Menadžment Aerodroma se uz presude nada lakšem dogovoru sa zaposlenima

Aktuelni menadžmenta Aerodroma Crne Gore (ACG) smatra da im je nakon najnovijih presuda Vrhovnog suda ojačana argumentacija u višemjesečnim pregovorima sa sindikalnom organizacijom u vezi sa izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora u toj firmi i stavljanja tačke na konstantne odštetne zahtjeve radnika za navodno neisplaćeni startni dio zarada, a po čemu su ACG minulih godina trpili milionske gubitke.

To je rečeno “Vijestima” nezvanično u ovoj državnoj kompaniji.

Vrhovni sud Crne Gore je donio više presuda u protekla dva mjeseca po zahtjevima za reviziju odluka nižih sudova u sporovima Aerodroma Crne Gore (ACG) i radnika koji su tu kompaniju tužili za navodno neisplaćeni startni dio zarade i te presude su u korist državne firme.

Ključne izmjene Kolektivnog ugovora koje inicira menadžment, na čelu sa izvršnim direktrom Vladanom Draškovićem su u dijelu umanjivanja obračunske vrijednosti koeficijenta sa aktuelnih 358 eura na 90 do 120 eura, a koje bi pratilo proporcionalno uvećanje koeficijenta složenosti poslova čime bi, po tvrdnji poslovodstva, zarade radnika ostale iste ili blago povećane. Po mišljenju menadžmenta, tako bi kompanija imala povoljniju situaciju u vezi sa brojnim sudskiim sporovima koju protiv nje vode zaposleni za navodno im uskraćen dio primanja iz proteklih godina.

Radnici se ovom predlogu protive, a nedavno su imali štrajk upozorenja. Pitanja po kojima se po viđenju sindikalaca, nije mogao postići dogovor sa menadžmentom ACG su, između ostalog, “sprečavanje degradiranja postojećeg kolektivnog ugovora” i “pronalazak adekvatnog rješenja za zaposlene koji nisu finansijski obeštećeni za period za koji je bilo potpisano poravnanje za zaposlene”,

“Vijesti” su imale uvid u sedam presuda Vrhovnog suda kojima su kao neosnovani, odbačeni zahtjeve za reviziju presuda osnovnog i Višeg suda kojima s prethodno kao neosnovani, odbijeni zahtjevi radnika. Niši sudovi su djelimično usvajali zahtjeve za odštetu radnika dosuđujući im manje iznose na ime loše obračunatog i neisplaćenog toplog obroka i zimnice, ali su odbijali glavni dio njihovih odštenih zahteva u vezi sa startnim dijelom zarade. Tužbe su se odnosile za period od 2008. do kraja 2018. godine.

Prema presudama Vrhovnog suda desetak radnika je ostalo bez ukupno preko 105.000 eura odštete sa kamatom, na koju su oni računali da imaju pravo. U svim presudama Vrhovnog suda navedeno je da su se Aerodromi “kod primjene obračunske vrijednosti koeficijenta na startni dio zarade kretao u zakonskim okvirima, te stoga pravilno zaključuju nižestepeni sudovi da tužiocu (radnicima) nije pričinjena šteta u vidu manje isplaćenog startnog dijela zarade”.

ACG su za vrijeme mandata bivšeg izvršnog direktora Danila Orlandića sa zaposlenima zaključili vansudska poravnanja po kojima je isplaćena razlika u zaradi na ime startnog dijela zarade za period od 2011. do januara 2019. u ukupnom iznosu od 6.553.174,77 eura.

Najnovije odluke Vrhovnog suda i odbacivanje zahtjeva za revizuju mogu dovesti u pitanje osnovanost vansudskog poravnanja i otvoriti pitanje vraćanje tog novca ACG-u, jer u odlukama Vrhovnog suda pored ostaloga, piše da “osnovanost tužbenog zahtjeva ne dokazuju ni sudska i vansudska poravnanja zaključena između tuženog i drugih zaposlenih.

Orlandić je za “Vijesti” kazao da smatra da su vansudska poravnanja koja je napravio sa radnicima bila osnovana i da su ona bila dobro rješenje za ACG koje je zahvaljujući tome uštedjelo velike iznose novca na sudskim troškovima i kamatama.

Orlandić je “Vijestima” dostavio dopis koji je nedavno poslao Odboru direktora ACG povodom “Izvještaja o postupanju po prijavi nepravilnosti u postupku zaključivanja vansudskih poravnanja” što ga je sačinio zaposleni Vlastimir Knežević kojeg je odbor direktora ovlastio za postupanje po prijavi na sumnju na nepravilnosti u okviru procesa sklapanja vansudskih poravnanja.

Orlandić je od Odbora direktora, kojim predsjedava Eldin Dobardžić, tražio da mu se dostavi izvještaj da bi se sa njim upoznao.

U dopisu Orlandić je podsjetio da je Odbor direktora od marta 2021. godine, zajedno sa tadašnjim ministrom kapitalnih investicija Mladenom Bojanićem bio upoznat sa poravnanjem i da su donošeni zaključci da se taj proces nastavi jer su brojne prvostepene odluke donošene u korist zaposlenih.

“Nadam se da ste svjesni da ste odgovorni za odluke koje donosite, uključujući i činjenicu da ste nakon dvije godine saznanja o procesu i pojedinostima procesa, odlučili da isti “ispitate.” Takođe, očito ste zanemarili činjenicu da ste Vladi, kao osnivaču, dostavili na usvajanje finansijske izvještaje za 2019. i 2020. godinu, kao i revizije tih izvještaja, sačinjene od strane renomiranih revizorskih kuća koji su odabrani u skladu s propisima i u kojima nije data nijedna primjedba u vezi sa iznosima isplaćenim po osnovu poravnanja, te da su ti izvještaji usvojeni zaključcima “vašeVlade”, naveo je Orlandić.

On je istakao da je Odbor direktora koji je bio aktuelan u vrijeme sklapanja poravnanja sa radnicima ozbiljno bavio ovim pitanjem uz učešće svih nadležnih rukovodilaca u ACG o čemu postoje brojna dokumenta koja su navedena u izvještaju i čija je sadržina apsolutno zanemarena.

Orlandić je naveo da se pred Vrhovnim sudom vodi više od 120 postupaka u vezi sa revizijom, a da je zaključeno 589 sporazuma o vansudskom poravnanju.

Uštedjeli novac za kamate i troškove advokata

Orlandić je ukazao i na načelo ekonomičnosti u postupku pravnanja jer je primjena tog načela dovela do obustave značajnog broja sudskih postupaka i u krajnjem do umanjenja advokatskih troškova obje strane.

“O tome ste nedavno govorili na sjednici Vlade ističući obim tog problema, dok istovremeno ispitujete proces u kojem je došlo do milionske uštede po osnovu kamata, pravnih osnova kojih su se zaposleni odreklai i advokatskih troškova”, naveo je Orlandić.

Aktuelni Odbor direktora je i prije presuda Vrhovnog suda razmatrao da kompanija pred sudom pokrene prostupak osporavanja svih 589 sporazuma o vansudskom poravnanju sa radnicima koje je prethodno zaključio Orlandić.

Radnici i dalje pokreću tužbe po ovom osnovu pa je od 16. januara 2019. do 5. septembra ove godine, podnesno još ukupno 175 tužbi.

( Siniša Luković )