Formirani skupštinski odbori, o najvažnijem ni riječi: Izborna reforma hitna ali je partije ne pominju

U Skupštini su u petak konstituisani svi odbori, ali niko nije pomenuo najvažniji za sprovođenje reformi sa EU agende - Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Sagovornici “Vijesti” ističu da je preduslov izborne reforme stabilna politička situacija i apeluju da se to pitanje otvori što prije.

Predsjednik Državne izborne komisije (DIK) Nikola Mugoša kaže da se nada da će novi saziv Skupštine konačno napraviti iskorak i sprovesti izbornu reformu, ali imajući u vidu prethodno iskustvo - izražava oprez.

“Preduslov izborne reforme je stabilna politička situacija, budući da ista podrazumijeva dogovor najmanje dvije trećine poslanika. Upravo postizanje političkog dogovora ključno je za uspjeh ovog procesa. Sjetimo se da su već figurirala određena progresivna zakonska rješenja, koja nijesu mogla biti normirana i implementirana upravo zbog manjka političkog dogovora”, rekao je Mugoša “Vijestima”.

Čini se, kako kaže, da politički subjekti moraju razumjeti da izbornom reformom dobija društvo, a da to podrazumijeva i da se partije odreknu određenih mehanizama koji su im do sada stojali na raspolaganju.

Neslavni jubillej i nada

Mugoša podsjeća da se za nekoliko mjeseci navršava 10 godina od posljednje izborne reforme, koja je samo djelimično unaprijedila izborni ambijent:

“Ovaj neslavni jubilej podsjeća nas koliko se sa ovim procesom kasni. Već nekoliko izbornih ciklusa prate ocjene o potrebi sveobuhvatne harmonizacije izbornog zakonodavstva, unapređenja regulacije finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, registara prebivališta, biračkog spiska kao i jačanja kapaciteta DIK-a i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK)”.

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević kaže da nije iznenađenje što se izbornoj reformi na početku rada ovog skupštinskog saziva nije posvetila dužna pažnja, posebno ako se uzme u obzir to da izbornu reformu nisu adekvatno pomenuli ili je nisu pomenuli uopšte ni premijer (Milojko Spajić) ni predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) prilikom stupanja na funkcije.

“Ostaje da se nadamo da će to tijelo biti formirano do kraja ove godine i da će ono i služiti kao prostor za dijalog između različitih političkih opcija, ali da će u njemu biti prostora i za predstavnike civilnog društva čije se mišljenje treba adekvatno uvažiti”, rekao je Suljević “Vijestima”.

Birački spiskovi, Šavnik, Andrijevica..

Ranije su iz parlamenta “Vijestima” nezvanično rekli da je u planu formiranje tog odbora, međutim iz Kabineta predsjednika Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kada će odbor biti formiran i da li će pokrenuti parlamentarni dijalog o tome.

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u prethodnim sazivima nijesu uspjeli da postignu dogovor i reformišu izborno zakonodavstvo. Zbog toga je birački spisak još nesređen, lokalni izbori u Šavniku nijesu okončani više od godinu, u Andrijevici grupa građana onemogućava održavanje sjednice lokalnog parlamenta...

To je konstatovala i Evropska komisija u novom izvještaju za Crnu Goru.

“Mandat Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu istekao je 31. jula 2022. Nije ostvaren nikakav napredak u praćenju preporuka OEBS/ODIHR-a i ključnih pitanja koja se odnose na izbornu zakonodavnu reformu, registar birača, finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja, registre prebivališta, kodeks etike izborne kampanje i predloge za jačanje profesionalizma i transparentnosti rada Državne izborne komisije i Agencije za sprečavanje korupcije”, navedeno je u izvještaju.

EK ukazuje da je u nedostatku sveobuhvatne reforme DIK sproveo unapređenja u oblastima koje su u njegovoj isključivoj nadležnosti i povećao ukupnu transparentnost svog rada.

“Međutim, politizacija DIK-a sprečava ga da obavlja ulogu nezavisnog tijela za upravljanje izborima. Posebno uoči prvog kruga predsjedničkih izbora, DIK je donosio pravno sporne odluke vođen politički postavljenim članovima”, piše u izvještaju EK.

DIK je sredinom februara odbio kandidaturu lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića za predsjednika države, nakon što su od Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije dobili dokumenta da Spajić ima državljanstvo i te zemlje. To je izazvalo buru u javnosti, jer je prema mišljenju stručnjaka, ali i dijela članova DIK-a, Komisija prekoračila svoje nadležnosti kada je od MUP-a Srbije tražila podatke o Spajiću.

Nikola Mugoša kaže da ohrabruje Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu koji više nego ikad ranije ističe značaj izborne reforme za funkcionisanje demokratskih institucija, i time ispunjavanje političkih kriterijuma EU.

