Izraelsko-palestinski sukob i države regiona: Osluškivanje Brisela uz osudu ubijanja civila

Izraelsko-palestinski sukob podijelio je javnost u državama regiona, ali i političke elite, pogotovo u Bosni i Hercegovini, uz barem deklarativnu osudu stradanja civila i djece - najčešćih žrtava brutalnog sukoba.

Crna Gora podržava pravo Izraela na samoodbranu dok god je ona u granicama međunarodnog humanitarnog prava, ali se takođe snažno zalaže za zaštitu civila u Gazi, izjavio je ministar vanjskih poslova Filip Ivanović 8. novembra.

Posljednjih sedam sedmica je šokiralo svijet zbog patnje civila na obje strane, koja je počela ubistvom izraelskih porodica u njihovim domovima a nastavila se uništenjem Gaze.

Ministarstvo odbrane Crne Gore je 8. oktobra, dan nakon napada palestinskog Hamasa na južne izraelske zajednice, saopštilo da najoštrije osuđuje terorističke oružane napade i kidnapovanja građana Izraela.

“Naše misli su sa izraelskim prijateljima. Otvorena pitanja na Bliskom istoku se moraju rješavati kroz pregovarački proces bez upotrebe sile i uz poštovanje prava i interesa svih zainteresovanih strana. Zgrada Ministarstva odbrane večeras je osvijetljena bojama zastave Izraela”, objavljeno je na društvenoj mreži X.

Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev “Vijesti” za komentar povodom rata između Izraela i Hamasa.

Crna Gora je 27. oktobra, uoči promjene vlasti, podržala rezoluciju Ujedinjenih nacija koja je pozvala na hitno humanitarno primirje u Gazi. Generalna skupština UN je usvojila tu rezoluciju sa 120 glasova za, dok je 45 bilo uzdržano, među kojima i Srbija i Sjeverna Makedonija, a 14, uključujući Izrael, SAD i Hrvatsku, glasalo je protiv. Za usvajanje rezolucije su glasale i Bosna i Hercegovina i Slovenija.

Tadašnji premijer u tehničkom mandatu i koordinator Ministarstva vanjskih poslova, Dritan Abazović, nakon usvajanja rezolucije je rekao da Crna Gora nikad neće podržati nijednu terorističku organizaciju, ali neće ni ćutati dok se ubijaju djeca i nevini civili.

Bivša Vlada je takođe donijela odluku o pružanju humanitarne pomoći u iznosu od 40.000 dolara za ugrožene palestinske civile.

Počasni konzul Crne Gore u Izraelu, Nimrod Rinot, izjavio je za “Vijesti” početkom novembra da mu nije jasna odluka Vlade Crne Gore da glasa za rezoluciju UN o primirju između Izraela i Hamasa.

“Moramo imati na umu da Crna Gora uvijek slijedi stav Evropske unije, koja je ovog puta bila podijeljena i nadam se da je to bila jednokratna situacija”, rekao je Rinot.

Crna Gora je takođe podržala kanadski amandman sa pozivom da se osudi napad Hamasa i uzimanje talaca. Taj amandman nije dobio potrebnu većinu.

EU je bila jedinstvena samo oko osude napada Hamasa 7. oktobra i uglavnom se ograničila na podršku pravu Izraela da se brani u okviru međunarodnog prava i pozive na pauze u borbi.

Šef diplomatije EU Žozep Borel rekao je ove sedmice da je taj blok suočen sa sve većim animozitetom širom muslimanskog svijeta zbog optužbi za proizraelsku pristrasnost povodom rata u Gazi.

Borel je rekao da strahuje da bi to moglo podriti sposobnost EU da insistira na klauzulama o ljudskim pravima u međunarodnim sporazumima.

On je ocijenio da EU mora da pokaže “više empatije” prema gubitku života palestinskih civila u ratu Izraela protiv Hamasa.

U međuvremenu, članice EU pojedinačno - Njemačka, Austrija, Češka Republika i Mađarska, istakle su snažnu podršku Izraelu, dok su druge, poput Irske, Belgije i Španije, kritikovale vojnu akciju Izraela.

