Odbrana Dejana Kneževića poslala žalbu Apelacionom sudu: Mjesto rođenja supruge nije razlog za pritvor
Sudije Višeg suda uhapšenom policijskom funkcioneru produžili pritvor i zbog činjenice da mu je supruga rođena u Parizu, a da je on studirao u Beogradu. Kneževićev branilac, advokat Borivoje Đukanović, kazao "Vijestima" da to uzimanje mjesta rođenja supruge okrivljenog kao razlog za produžavanje pritvora najbolje potvrđuje do koje mjere je izražena nedopustiva arbitrarnost Višeg suda i da je takvom apsurdnom stavu svaki komentar suvišan
Odbrana Dejana Kneževića žalila se na odluku Višeg suda da tom uhapšenom policijskom funkcioneru produže pritvor i zbog činjenice da mu je supruga rođena u Parizu, a da je on studirao u Beogradu.
Kneževićev branilac, advokat Borivoje Đukanović, rekao je Vijestima da to što Sud kao jedan od razloga za produžavanje pritvora uzima mjesto rođenja supruge okrivljenog, najbolje potvrđuje do koje mjere je izražena nedopustiva arbitrarnost Višeg suda i da je takvom apsurdnom stavu za produženje pritvora svaki komentar suvišan.
U žalbi poslatoj Apelacionom sudu, advokat Đukanović napisao je da ne stoje navodi rješenja Višeg suda da Knežević zbog studija u Srbiji i mjesta rođenja supruge ima razvijene lične veze u inostranstvu.
“...To što je okrivljeni studirao u Beogradu, kod činjenice da je od tada prošlo čak 30 godina, da isti po završetku studija nije ostao u Republici Srbiji, već se vratio u Crnu Goru, gdje je i zasnovao radni odnos, pri čemu je više od 25 godina zaposlen u Ministarstvu unutrašnjih poslova, to je jasno da pri ovakvom stanju stvari, navedena okolnost nikako ne može ukazivati na to da je okrivljeni iz perioda studija razvio lične veze u inostranstvu na koje bi se mogao osloniti u slučaju puštanja na slobodu. Ni to što mu je supruga rođena u Parizu, ne ukazuje na razvijene odnose sa inostranstvom, kod činjenice da je ista samo rođena tamo, a da nikada nije živjela u Republici Francuskoj, te posebno cijeneći činjenicu da ista ima isključivo državljanstvo Crne Gore, kao i okrivljeni, te da je zaposlena i da se nalazi u stalnom radnom odnosu, što sve između ostalog ukazuje i na čvrstu povezanost supruge okrivljenog, za Crnu Goru”, piše u žalbi.
Advokat Đukanović napisao je i da su rješenjem Višeg suda u Podgorici donijetim 8. novembra Kneževiću povrijeđena osnovna prava i slobode zajemčena Ustavom Crne Gore i odredbama Zakonika o krivičnom postupku (ZKP):
“Te stoga molim da Apelacioni sud prije donošenja odluke o žalbi preispita sva pitanja u vezi sa pritvorom, te da odluku donese pozivajući se na objektivne kriterijume predviđene zakonom, kako to predviđa čl.5 st 3 Evropske konvencije, imajući u vidu odluku Ustavnog suda u konkretnom slučaju koji se već jednom izjasnio oko razloga za produženje pritvora okrivljenom Knežević Dejanu”, napisao je on.
Nema uslova za pritvor
Istakao je i da je u sudskom aktu kojim je Kneževiću produžen pritvor izostao bilo koji konkretizovani razlog postojanja osnovane sumnje da je taj okrivljeni izvršio krivično djelo za koje je optužen.
“Po stavu odbrane u konkretnom slučaju nije ispunjen nijedan od tražena dva uslova za produženje pritvora, odnosno ne postoji osnovana sumnja da je okrivljeni učinio krivična djela stavljena mu na teret, te ne postoje ni okolnosti koje opravdavaju produženje pritvora istom zbog opasnosti od bjekstva”, piše u žalbi.
Đukanović je naveo i više odluka Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP), a za Vijesti objašnjava da se njima decidno ukazuje da svaki sud nezakonito postupa ako daje stalno identične i stereotipne razloge kojim donosi rješenja o određivanju i produženju pritvora, a da pritom ne elaborira ni jedan od novih razloga zbog kojih je produženje pritvora neophodno:
“Upravo kako to konstantno i čini Viši sud u Podgorici”.
“Kada se ovo potencira, ima se u vidu da u dosadašnjem toku postupka, i obrazloženjima Višeg suda o produženju pritvora se nijednom činjenicom niti razlogom, decidno ne ukazuje na bilo koji dokaz o postojanju bilo kakvih činjenica i okolnosti, a koje bi ukazivale na opasnost od bjekstva okrivljenog Dejana Kneževića, a time posledično da bi i opravdala rješenje o produženju pritvora”, objašnjava advokat.
Đukanović ističe da ni odluke ESLjP u Strazburu, ni odluka Ustavnog suda Crne Gore, kao ni rješenje Apelacionog suda, za Viši sud nemaju nikakvu pravnu relevantnost:
“Što neizostavno implicira da je Viši sud prejudicirao ishod krivičnog postupka u ovoj krivičnoj stvari, a što po standardima ESLjP neizostavno ukazuje na postojanje ‘prejudicirane indikacije’, a što posledično iz tog razloga svaku odluku ovog suda čini nezakonitom”, rekao je on.
Advokat dodaje da je, bez namjere prejudiciranja, odbrana u najčvršćem uvjerenju da će Apelacioni sud biti dosledan svojem stavu i razlozima izraženim u prethodnoj odluci kojom je ukinuto rješenje Višeg suda o produženju pritvora Kneževiću i da će na temelju toga donijeti zakonitu odluku.
Kneževiću se optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva na teret stavlja izvršenje krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i dva krivična djela odavanje tajnih podataka.
To tužilaštvo tereti ga da je tajne podatke odao odbjeglom policajcu Ljubu Miloviću, jednom od organizatora policijskog narko-kartela.
Na saslušanju je negirao krivicu, tvrdeći da je radni vijek posvetio borbi protiv kriminala.
Krivica se dokazuje, ne pretpostavlja
U žalbi na rješenje o produženju pritvora Đukanović je napisao da je očigledno i van svake sumnje, da je prvostepeni sud zaključak o postojanju relevantnih činjenica izvodio iz okvira pretpostavljene krivice okrivljenog Kneževića.
“Čime je povrijeđeno i temeljno Ustavno i procesno načelo - pretpostavka nevinosti čl.35 Ustava Crne Gore, čl.3 ZKP-a i čl.6 stav 2 Evropske konvencije, tj. svaki aprioristički pristup u ocjeni i zaključku o postojanju eventualne krivice određenog lica, predstavlja grubo ignorisanje standarda sadržanih u presudama Evropskog suda na kojima ovaj sud bez izuzetka izričito insistira, jer Nemo praesumitur malus - Za nikoga se ne pretpostavlja da je kriv (nego to treba dokazati)”, zaključio je Đukanović.
On je u žalbi napisao i da je procesna fikcija da su Skaj prepiske zakoniti dokazi. “Po kategoričkom stanovištu odbrane, da su tužilac i Sud, kada je u pitanju navedeni ‘dokaz’ raspolagali i sa jednim procesnopravnim argumentom, zasigurno da bi istakli značaj istog”, piše u žalbi.
( Jelena Jovanović )