Vilders će morati da ublaži stavove

Gert Vilders, desničarski populista koji je pobijedio na izborima u Holandiji, moraće da ublaži svoju ideje poput zabrane Kurana, napuštanja Evropske unije i potpune obustave strane pomoći ukoliko želi da formira i da predvodi koaliciju vladu, ocjenjuje agencija Rojters.

Vilders, politički veteran koji je upravo zbog izražavanja ekstremnih stavova držan dalje od vlasti i zbog čega je godinama pod 24-časovnom policijskom zaštitom, dobio je jasan mandat za predvođenje pregovora o formiranju vlade, osvojivši 23 odsto glasova na izborima u srijedu.

Međutim, ako želi da postane premijer, moraće da ubijedi potencijalne koalicione partnere da je spreman na kompromis oko njegovih poziva za povlačenje vojne podrške Ukrajini, smanjenje potrošnje na klimatske ciljeve i za ukidanje ustavom zaštićenih vjerskih sloboda.

Potrebna mu je podrška najmanje dvije umjerene partije da bi došao do potrebne većine od 76 mjesta u parlamentu koji ima 150 poslanika kako bi formirao desničarsku vladu.

Mnogo toga će zavisiti od spremnosti konzervativne Narodne partije za slobodu i demokratiju (VVD) odlazećeg premijera Marka Rutea i centrističke stranke Novi socijalni sporazum Petera Omtzigta, koje su obje većinom proevropske, da sarađuju sa njim.

Rojters podsjeća da je Vilders godinama oblikovao holandsku politiku iz opozicionih klupa, koristeći zabrinutost zbog imigracije i povezujući je sa širim temama kao što su troškovi života, smještaja i zdravstvene njege.

Mejnstrim centrističke partije su već usvojile oštrije statvove prema imigraciji kako bi izgubile glasove u korist desnice, ali nijedna od njih se ni u jednom trenutku nije približila Vildersovim čestim pozivima na potpunu zabranu migracije.

Britanska agencija ocjenjuje da će se zbog vlade na čelu sa Vildersom vjerovatno promijeniti imidž Holandije u Briselu, kao i odnosi sa pojedinim EU partnerima, ali ističe da holandsko članstvo u EU nije dovedeno u pitanje i da to nije nešto o čemu su potencijalni Vildersovi partneri spremni da pregovaraju.

“Holandija je oduvijek smatrana kao transparenta, otvorena, inovativna i prosperitetna zemlja sa veoma otvorenim društvom, a ovo je odjednom sasvim drugačija priča”, kazao je za Rojters Kis van Rij, bivši diplomata i savjetnik za međunarodne poslove u Centru za strateške studije u Hagu. “Pitanje je da li će zaista doći do promjene ili će na kraju, kao što je to često slučaj u Holandiji, biti postignut kompromis i nađena prelazna rješenja”, dodao je on.

Očekuje se da će se Vilders vjerovatno usprotiviti prijemu Ukrajine, Moldavije i zapadnog Balkana u Evropsku uniju

Holanđani su poznati po svojoj pragmatičnoj politici, otvorenoj ekonomiji i vjekovima spoljne trgovine. Za vrijeme Rutea, premijera sa najdužim mandatom u istoriji zemlje, Holandija se smatrala stabilnim, predvidivim EU partnerom u turbulentnim vremenima.

Njegovi komentari o islamu i proroku Muhamedu rezultirali su prijetnjama smrću. Protiv njega su izdate fatve i primoran je da živi uz stalnu policijsku zaštitu.

Vilderasova pobjeda zapanjila je holandske muslimane kojih ima oko 5 odsto od ukupno 18 miliona stanovnika. “Ovi rezultati su šokantni za holandske muslimane. Nijesmo očekivali da tako dobro prođe partija sa programom koji je protiv osnovnih principa vladavine prava”, kazao je Muhsin Kotaš iz muslimanske organizacije CMO.

“Nezavisno od toga kako budu izgledali budući koalicioni pregovori, njegova pobjeda će promijeniti politički diskurs u Holandiji i u Evropi”, objavio je juče “Eurointelligence”.

Njegova partija je, između ostalog, obećala da će premjestiti holandsku ambasadu u Izraelu u Jerusalim i odmah zatvoriti diplomatsko predstavništvo u “korumpiranoj” Palestinskoj upravi.

Zbog slogana “Holandija na prvom mjesti” i poziva na zatvaranje granica, Rene Kuperus iz holandskog Klingendal instituta je kazao da je ovo “Tramp trenutak u holandskoj politici”.

“Možete ovo nazvati zemljotresom. Niko nije očekivao ovakav rezultat... čak ni sam Vilders”, kazao je on.

Vlada na čelu sa Vildersom mogla bi otežati proces donošenja EU politika u nekoliko oblasti.

Ako on postane premijer, Vilders bi mogao pokušati da blokira povećanje uplate u budžet EU, kojem Holandija značajno doprinosi, i na taj način dovede u pitanje novi novac koji EU želi da opredijeli za Ukrajinu i upravljanje migracijom.

Vilders bi takođe vjerovatno udružio snage sa Mađarskom zahtijevajući oštriji stav EU o ilegalnoj migraciji i, poput Slovačke, usprotivio bi se pružanju dodatne vojne opreme ili novca za Ukrajinu. Holandija je za vrijeme Ruteovog mandata poslala Kijevu sedam milijardi eura, uključujući i bombardere F-16.

Na kraju, on bi se vjerovatno usprotivio prijemu Ukrajine, Moldavije i zapadnog Balkana u 27-očlani blok. Sve zavisi od toga koji će od slogana iz Vildersove kampanje preživjeti koalicione pregovore, ističe Rojters.

Dilan Jesilgoz, koja je naslijedila Rutea na čelu partije VVD, kazala je noć uoči izbora da ona neće služiti u kabinetu u kojem bi Vilders bio premijer, mada nije isključila učešće njene partije.

Omtzigt, lider partije Novi socijalni ugovor, kazao je da on neće praviti kompromis sa Vildersom oko ideja koje bi predstavljale kršenje holandskog ustava - naročito prvih riječi prvog člana, koje zabranjuju diskriminaciju.

Ranijih godina, Vilders je govorio da će ukinuti taj član, zabraniti muslimankama da nose feredže, zatvoriti džamije i islamske škole, ali je u međuvremenu pokazao spremnost za kompromis sa drugim političkim partijama.

Desničari pobjedu Vildersa vide kao najavu političkog preokreta u Evropi

Nakon što je njegova partija više nego udvostručila broj poslanika u parlamentu, Vildersu su juče stizale čestitke od desničara sa svih strana kontinenta. “Čestitke na sjajnom uspjehu”, kazala je juče Alis Vejdel liderka krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD). “Cijela Evropa želi politički preokret”, dodala je Vejdel čija partija prema posljednjim istraživanjima ima podršku od oko 20 odsto birača, što je dvostruko više nego na izborima 2021.

Vildersu je čestitke uputio i mađarski premijer Viktor Orban, koji se takođe protivi podršci koju EU šalje Ukrajini”. “Vjetrovi promjene su ovdje”, napisao je Orban na društvenoj mreži X.

Marin le Pen, liderka francuskog desničarskog Nacionalnog okupljanja, kazala je da je “oduševljena” zbog Vildersovog trijumfa. “Gert Vilders i njegov pokret su saveznici Nacionalnog okupljanja”, kazala je Le Penova. “Oni su pokazali da sve više država unutar Evropske unije dovodi u pitanje način na koji ona funkcioniše”, dodala je Le Penova.

Mateo Salvini, zamjenik italijanskog premijera i lider antiimigrantske partije Liga, nazvao je Vildersa prijateljem i saveznikom svoje partije i kazao da njegova pobjeda pokazuje da je “moguća jedna nova Evropa”.

Vildersu je pobjedu čestitao i Harald Vilmski, evropski poslanik iz austrijske desničarske Slobodarske stranke, koji je naveo da je “ponosan na svoje političke prijatelje i naš savez”.

Tom Van Griken iz belgijske desničarske stranke Vlams Belang izjavio je da rezultati ukazuju na to da ljudi “žude za pravom promjenom”. “Stranke poput naše dolaze širom Evrope!” dodao je Van Griken.

“Sve više i više Evropljana zahtijeva na ulicama i na izbornim mjestima da se brane njihove države, granice i prava”, kazao je Santjago Abaskal, lider španske desničarske stranke Voks.

( N.Bogetić )