Ometanje popisa ili čuvanje zakona - šta znači potez ASK-a sedam dana uoči prikupljanja podataka od građana
Agencija juče obavijestila sadašnje i buduće članove popisnih komisija da će ubrzo morati da prijave imovinu i prihode, ali i naredne dvije godine. U suprotnom, prijeti im novčana kazna; Demokrate najavile podnošenje amandmana na Zakon o popisu kako članovi komisija ne bi bili javni funkcioneri
Poruka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) da su i članovi popisnih komisija javni funkcioneri i da joj moraju prijaviti prihode i imovinu, potencijalno može dovesti do poteškoća u formiranju komisija i samim tim do problema u sprovođenju predstojećeg popisa stanovništva.
Jučerašnje obavještenje ASK-a moglo bi, kao i nakon prošlogodišnjeg njihovog stava da su javni funkcioneri i članovi školskih odbora, dovesti, kao u slučaju tih tijela, do ostavki, odnosno neulaska u komisije. To prvenstveno iz razloga što bi njihovi (potencijalni) članovi imali obavezu koju do sada nisu - da podnose izvještaj ASK-u i dvije godine po prestanku funkcije, zbog petnaestodnevnog angažmana.
Članovi školskih odbora upravo su zbog te nove obaveze podnosili ostavke, pa tako danas mnoge škole nemaju glavno upravljačko tijelo.
Iz Demokrata su “Vijestima” juče najavili da će podnijeti amandman na Predlog zakona o popisu, kako članovi popisnih komisija ne bi bili javni funkcioneri.
“Stav ASK-a, da način imenovanja članova popisne komisije predviđen odredbama člana 15 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova, opredjeljuje članovima popisne komisije status javnog funkcionera, nameće potrebu izmjene odredbi tog člana. U tom cilju, na Predlog zakona o popisu koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, poslanici Demokratske Crne Gore podnijeće amandman, kojim će se obezbijediti normativne pretpostavke da članovi popisnih komisija ne mogu imati svojstvo javnih funkcionera”, rekao je poslanik Demokrata Duško Stjepović.
Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioner je lice izabrano, imenovano ili postavljeno u državnom organu, organu državne uprave, pravosudnom organu, organu lokalne samouprave, organu lokalne uprave, nezavisnom tijelu... Oni su, u toku vršenja funkcije, dužni da podnose raport ASK-u jednom godišnje, u roku od 30 dana ako uvećaju imovinu za preko 5.000 eura, te na zahtjev Agencije ako ona pokrene postupak protiv njih. Kad im prestane funkcija, moraju u roku od 30 dana da obavijeste ASK i podnesu izvještaj, te da ga dostavljaju jednom godišnje u sljedeće dvije godine.
ASK je juče saopštio da članovi popisnih komisija, koje imenuje direktor Uprave za statistiku (Monstat), imaju status javnih funkcionera. Oni su to objavili reagujući na, kako su naveli, “pojačan interes javnosti”.
“Riječ je o imenovanim licama u organu državne uprave u skladu sa članom 3 Zakona o sprečavanju korupcije, a u vezi sa članom 15 stav 2 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova”, navedeno je.
Članovi komisija tek sad postali funkcioneri
U popisnim komisijama treba da bude, prema Zakonu o popisu stanovništva, sedam članova - tri predstavnika lokalne uprave, dva Monstata, te po jedan predstavnik Uprave za katastar i državnu imovinu i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Međutim, one, prema dogovoru Vlade i opozicije o kontroli popisa, treba da budu proširene sa dva nova člana opozicije i jednim predstavnikom vijeća/savjeta manjinskih naroda “u gradovima u kojima su zastupljeni”. Popisne komisije vrše izbor i raspored popisivača i instruktora, organizuju njihovu obuku, distribuiraju popisni materijal, izdaju ovlašćenja za rad popisivačima...
Popis bi trebalo da se održi od 30. novembra do 15. decembra.
Monstat je juče “Vijestima” saopštio da predsjedniku i članovima komisije pripada naknada u visini jedne i po prosječne zarade.
Ta institucija kazala je da je informisana o obavještenju Agencije i da će u vezi toga inicirati sastanak s njom. Upitan da li su članovi popisnih komisija na prethodnim popisima smatrani javnim funkcionerima, Monstat je odgovorio da, shodno njihovim saznanjima, to nije bio slučaj.
Na isto pitanje, ASK je odgovorio riječima da nemaju traženu informaciju.
