Damjanović ostavio Vukoviću 100 miliona od Dojče banke

Svih 100 miliona eura koje je od njemačke Dojče banke pozajmljeno početkom ove godine ostalo je na posebno računu u državnom trezoru na kraju oktobra, a do kraja godine biće potrebno dodatno zaduženje između 150 do 200 miliona eura da bi se servisirale sve obeveze iz državnog budžeta i stvorila fisklana rezerva za narednu godinu.

Ovo je saopštio ministar finansija Novica Vuković na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na kojoj je razmatran predlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta sa izmjenom odluke o zaduživanju.

Njegov prethodnik Aleksandar Damjanović je ovaj novac pozajmio krajem februara ove godine za finansiranje budžetsih obaveza, ali novac nije trošen.

Vuković je kazao da su 30. oktobra zatekli u državnoj kasi na posebnom računu ovih 100 miliona od Dojče banke, zatim 20 miliona u trezoru i 26 miliona od hedžing aranžmana.

"Na današnji dan imamo 6,6 miliona od depozita i 66 miliona od Dojče banke", naveo je Vuković.

On je rekao da su prihodi za devet mjeseci bili 2,1 milijarde i viši su za 507 miliona u odnosu na uporedni period prošle godine i u odnosu na ovogodišnji plan s iznad 371 milion eura. Vuković je saopštio da su izdaci 1,9 milijardi nardi za devet mjeseci ove godine i veći su za 265 miliona u odnosu na poredni period prošle godine, a niži su u odnosu na ovogodišnji planza 125 miliona.

"Budžetski suficit za devet mjeseci je 183 miliona eura, a ako od toga oduzmemo jednokrtatne prihode (novac iz EU, novac od ekonomskog državljanstva i hedžinga) suficit je 26 miliona" naveo je Vuković.

Da bi se zatvorile sve budžetske obaveze do kraja godine biće potrebno, kako je kazao Vuković, zaduženje i on je to najavio na domaćem tržištu.

"Na osnovu preliminarnih projekcija to je između 150 i 200 miliona eura", kazao je Vuković dodajući da su sa domaćim bankama imali pregovore tim povodom i da je zadovoljan tim razgovorima.

Prema ranijim izjavama Damjanovića, u ovu godinu se ušlo sa 43 miliona eura depozita i da su sve budžetske obaveze servisirane iz prihoda, a ne iz zaduženja.

Vuković je kazao da Vlada čeka mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije u vezi namjere države da preuzme dug Instituta Igalo od sedam miliona eura od Jugobanke u stečaju, odnosno, da li je to državna pomoć.

Direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je da će se unutar planiranog zaduženja stvoriti fiskalna rezerva za 2024.

Dodao je i da je Crnoj Gori neophodan dobar plan zaduživanja radi obima obaveza koje pristižu u naredne dvije godine.

Poslanici su na odboru za ekonomiju podržali predlog rebalansa sa odlukom o zaduženju i očekuje se da počne rasprava na plenumu. Ovaj predlog rebalansa je tehnički i skoro je isti kao i predlog rebalansa koji je predložila Vlada Dritana Abazovića u maju ove godine, što je potvrdio nedavno nakon sjednice Vlade aktuelni premijer Milojko Spajić.

Spajić i Krvavac da se izvinu javnosti

Iz URE su se osvrnuli na ranije izjave predsjedništva Evrope sad, iz kojeg su prethodno tvrdili da Crnoj Gori predstoji višemjesečni deficit budžeta i prijetnja od bankrota. Miloš Konatar je na sjednici upitao da li u decembru postoji mogućnost bankrota i zatražio da se građanima saopšti ako postoje prijetnje.

„Mene je strah da neko ima za cilj da finansijsku situaciju sa rebalansom prikaže gorom nego što jeste a da onda dođemo u situaciju da nas ti rezultati „pozitivno“ iznenade“, kazao je on i dodao da smatra da su rebalansom potcijenjeni prihodi.

Kontar je kazao da je procenat javnog duga na 60 odsto BDP-a, da su budžetski prihodi viši od planiranih, što su kako tvrdi, dokazi da je 43. Vlada vodila fiskalno odgovornu politiku i ostavila stabilne javne finansije.

Osim toga, naveo je da bi trebali da dobiju izvinjenje od premijera Milojka Spajića i Branka Krvavca zbog širenja panike o bankrotu države, koja kako tvrdi, nije imala uporišta u realnosti.

Tonći Janović iz Evrope sad je kazao da su rezultati tehničke Vlade direktno vezani za programe i uspjeh 42. Vlade, posebno državni program kojim su uvećane plate.

Iz Nove srpske demokratije su naglasili da se rebalans budžeta naslanja na da onaj koji je predložio bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović. Dejan Đurović iz tog kluba, kazao je da želi da čuje predloge koje je opozicija imala povodom nezavršenih kapitalnih projekata pa je tim povodom predložio da se to uvrsti na narednom sjednicima Odbora.

„Predložio bih predsjedniku Odbora da sazove sjednicu, na kojoj bi Odbor imao predlog kapitalnih investicija koje bi se poslale Vladi. To je interes Vlade i druge strane, odnosno interes države“, kazao je Đurović.

Kada je u pitanju rebalans, Đurović je kazao da je jasno da su političke okolnosti uticale da se on donosi sa zakašnjenjem i da ga treba što prije usvojiti. On je naveo i da je poznato, i što je sam premijer Spajić kazao nakon sjednice Vlade, da je u pitanju tehnički rebalans i da politike Vlade Dritana Abazovića nisu mijenjane.

Iz DPS-a odrično ne

Iz poslaničkog kluba DPS-a kazali su da su protiv rebalansa budžeta jer su bili protiv Zakona o budžetu kada ga je Vlada Dritana Abazovića donijela. Nikola Rakočević je naglasio da su izričito protiv rebalansa.

„Nećemo biti uzdržani, već isključivo protiv rebalansa“, istakao je on.

Osim njega, Nikola Milović iz istog kluba, kazao je da ne razumije zašto postoji potreba za zaduživanjem ako su prihodi rekordni. On je naglasio da je ekonomski šok u Crnoj Gori izazvan dolaskom 120 hiljada raseljenih lica iz Rusije, Ukrajine i Turske, te da je značajno uticala i visoka inflacija.

„Ovo nisu stabilni izvori i ne može biti dobro za narednu godinu“, kazao je Milović.

Na te navode reagovali su iz Demokrata, iz čijeg poslaničkog kluba su kazali da Milović govori o zaduženju ispred partije čije su Vlade državu zadužile 2,5 milijardi eura.

Dražen Petrić iz Evrope sad istakao je da su rebalans i zaduženje tehnička pitanja te da bez rebalansa ne bi bilo moguće isplatiti plate i socijalu.

Iz Socijaldemokrata su istakli da je budžet daleko od razvojnog i socijalno pravednog, da najsiromašniji dobijaju najmanji dio predviđenog novca te da se kasa rasipa i na brojne nezapočete i stopirane kapitalne projekte.

( Marija Mirjačić, Mirko Kotlaš )