Šimun: Za borbu protiv rezistencije na antibiotike potreban međusektorski pristup
Šimun je naveo da je dokazano da pojedini antibiotici mogu povratiti efikasnost, ako se određeno vrijeme ne koriste
Za borbu protiv širenja rezistencije na antibiotike potreban je integrisani međusektorski pristup na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou, poručio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
On je to kazao na stručnom skupu "Protiv otpornosti bakterija na antibiotike kroz jedinstven pristup zdravlju“, koji je organizovalo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO).
Šimun je rekao da je nedvosmisleno dokazano da prekomjerna upotreba antibiotika i kod ljudi i kod životinja ubrzava proces nastanka i širenja otpornosti bakterija na antibiotike.
To, kako je dodao, predstavlja kompleksno globalno javno zdravstveno pitanje.
„Za borbu protiv širenja rezistencije na antibiotike potreban je integrisani međusektorski pristup na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou, jer se, u skladu sa nazivom današnjeg skupa, protiv otpornosti bakterija na antibiotike možemo boriti isključivo kroz jedinstven pristup zdravlja i ljudi i životinja i životne sredine“, naveo je Šimun.
Kako je kazao, infekcije bakterijama otpornim na ljekove mogu pogoditi svakoga, a veoma često sa smrtnim ishodom.
Prema riječima Šimuna, što više antibiotika prestane da bude djelotvorno, više života će biti ugroženo.
„Procjene su da bi neuspjeh u rješavanju problema rezistencije na antibiotike mogao rezultirati sa oko deset miliona smrtnih slučajeva u svijetu do 2050. godine i trošak od 100 triliona dolara za globalnu ekonomiju“, rekao je Šimun.
On je ukazao da rješenje postoji i da kontrola i smanjenje rezistencije zahtjevaju brojne aktivnosti, kao što su suzbijanje i kontrola infekcija, jačanje upravljanja, poboljšanje nadzora i jačanje istraživanja.
Šimun je naveo da je dokazano da pojedini antibiotici mogu povratiti efikasnost, ako se određeno vrijeme ne koriste.
„Znači da im pažljivim i mudrim rukovanjem antibioticima, možemo vratiti djelotvornost“, kazao je Šimun.
Ministarstvo zdravlja, kako je rekao, u tom pogledu preduzima i planira brojne konkretne mjere.
Šimun je naveo da u saradnji sa SZO, a kao podrška ljekarima u zbrinjavanju pacijenata, počinju sa izradom smjernica za liječenje infekcija na svim nivoima zdravstvene zaštite.
„U saradnji sa zdravstvenim ustanovama, omogućavamo kontinuiranu medicinsku edukaciju i organizovanje javnih kampanja u cilju zdravstvenog prosvećivanja opšte populacije i podizanja svijesti o značaju antibiotika u liječenju“, kazao je Šimun.
On je rekao da, kroz Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibitike, Ministarstvo zdravlja sarađuje i sa drugim Vladinim resorima, jer se taj problem ne može riješiti ukoliko ne budu uključene sve nadležne institucije i akteri, prije svega sektori koji se bave veterinom i životnom sredinom.
Šimun je kazao da se, pored potrebe za stalnim unapređenjem znanja stručnjaka u toj oblasti i podizanja nivoa svijesti opšte populacije o značaju antibiotika i njihove racionalne upotrebe, mora raditi i na poboljšanju kvaliteta sanitacije i higijene, smanjenju zagađenja životne okoline, poboljšanju nadzora i uvođenju brze dijagnostike i vakcina.
„Zbog toga zajedno, svako u okviru svojih nadležnosti, treba da uložimo sve raspoložive resurse i sveobuhvatne napore da se pridružimo globanim nastojanjima u rješavanju problema rezistencije antibiotika na bakterije, kako bi zaštitili zdravlja cjelokupne populacije“, poručio je Šimun.
Stručni skup organizovan je u okviru obilježavanja Evropskog dana svjesnosti o značaju antibiotika.
( MINA )