Za Kotor su vjekovima znali i svi kartografi koji nikada nisu ni bili ovdje

Izložba “Pet vjekova Boke Kotorske u evropskoj kartografiji” autora Ilije Mlinarevića, kustosa Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora, otvorena je sinoć u galerijskom prostoru barokne palate Grgurina u Starom gradu u Kotoru.

Izložbu je zvanično otvorio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji je tom prilikom istakao da ova postavka koja obrađuje 185 kartografskih prikaza Boke Kotorske iz raznih vremena, a prati je katalog na preko 200 strana sa QR kodom za svaku prikazanu mapu, efektno ukazuje na značaj Kotora u proteklih pola milenijuma.

,,Prikazi postoje i od ranije, još od doba Rimskog carstva i to su dva milenijuma neprekinutog trajanja i značaja Kotora . Nakon podnošenja zvanične inicijative za povratak statusa grada Kotoru, imao sam više pitanja novinara zbog čega bi Kotor trebalo izdvojiti, davao sam različite odgovore, od toga da ako neko ima katedralu stariju od Notr Dama, da smo spremni da se povučemo. Od večeras ću ih upućivati na gospodina Iliju Mlinarevića i neka on izložbom i svojim radom obrazloži, zašto u posljednjih pola milenijuma Kotor nikada nije preskočen na bilo kojoj karti. Komplimenti i zahvalnost u moje lično ime i u ime grada Kotora, na jednoj ovakvoj zbirci, koja će sigurno doprinijeti ne samo naučnom istraživanju istorije naše grada već i daljoj promociji naše inicijative", istakao je Jokić.

Autor postavke Ilija Mlinarević objasnio je da je ona sažetak kartografskih prikaza Boke tokom pet vjekova. Izložba na kojoj je on radio godinu dana, je omaž Boki, ali i omaž mnogobrojnim evropskim kartografima, izdavačima i graverima čiji radovi su sastavni dio ove izložbe.

"Izložba donosi 185 kartografskih prikaza Boke, međutim, u pripremi ih je bilo više od 400. Ovdje smo se okupili da slavimo Boku Kotorsku i grad Kotor. Prije nekoliko dana na spratu ovoga muzeja formalno pravno, se tražio povraćaj statusa grada Kotoru. Izložene karte su svjedočanstvo da je Kotor uvijek bio grad i milenijski centar ovog dijela Jadrana. Katalog koji prati izložbu je obiman i prikazane su karte gdje se nalazi Boka, a pomoću očitavanja QR koda dolazi se do karte i stiče se uvid gdje je pozicioniran Kotor. Ono što je zanimljivo da na ni jednoj od tih karata, Kotor nije zaobiđen, od renesanse do današnjeg dana", naglasio je Mlinarević, dodajući da to potvrđuje značaj Kotora kao grada, pomorskog, admninistrativnog, trgovinskog i kulturnog centra ove regije, a što su tokom istorije, prepoznavale i priznavale sve za Kotor zainteresovane države.

“Ove karte koje su oko vas svjedoče da je Kotor uvjek bio grad, da mu je mjesto među gradovima Mediterana, da nije neki „novi“ grad već milenijski centar ovog dijela Jadrana", zaključio je Mlinarević.

Kustostkinja Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita, Petra Blažević, navodi da se u muzejima zbirke uglavnom ne uvećavaju, već više decenija kustosi rade na istoj količini predmeta.

"Pored donacija uglavnom nema dovoljno novca da nešto kupimo, pa se onda trudimo da iste zbirke sagledamo drugim očima. Tako je Ilija karte pogledao na drugačiji način, a ovog puta nije predstavio karte i zbirke Pomorskog muzeja, već donosi zbirke iz nacionalnih i veoma važnih relevantnih međunarodnih institucija, preko vašingtonske Kongresne biblioteke, pariške Nacionalne biblioteke, zagrebačke Sveučilišne knjižnice, Marčane u Veneciji, a koje sve govore o značaju Kotora. Ono što mene impresionira su karte i najsitnijih mjerila, koje ne možete koristiti za plovidbu, a na svakoj od njih je Kotor. To govori o pozicioniranju Kotora kao neizostavne točke u prometu, kao onoga grada iz kojega su potekli pomorci koji su sve ove karte pronjeli do ovih ogromno važnih zbirki. Možda ti kartografi nikada nisu bili u Kotoru, ali su svi znali za Kotor", kazala je Blažević.

U muzičkom dijelu programa nastupili su Đurđa Petrović Poljak i Dragan Ivanović.

( Siniša Luković )