Bošnjačka stranka Crne Gore je 30. oktobra saopštila da “agresija koja se skoro pune četiri sedmice sprovodi nad civilima Palestine, s ciljem istrebljenja jednog naroda, mora hitno prestati, kako bi se zaustavilo stradanje djece i svih nevinih osoba i kako bi se spriječila humanitarna katastrofa u pojasu Gaze”.

Forum mladih Bošnjačke stranke saopštio je 21. novembra da su njegovi aktivisti u saradnji sa Opštinskim odborima BS širom Crne Gore, prikupili 10 hiljada eura humanitarne pomoći palestinskom narodu u Pojasu Gaze.

U Crnoj Gori se najžučnija rasprava o ratu između Izraela i Hamasa, kao i oko većine spoljnopolitičkih tema, vodila u komentarima na portalima i na društvenim mrežama, gdje su preovladavale kritike na račun Izraela.

Međutim, interesovanje za najnasilniju epizodu 75-godišnjeg palestinsko-izraelskog sukoba je splasnulo brže nego za rat Rusije i Ukrajine.

Protesti podrške palestinskom narodu održani su u nekoliko gradova Crne Gore.

Sa skupa koji je održan Podgorici 12. novembra poručeno je da stradanje civila i djece mora prestati. Demonstranti su zatražili da se “zaustavi genocid nad Palestincima u Gazi”, pozvali na bojkot izraelskih i proizvoda izraelskih kompanija i zatražili od Vlade Crne Gore da uvede sankcije Izraelu i osudi “genocid nad Palestincima.”

Oni su osudili izjavu ministra Filipa Ivanovića i poručili da je onaj koji ne osuđuje genocid zapravo saučesnik u njemu.

Skup su organizovali Društvo crnogorsko-palestinskog prijateljstva, Pokret solidarnosti sa Palestinom, studenti i SKOJ.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je 16. novembra čestitao dan državnosti predsjedniku Palestinske uprave Mahmudu Abasu.

“Dozvolite mi da Vama i narodu Palestine uputim čestitke povodom državnog praznika, 15. novembra - Dana nezavisnosti, iako svjestan da ovaj važan datum u palestinskoj istoriji ove godine dočekujete u uslovima strahovitog stradanja vašeg naroda. Želim da vjerujem da će teški trenuci razaranja i stradanja civila, posebno djece, zastrašujuća realnost na terenu kojoj svjedočimo, što prije biti okončani, te da će slobodoljubivi duh palestinskog naroda voditi ka stvaranju novih perspektiva i pisanju novih stranica duge istorije države Palestine i njenog naroda”, naveo je Milatović u čestitki.

Srbija: Opozicija oprezno o sukobu u Gazi

Rat između Hamasa i Izraela počeo je prije skoro dva mjeseca što je do sada neviđena kulminacija višedecenijskih sukoba ovih dviju država. Ujedno, od izbijanja rata 7. oktobra, ovo je postalo najvažnije globalno pitanje.

Ipak, neke opozicione stranke u Srbiji, poput Stranke slobode i pravde, pokreta Dveri, Socijalističke partije Srbije (SPS) nisu se izjasnili o ovom sukobu niti su odgovorili na “Danasova” pitanja.

Time se stiče utisak o mogućoj kalkulaciji uoči parlamentarnih i lokalnih izbora u Srbiji, zakazanih za 17. decembar.

Đorđe Vukadinović, politički analitičar, kaže za naš list da političari imaju pravo da nemaju stav.

“Nije legitimno ne davati odgovor. Mislim da je to pokušaj izbjegavanja da se ne zamjere nikome iz Srbije, a još važnije van Srbije”, kaže Vukadinović.

On ukazuje da je prema istraživanjima oko 11 odsto građana za Izrael a isto toliko i za Palestinu.

S druge strane, svjedoci smo da su najveće sile svijeta zauzele prvi red u pružanju podrške Izraelu, dok Hamas nazivaju terorističkom organizacijom. Ovaj islamistički pokret otpora, legalna je vlast u Pojasu Gaze.

Biljana Đorđević iz Zeleno-levog fronta, kaže za naš list da je nepošteno da se svako ko digne glas protiv kampanje u kojoj je ubijeno više od 6.000 palestinske djece proglasi za podžavaoca Hamasa.