“Posljednji popis... održan je u aprilu 2011. godine, a podsjećamo da je Agencija započela s radom 1. januara 2016. Važno je skrenuti pažnju na činjenicu da Agencija nije ta koja propisuje ko su javni funkcioneri, već je to određeno Zakonom o sprečavanju korupcije”, istaknuto je.
Na pitanje zašto je tek juče saopšteno da su članovi komisija javni funkcioneri, ako se od februara zna da će se održati popis, ASK odgovara da su to učinili kako bi odgovorili “na pojačano zanimanje javnosti, i veliki broj upita prethodnih dana od članova popisnih komisija, koje je interesovalo da li imaju status javnih funkcionera”. Na dodatno pitanje - koliko članova komisija je poslalo upite i ko su oni, ASK nije odgovorio do zaključenja ovog broja “Vijesti”.
ASK nije odgovorio ni na pitanje da li očekuju veliki broj ostavki na članstvo u popisnim komisijama, što se dogodilo u slučaju školskih odbora.
“Cijenimo da za to pitanje nije prava adresa Agencija za sprečavanje korupcije, koja se ne može baviti takvim i sličnim spekulacijama”, navedeno je.
Direktorica ASK-a je Jelena Perović, a ta institucija već tri i po mjeseca nema kontrolora, jer je Savjetu istekao mandat, a novi članovi nisu izabrani. Evropska komisija je u nekoliko svojih posljednjih izvještaja navela da je rad ASK-a unaprijeđen, ali i ukazivala da postoji problem sa nezavisnošću i selektivnošću u radu. Domaći kritičari iz nekih partija i NVO optužuju ASK da je pristrasan prema Demokratskoj partiji socijalista (DPS), posebno prema slučajevima navodnog kršenja procedura kad je u pitanju bivši predsjednik te stranke i Crne Gore Milo Đukanović.
(Ne)potrebno širenje obaveza
Pravnik i bivši generalni sekretar Vlade Boris Marić, kazao je “Vijestima” da poruka ASK-a da su članovi popisnih komisija javni funkcioneri, predstavlja vrlo problematično tumačenje zakona, posebno kad je, kako je dodao, u pitanju “svrsishodnost primjene zakona”.
“To je nepotrebno širenje obaveze podnošenja imovinskog kartona, što ja uvedeno i kod članova odbora obrazovnih ustanova. Ako se tako nastavi, imaćemo neki vid socijalnog kartona koji izrađuje ASK, što nije loše. Međutim, nije primjereno da to radi ASK, niti je to suština onoga čime bi ta institucija trebalo da se bavi”, ocjenjuje Marić.
Pravnik Veselin Radulović ističe da smatra da je ASK formalno-pravno - u pravu. Objašnjava da prema odredbama Zakona o sprečavanju korupcije, proizilazi da su članovi popisnih komisija javni funkcioneri.
“To su, ipak, lica koja su imenovana u organe lokalne samouprave da vrše određena javna ovlašćenja, odnosno djelatnosti od javnog interesa. To je sve ono što ulazi u okvir definicije javnog funkcionera, shodno zakonu. Moguće da je odredba zakona preširoko postavljena, ali ona ne dozvoljava drugačije tumačenje. Zvuči malo nelogična da ta lica, koja bi bila angažovana na neki kratak vremenski period, imaju sve one obaveze koje imaju i funkcioneri koji se imenuju na duže mandate... Međutim tu se, po mom mišljenju, radi o funkcionerima”, rekao je on “Vijestima”.
Radulović ne isključuje mogućnost da zbog obavještenja ASK-a, dođe do problema u konstituisanju komisija.
“Da li je nekome cilj da se to kroz saopštenje ili eventualno djelovanje ASK-a sprovede - ne znam. Ali može da napravi taj problem, jer nije nerealno očekivati da značajan broj lica, kad vidi tu obavezu koja im se nameće, podnese ostavke, odnosno ne bude željelo da preuzme na sebe tu obavezu... Možda je ovo bila nečija intencija ili namjera, ali u to ne možemo biti sigurni”, dodao je.
Popis je trebalo da se održi od 1. do 15. novembra, ali ga je Vlada Milojka Spajića odmah po izboru odgodila. Odluka je uslijedila nakon što je dio opozicije i nacionalnih vijeća/savjeta to tražio, poručujući da nema uslova za sprovođenje popisivanja jer nije, između ostalog, obezbijeđena kontrola procesa. Neke od stranaka najavljivale su i bojkot, opstruirajući rad popisnih komisija na čijem su čelu njihovi predstavnici.
