesionalnog života

Iz USS su kazali da sve odluke nove izvršne vlasti u svom centru moraju imati građane i njihova prava, a to je ujedno i glavna okosnica platforme koju ćemo predstaviti Vladi uz brojne ekonomske, socijalne, radne i druge zahtjeve. Osim toga, najavili su da će od donosioca odluka tražiti sprovođenje šest rezolucija.

“Dostojanstven rad, očuvanje privrednih subjekata od nacionalnog interesa u državnom vlasništvu, reforma stambene politike, formiranje radnih sudova, zaštita životne sredine, nužnost izmjene izbornog sistema”, pojasnili su oni.

Prema ekspozeu Vlada planira i reformu primarnog nivoa zdravstvene zaštite, pri čemu su iz Unije naglasili da je potreba za reformom sistema zdravlja uvijek prisutna - posebno na primarnom nivou. Navode da je to ključno radi rasterećenja Kliničkog centra, dostupnosti usluga u drugim regionima, kvaliteta i unapređenja uslova rada zaposlenih te da vjeruju da se reforme neće vršiti bez konsultacija sa socijalnim partnerima. Iz USS su istakli da su saglasni sa idejom premijera da radna sedmice traje sedam sati i da su 2021. godine uputili zahtjeve za izmjenu Zakona o radu, kako bi se radno vrijeme sa 40 svelo na 36 časova po sedmici.

“Prema podacima Eurostata iz aprila, u Crnoj Gori se radi 42,8 sati sedmično dok je prosjek na nivou EU 35,6 sati”, kazali su iz USSi dodali da je nužno kreirati politike koje će stvoriti balans između porodičnog i profesionalnog života kao i uslove za dostojanstven život i rad.

Iz UPCG su kazali da se nedostajući budžetski prihodi nikako ne smiju obezbjeđivati kroz uvođenje ili uvećanje poreza, već isključivo kroz olakšice i adekvatne mjere Vlade za podršku i pomoć privredi. Iz ove organizacije su redakciji kazali i da privredi trebaju efikasna i konkretna rješenja kao što su uklanjanje biznis barijera, stvaranje ambijenta za održivi razvoj i sprečavanje daljeg rasta sive ekonomije.

Iz UPCG su istakli i da će Vladi uskoro uputiti i Izvještaj o privredi “Pet ubica biznisa”, u kojem je pojašnjeno koje su ključne prepreke njenom razvoju. Među njima navode neadekvatnu regulaciju, otežan pristup novcu, veliku zastupljenost sive ekonomije, korupciju u svim oblastima i nivoima, nesklad obrazovnog sistema i stvarnih potreba tržišta rada...

Turizam da ne trpi zbog neradne nedjelje

“Od nove Vlade se očekuje da konačno riješi dugogodišnji, akutni problem glomazne i skupe administracije (na državnom i lokalnom nivou) čije postojanje i nepotrebna izdvajanja za njeno izdržavanje treba redukovati, a novac po tom osnovu preusmjeriti na oporavak i razvoj”, navode iz UPCG i dodaju da slične rezove treba napraviti u drugim oblastima, kao što je turizam koji trpi negativne posljedice zbog uvođenja instituta neradne nedjelje.

Dodatna nesigurnost koju je stvorila nedavna odluka Ustavnog suda po kojoj je sada jedini uslov za penzionisanje punih 40 godina staža osiguranja, samo je unijela potrebu za reformom Fonda PIO, pojasnili su iz SSCG.Kako su kazali, gotovo 40 hiljada penzionera trenutno prima oko 300 eura a zbog ekonomskog stanja žive na ivici egzistencije.

Oni su pozdravili najavljeno povećanje penzija, ali i uputili apel da se pažnja obrati na one koji ne primaju minimalnu, a kojima visina penzije iznosi ispod najavljenih 450 eura, koje su ostvarili sa uslovom od 40 godina staža.

“Visina minimalne penzije od 450 eura i dalje neće biti dovoljna za jedan dostojanstven život u starosti, ali će makar biti jedan korak unaprijed”, tvrde iz Saveza i ističu da su rast inflacije i cijena velika boljka i da očekuju adekvatne mjere Vlade radi njihovog suzbijanja.

Redakcija je za očekivanja od i preporuke za novu Vladu upitala i Privrednu komoru, ali su iz te institucije kazali da su prethodno sve na tu temu kazali te da im sada predstoje razgovori sa predstavnicima izvršne vlasti.

Predsjednica PKCG Nina Drakić je prethodno saopštila da je Crnoj Gori potrebna stabilizacija političkih prilika, vidljivi učinci na putu pridruživanja Evropskoj uniji, jasna razvojna strategija zemlje praćena kratkoročnim i dugoročnim ekonomskim mjerama, unapređenje vladavine prave i suzbijanje sive ekonomije.

Drakić je početkom oktobra kazala da iako se biznis ne bavi politikom, političari se direktno ili indirektno bave privredom i donose odluke koje često ne odražavaju interese privrednika. Tom prilikom je istakla da crnogorska ekonomija bilježi pozitivne trendove u 2023. i realnu stopu rasta BDP-a od 6,9 odsto, koja je kako je istakla najveća u Evropi ali se i dalje suočava sa sistemskim izazovima kojima se rješenje dugi niz godina ne nazire.

“Podaci pokazuju da nažalost nije vraćeno povjerenje i interesovanje stranih investitora. Upravo investicije iz inostranstva su bile nosilac razvoja i anulirale izuzetno visok deficit na tekućem bilansu u prethodnom periodu”, naglasila je ona.

Završiti izmjene Zakona o radu

Iz SSCG su naglasili da očekuju i fokus na daljem razvoju ekonomije i njene stabilnosti, realizaciji kapitalnih projekata, novim radnim mjestima, povećanju produktivnosti, proizvodnje i okretanju države sopstvenim resursima. Osim toga očekuju da će u Ministarstvu rada i socijalnog staranja naći partnera sa kojim razmatrati goruća pitanja zaposlenih i naći najbolja rješenja.

Naglašavaju da je neophodno intenzivirati rad radnih grupa u izmjenama i dopunama zakona za zaposlene i onima koja se odnose na otvorena poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji.

“Crna Gora koja je bila svojevremeno lider u evropskim integracijama, prethodnih godina je gotovo upala u jednu fazu “sna”, a imamo želju i volju da ponovo zauzmemo mjesto koje smo imali”, navodi se u odgovoru.

Upitani o sedmočasovnom radnom danu, iz Saveza su kazali da se u prethodnom periodu pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o radu, da je započeto formiranje radne grupe ali da je proces obustavljen te da preostaju brojna pitanja koja treba riješiti, među kojima skraćeno radno vrijeme.

( Mirko Kotlaš )