“Zeleno-levi front je osudio njihove zločine. Mi više od mjesec dana zahtijevamo momentalni prekid nemilosrdne kampanje bombardovanja. Osudili smo prekid dotoka struje, vode, hrane i ljekova”, kaže Đorđević.

Ona ističe da je podrška Zapada Izraelu posljedica istorijske krivice zbog Holokausta i posvećenosti borbi protiv antisemitizma.

“To je sve pohvalno, ali ne smije da bude tepih koji će sakriti nove ratne zločine konkretnih izraelskih vlasti koje ne mogu zbog osjećaja ugroženosti smatrati da je opravdano uništenje drugog naroda čije je teritorije Izrael i inače okupirao”, kaže Đorđević.

Neodređeniji stav iskazao je Srđan Milovojević iz Demokratske stranke, koji za “Danas” kaže da Srbija ne spada u svjetske sile te da ne treba birati strane.

“Trebalo bi da pokažemo sopstveno dostojanstvo i empatiju bez svrstavanja na ovu ili onu stranu. Suviše smo mala zemlja da bismo se bavili svjetskom politikom i disciplinovanjem posrnulih svjetskih moćnika”, kaže Milivojević.

On naglašava da je DS uvijek bio posvećen vođenju antiratne politike, te da je svaki rat pogrešan jer u njemu najprije stradaju djeca i civili.

“Svako navijanje za jednu ili drugu stranu u ratu ne doprinosi okončanju tog sukoba. Oni koji su terorističkim napadom na Izrael otpočeli taj rat sigurno neće snositi posljedice koje snose nedužne žrtve bombardovanja i napada na civilne ciljeve i bolnice”, kaže Milivojević i dodaje da očekuje da se rat što prije završi mirovnim pregovorom.

Pesimističnije viđenje sukoba između ove dvije zemlje ima bivša ministarka energetike Zorana Mihajlović iz pokreta Uvek za Srbiju. Ona kaže za naš list da se svijet već nalazi u Trećem svjetskom ratu.

“Rat Izraela i Hamasa je dio velike geopolitičke igre, i uticaja i partnerstva Putina sa Hamasom. Nikad ne treba zaboraviti da je Hamas teroristička organizacija. Nesporno je da su napali Izrael kao što je nesporno da koriste civile i djecu kao svoj štiti u Gazi”, kaže Mihajlovićeva.

Ona ukazuje da to samo pokazuje koliko jesu bez skrupula i bilo kakvih ratnih standarda.

U ovom sukobu poginulo je preko 15.000 Palestinaca, od čeka je više od 6.000 djece. Organizacija Save the children objavila je podatak da je za tri nedelje poginulo više djece nego u globalnim sukobima u prethodne četiri godine, kao i to da na svakih 10 minuta pogine jedno dijete.

Zoran Vuletić iz Građanskog demokratskog foruma tvrdi da Izrael ima pravo da se brani.

“Ali nema pravo da na ovakav način vodi rat. Nema pravo na neselektivno bombardovanje sa ogromnim brojem civilnih žrtava, sa zatvaranjem humanitarnih koridora, struje, vode, svega ovoga što je pratilio tu odmazdu”, kaže Vuletić i dodaje da je Izrael u svojoj odbrani napravio ratni zločin.

Vuletić je mišljenja da nakon završetka ovog rata premijer Izraela Benjamin Netanjahu kao ni ministar odbrane Joav Galant neće moći da ostanu na svojim mjestima.

“Štaviše, mislim da bi trebalo da odgovaraju za ratne zločine”, kaže Vuletić.

Međutim, da vlade zemalja ne dijele stav svojih građana, dokazale su nam brojne demonstracije širom svjetskih prestonica. Isto se desilo i u Beogradu. Iako su građani u više navrata širom Srbije izalazili na ulice da bi dali podršku Palestincima, Srbija je u Ujedinjenim nacijama bila uzdržana kada se glasalo o humanitarnom prekidu vatre u Pojasu Gaze.

Vuletić kaže da je dobro što je Srbija bila uzdržana, te da takav stav opravdava njegov stav - da Izrael ima pravo da se brani, da Hamas mora biti uništen, ali da Izrael mora poštovati ratne konvencije.