Spajić je početkom ove sedmice sa dijelom opozicije i vijećima/savjetima potpisao sporazum o kontroli popisa. Iako se u dokumentu datum popisa ne pominje, termin njegovog sprovođenja, kako je nezvanično rečeno “Vijestima” iz Vlade, neće biti promijenjen. Iz opozicije su poručili da, uprkos parafiranju dokumenta, neće učestvovati u popisu dok se ne ispune svi njihovi zahtjevi u vezi kontrole tog procesa.
Vukićević: Politički pritisak koji neće poremetiti popis
Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, rekla je “Vijestima” da je poruka ASK-a “dodatni pritisak na učesnike u ovom procesu, kako bi vjerovatno neki od njih odustali baš pred sam početak popisa”.
“Sigurna sam da ljudi koji su u popisnim komisijama nemaju razlog da bilo šta sakriju, ali im se ovako prosto nameće obaveza čije propuštanje povlači novčanu kaznu. Mislim da ASK nije na pravi način tumačio normu Zakona o sprečavanju korupcije na koji se poziva i da ljude u popisnim komisijama ne možemo tretirati kao javne funkcionere”.
Ona je rekla da podržava da svako ko obavlja javnu funkciju treba da prijavljuje svoju imovinu.
“Ovakva odluka Agencije... je isključivo politički motivisana, ali vjerujem da neće značajno poremetiti održavanje popisa koji će početi 30. novembra”.
Poslanik Demokrata Duško Stijepović rekao je da članovi popisnih komisija, imajući u vidu djelokrug njihovog rada i privremenost njihovog angažovanja, ne treba da imaju svojstvo, prava i obaveze javnog funkcionera.
“Mora se imati u vidu da bi poistovjećivanje člana popisne komisije sa javnim funkcionerom moglo imati za posljedicu i demotivaciju prijavljenih kandidata za prihvatanje članstva u popisnoj komisiji, i to zbog zakonom utvrđene obaveze dostavljanja Agenciji izvještaja o prihodima i imovini”.
“Vijestima” na pitanja o obavještenju ASK-a nisu odgovorili Pokret Evropa sad, Građanski pokret URA, Nova srpska demokratija, Socijalistička narodna partija, DPS, Socijaldemokrate i Bošjačka stranka.
Monstat: Prijavilo se oko 4.350 kandidata za popisivače, slijedi izbor
Monstat je “Vijestima” saopštio da se na javni oglas za popisivače, koji je zavrešen, javilo oko 4.350 kandidata. Ta institucija tražila je 3.800 popisivača.
“Javni oglas je upravo završen i sljedi izbor kandidata za popisivače. Nakon odabira istih, znaćemo i raspoloživost popisivača po opštinama”, rečeno je.
Monstat navodi da je izabran i potreban broj instruktora - 424, a da je razmatrano 800 prijava.
“U svim opštinama ima dovoljan broj instruktora”, dodali su.
Upitani da li se Monstat, u pripremi popisa, suočava sa nekim problemima ili opstrukcijama, odgovoreno je da se suočavaju s raznim izazovima i preduzimaju sve aktivnosti “kako bi iste rješili u cilju obezbjeđivanja optimalnih uslova za nesmetani početak popisa 30. novembra”.
“S tim u vezi, aktuelni izazovi se odnose na proširivanje popisnih komisija, ponavljanje javnih oglasa, održavanje obuka, obezbjeđivanje uslova za rad popisih komisija shodno zahtjevima Agencije za zaštitu ličnih podataka”, poručeno je.
Visoke kazne za neprijavljivanje imovine
Zakonom o sprečavanju korupcije propisana je kazna od 500 do 2.000 eura ako javni funkcioner ne podnese ASK-u izvještaj o prihodima i imovini u roku od 30 dana od stupanja na funkciju, ili ako u tom roku ne prijavi uvećanje imovine preko 5.000 eura.
Takođe, kaznom od 1.000 do 2.000 eura kazniće se lice kome je prestala javna funkcija, ako u roku od 30 dana od prestanka funkcije o tome ne obavijesti ASK i ne podnese izvještaj, ili ne učini to jednom godišnje u naredne dvije godine.
Protiv jednog člana školskog odbora seoske škole iz Pljevalja nedavno se vodio postupak kod suda za prekršaje jer nije prijavio imovinu ASK-u, i prijeti mu kazna do 2.000 eura.
( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )