Niko ne broji umrle od predoziranja - neadekvatan odnos države prema velikom problemu
Iz MUP-a nisu odgovorili “Vijestima” koliko smrtnih slučajeva, koje spadaju u nasilne, registruju godišnje. U Institutu za javno zdravlje tvrde da su za detaljnije podatke o umiranju zbog predoziranja potrebne detaljnije analize, poput toksikoloških, ali i obdukcije
Crna Gora ne posjeduje precizne podatke o broju preminulih od predoziranja, iako podaci nevladinih organizacija ukazuju da je samo posljednjih nekoliko mjeseci od posljedica konzumiranja narkotika preminulo petnaestak osoba.
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) “Vijestima” su odgovorili da se smrti od predoziranja svrstavaju u nasilne smrti, koje su u nadležnosti MUP-a i da je potreban multisektorski i poseban pristup u metodologiji vođenja i izvještavanja o umiranju zbog tog uzroka. Ta ustanova vodi statistiku umrlih prema uzrocima smrti i registar narkomanije, ali kažu da to nije dovoljan izvor za praćenje i izvještavanje o umiranju zbog predoziranja. Iz MUP-a nijesu odgovorili da li vode evidenciju o smrti od predoziranja i koliko se godišnje takvih slučajeva registruje u Crnoj Gori.
IJZ: Registar narkomanije nije dovoljan
Iz IJZ ističu da u okviru nadležnosti vode evidenciju u oblasti zdravstva, među kojima i statitiku umrlih prema uzrocima smrti i registar narkomanije.
“Statistika umrlih vodi se prema osnovnim uzrocima smrti, na način da zdravstvene ustanove (bolnice i Zavod za hitnu medicinsku pomoć), u skladu sa zakonom, dostavljaju potvrde o smrti Institutu, koji dalje procesuira i obrađuje podatke iz dobijenih potvrda o smrti i sačinjava godišnji izvještaj o umrlima prema šifriranim osnovnim uzrocima smrti u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom bolesti (MKB-10), starosnim kategorijama i polu umrlih”, kažu iz IJZ.
Ističu da su za detaljnije podatke o umiranju zbog predoziranja potrebne i detaljnije analize, uključujući obdukciju, toksikološke i druge analize.
“U tom smislu, način vođenja statistike umrlih u Institutu nije dovoljan izvor za praćenje i izvještavanje o umiranju zbog predoziranja”, poručuju iz IJZ.
Tvrde da se registrom narkomanije prikupljaju prijave isključivo iz zdravstvenih ustanova, ako se zavisnik od psihoaktivnih supstanci liječio, što ne odražava ukupnu sliku o korisnicima psihoaktivnih supstanci i načinu smrti, ako je do takvog ishoda došlo.
“Prijavljivanje korisnika u registar je takođe jedan od problema ukazujući na njegovu nekompletnost, jer se prijave neažurno šalju. Smrti od predoziranja svrstavaju se u nasilne smrti, koje su prvenstveno u nadležnosti MUP-a, tako da je potreban multisektorski i poseban specijalan pristup u metodologiji vođenja i izvještavanja o umiranju zbog predoziranja”, zaključuju u IJZ.
NVO podatke dobijaju sa terena
Nevladine organizacije Juventas i Crnogorska mreža za smanjenje štete LINK saopštile su početkom septembra da je u Podgorici i Baru u proteklih nekoliko mjeseci od predoziranja preminulo najmanje deset osoba.
U izjavi Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koji je nedavno objavio istraživanje o problemu zloupotreba droga i “fentanila” - lijeka protiv bolova, LINK tvrdi da je petnaestak osoba izgubilo život zbog predoziranja.
Predstavnik LINK-a Marko Dragićević prije nekoliko mjeseci, povodom obilježavanja Međunarodnog dana podizanja svjesnosti o predoziranju, rekao je da podatke o broju preminulih imaju sa terena, jer u Crnoj Gori ne postoji registar kojim bi se registrovala smrt zbog predoziranja.
“... Nemamo nikakve konkretne podatke ili indikatore koji bi nam pokazali koliko osoba godišnje premine od predoziranja. Zbog toga godinama unazad obilježavamo ovu kampanju, jer se o ovom problemu ne govori”, rekao je Dragićević.
Ocijenio je da je ovaj problem i te kako prisutan u crnogorskom društvu, ali da se društvo i institucije ponašaju kao da on ne postoji.
Predstavnica NVO Juventas, Marija Radović je, govoreći o načinima na koje je moguće uticati na smanjenje smrtnih slučajeva u slučaju predoziranja, kazala da je potrebno uvesti širu upotrebu lijeka “nalokson”, koji sprečava predoziranje opijatima.
“Trenutno je u Crnoj Gori ovaj lijek dostupan jedino u okviru zdravstvenih ustanova, daje se injektiranjem od strane obučenog zdravstvenog osoblja. Međutim, u svijetu postoji mogućnost primjene nazalnog ‘naloksona’, spreja koji se ubrizgava u nozdrve i samim tim je pogodan da ga koriste kako same osobe koje koriste droge, tako i članovi njihovih porodica, prijatelji i druge bliske osobe koje se mogu naći u blizini onoga ko doživi predoziranje i u velikom broju slučajeva spriječe smrtni ishod”, navela je Radović.
( Ana Komatina )