“Pitanje profesionalizacije Državne izborne komisije nekada se stidljivo pominjalo i bilo je adresirano dominantno od strane kredibilnih NVO koje prate ostvarivanje političkih prava. Ipak, danas smo došli do toga da se većina političkih subjekata zalaže za ovakav vid izborne administracije, a nijesam čuo protivljenje ovom konceptu”, kazao je.

Do većine na terenu, a ne u DIK-u

Kako je dodao, upravo ovo je primjer gdje politički subjekti treba da se odreknu mogućnosti da utiču na izbornu administraciju, ali i da razumiju da dugoročno na taj način svi dobijaju, te da se politička borba dobija “na terenu” a ne većinom u DIK-u.

“Jedan od primjera zloupotrebe politički obojene administracije je i slučaj Šavnika gdje izbori ne mogu da se održe jer u opštinskoj izbornoj komisiji ne postoji većina za donošenje odluke o ponavljaju. Svi izborni procesi u proteklih godinu dana upravo potvrđuju da u izbornim komisijama ne bi trebalo biti mjesta za politiku”, poručio je Mugoša.

Damir Suljević smatra da će se uspješnost rada Odbora za izbornu reformu mjeriti po kvalitetu obavljenog posla, a ne po brzini kojom se to realizuje:

“To nije jednostavan posao i za očekivati je da traje, zato i postoji potreba da se to pitanje otvori što prije, kako bi se uspjelo realizovati u određenom vremenskom periodu. Cijenim da ovaj saziv Skupštine ima mogućnost da taj proces uspješno okonča, posebno zato što se do sada već iskristalizovalo koja bi bila potencijalna rješenja”.

Skupština je krajem decembra 2020. godine, nekoliko mjeseci nakon smjene vlasti DPS-a, donijela Odluku o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali je on počeo da radi čak sedam mjeseci kasnije, u aprilu 2021. Odbor je održao samo šest sjednica, ali kako je imao isti broj članova iz vlasti i opozicije nije bilo moguće postići dogovor. Sličnu sudbinu doživio je i prethodni Odbor, koji je formiran 2018. godine, a kojim je upravljao DPS. Tadašnja opozicija takođe je bojkotovala rad, koji je stopiran uoči donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti krajem 2019.

Suljević: Odgovorne sve parlamentarne partije

Suljević je ocijenio da odgovornost za to što još nijesu izmijenjeni izborni zakoni, što je birački spisak nesređen, snose sve parlamentarne partije.

“Sa jedne strane, imamo vlast koja je iz opozicionih klupa oštro kritikovala sve ove probleme, a od preuzimanja vlasti ništa nije učinila da ih riješi, dok sa druge strane imamo opoziciju koja za razliku od prethodne opozicije uopšte ne ističe potrebu za reformom. Očigledno je da se u moru populističkih pitanja, koja se sve češće potežu, izignorisala potreba za boljim rješenjima onoga što je temelj legitimiteta političkih predstavnika, a to je izborna volja”, rekao je.

Mugoša: Izmjenom zakona posao nije završen

Mugoša navodi da izborna reforma zahtijeva i značajno vrijeme imajući u vidu set strukturnih zakona koje treba promijeniti.

“Lično bih bio zadovoljan ukoliko bi se taj kompleksan normativni poduhvat okončao u narednih godinu dana. Napominjem da se sama izborna reforma ne okončava samo izmjenom zakona. Tek nakon toga slijedi cijeli jedan period harmonizacije podzakonskih akata više institucija, edukacije opštinskih izbornih komisija, biračkih odbora, implementacije određenih rješenja, te treba razumjeti da je institucijama potrebno najmanje pola godine do godinu za realizaciju i sprovođenje svih ovih aktivnosti”, kazao je.

Poručuje da se ne smije zaboraviti da izbori ne postoje zbog institucija i partija već zbog građana, pa tako treba planirati i vrijeme i resurse da se sa novim rješenjima upoznaju birači, kako bi oni imali povjerenja u nova pravila i u izborni proces u cjelini.

“Ono što zelim posebno istaći je da proces izborne reforme treba da bude inkluzivan i da osim parlamentaraca, koji u konačnom i donose odluku, obuhvati univerzitete, NVO koji se bave izbornim pitanjima kao i sve koji mogu dati doprinos da se dođe do što kvalitetnijih i održivih rješenja. Osnov svakog zdravog izbornog ambijenta je povjerenje u institucije i među političkom konkurencijom. To je ono na čemu treba svi zajedno da radimo i ne treba gajiti nadu da će izborna reforma u potpunosti ostvariti ovaj cilj, ali kvalitetna zakonska rješenja svakako su dobar temelj za dalju nadogradnju koja će nas makar približiti unaprijeđenom izbornom ambijentu”, rekao je Mugoša.

( Biljana Matijašević )