BiH: "Rat" zbog rata

Iako je Bosna i Hercegovina, gledano prema površini i broju stanovnika, mala država, a u globalnim geostrateškim okvirima i prilično nevažna, svako “veliko” pitanje na svjetskoj sceni je domaćim političarima izuzetno dobra prilika za novu rundu međusobnih svađa. Slično se dešava i u vezi sa ratom između Izraela i Hamasa.

Najveći sukob u BiH o ovom ratu je bila javna prepirka između predsjedavajućeg Predsjedništva zemlje Željka Komšića i izraelske ambasadorice u BiH Galit Peleg. Sve je počelo izjavom predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koja je osudila napad Hamasa na Izrael, te rekla kako “čvrsto stojimo na strani izraela”.

Na ovo je reagovao Komšić, kazavši kako je ovakva izjava “nepromišljena i sebična”. To je bio okidač za ambasadoricu Peleg, koja je Komšića pitala da li on sukob između Izraela i Hamasa posmatra u kontekstu ISIS-a ili Aušvica. Komšićev odgovor je bio nimalo državnički ni diplomatski, nazvavši ambasadoricu Izraela “izmanipulisanom zlonamjernom budalom”. Morao je reagirati i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, ne sporeći Izraelu pravo na odbranu no ističući nesrazmjernu odmazdu nad civilima i naravno sućut prema civilnim žrtvama Gaze, mahom djece i žena. Zbog Izraela i Hamasa sukobili su se i ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak i predsjednik RS-a Milorad Dodik, a na ulicama Sarajeva, Zenice, Mostara, Travnika i drugih gradova protestnim šetnjama iskazana je podrška nastradalim civilima Gaze.

“Imamo prilično očekivanu sliku da dobar dio bošnjačkih političara a priori podržava, neću reći samo palestinsku stranu, nego nažalost i Hamas kao jedno radikalno krilo na palestinskoj političkoj, pa i oružanoj sceni, dok, s druge strane, hrvatski političari se usklađuju uglavnom sa nekim dominantnim tonovima EU ili onoga što načelno zovemo globalnim zapadom. Srpski političari su prilično nedorečeni kao i državna politika Srbije, koja bi, čini se, pokušala da održi dobre veze sa svim stranama u tom, kao i u nekim drugim sukobima”, rekao nam je analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski.

Podijeljenost o ovom pitanju je samo posljedica svih ostalih neslaganja u BiH, smatra i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Husnija Kamberović.

“Dio političara u BiH podržavaju Izrael, ali mislim da kod njih nema iskrenosti, dok drugi s pravom staju uz Palestince, svjesni da ubijanje palestinske djece nema nikakvog opravdanja. Mi smo mala zemlja, naš stav ne može promijeniti globalne odnose u svijetu, ali vjerujem da je važno u ovom trenutku zauzeti jasan politički stav protiv masovnog ubijanja koji provodi moćna izraelska vojska”, ističe Kamberović.

Predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu Boris Kožemjakin je u ironičnom tonu kazao kako naši političar imaju saglasnost samo oko toga da je Nova godina 31. decembra, a Praznik rada 1. maja.

“Smatram da je to plod podrške država na koje su naslonjeni kao na rezervne domovine. Stav kojeg ima Hrvatska dijele i Hrvati unutar BiH u onom dijelu u kojem Hrvati imaju većinu. Tako se ovdje dešava jedna određena identifikacija sa strahotama i žrtvama. Međutim, dešava se i jedna vjerska solidarnost unutar BiH sa bošnjačkim dijelom, koji se vjerski identificirao sa Palestincima. Vidite da se od prvog dana ne osuđuju ona djela koja je napravio Hamas, nego se samo osuđuje ono što pravi Izrael. Treba osuditi i jedno i drugo, jer je oboje za osudu. Ovo je moj lični stav, a ne Jevrejske zajednice, koja je vjerska zajednica i kao takva se ne petlja u politiku, ni u BiH, a kamoli na Bliskom istoku”, rekao nam je Kožemjakin.

Važno je kazati da je planirano obilježavanje Kristalne noći u Sarajevu otkazano iz bezbjednosnih razloga, te zbog izostanka reakcija na antisemitizam od strane nadležnih tijela.

( Angelina Šofranac (Vijesti), Marko Čonjagić (Danas), Almir Šarenkapa (Oslobođenje) )