Jeftinija "zelena" struja za 154.000 domaćinstava
Na prvim aukcijama u Srbiji ove godine kompanija CWP Europe je ponudila 64 eura po MWh za električnu energiju iz vjetroelektrane, i sklopila ugovore sa Elektroprivredom Srbije o otkupu po cijeni koja je gotovo duplo niža od tržišne
Kompanija CWP Europe razvija projekat Montechevo na teritoriji opštine Cetinje, u katastarskim opštinama Lastva, Čevo i Prentin Do. Ukupna površina na kojoj je predviđena izgradnja solarne elektrane iznosi približno 600 hektara. Planirana instalisana snaga solarne elektrane Montechevo iznosi 400 MW.
“Sami građani Crne Gore će imati koristi od ovakvih projekata, jer korišćenje električne energije iz domaćih obnovljivih izvora energije (OIE) doprinosi nižoj cijeni električne energije. Primjera radi, na prvim aukcijama u Srbiji ove godine naša kompanija je ponudila cijenu od 64eur/MWh iz vjetroelektrane i sklopila ugovore sa Elektroprivredom Srbije o otkupu električne energije po cijeni koja je gotovo duplo niža od tržišne”, objašnjava Maja Turković, izvršna direktorica CWP Europe, jedan od aspekata Montecheva koji građane Crne Gore, ipak, najviše interesuje.
Turković navodi da proračunata očekivana godišnja proizvodnja cijele solarne elektrane iznosi oko 650 GWh, što je dovoljno za snabdijevanje više od 154.000 domaćinstava zelenom električnom energijom.
Osim toga, kaže Turković, realizacijom projekta Montechevo Crna Gora povećava korišćenje obnovljivih izvora energije koji direktno doprinose izgradnji održivog i diversifikovanog energetskog sektora i većoj energetskoj nezavisnosti.
Smanjenje emisije CO2
Proizvodnja električne energije u solarnoj elektrani Montechevo dovešće i do smanjenja emisije CO2 u Crnoj Gori u iznosu od oko 306.150 tona godišnje, čime se otvara se i mogućnost trgovine emisijama ugljen-dioksida, garancijama porijekla i stabilnijim razvojem tržišta električne energije u zemlji.
Bitno je napomenuti da će za potrebe priključenja solarne elektrane Montechevo biti izgrađeno i jedno od najvećih razvodnih postrojenja na Balkanu, a to je 400 kV razvodno postrojenje Čevo, što će direktno doprinijeti većoj stabilnosti i performansama elektroenergetskog sistema Crne Gore.
Razvoj i izgradnja projekta će se odvijati u fazama. Početak izgradnje projekta planiran je za početak 2025. godine. Po završetku izgradnje i puštanju u rad, koje se očekuje krajem 2026. godine, Montechevo će biti jedna od najvećih solarnih elektrana u Crnoj Gori.
CWP danas učestvuje u realizaciji preko dvadeset vjetro i solarnih projekata u regionu, ukupne snage oko 6 GW. Od Srbije, preko Bugarske, Rumunije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Ukrajine do Moldavije. Koji je bio osnovni motiv da CWP krene i u Crnoj Gori u realizaciju projekta solarne elektrane?
Misija CWP-a jeste da učestvuje u energetskoj tranziciji u zemljama u regionu koje su najzagađenije i danas najviše zavisne od upotrebe fosilnih goriva, prije svega prljavog uglja i lignita.
Prednost Crne Gore, je to što osim bogatih prirodnih resursa, ima razvijenu prenosnu energetsku infrastrukturu koja može da podrži razvoj projekata OIE. Prema najavama Vlade Crne Gore očekuje se revizija zakonodavstva kako bi se postavio okvir za konkurentnu nabavku energije iz OIE kroz sistem aukcija. Zbog svoje pozicije i povezanosti sa susjednim zemljama, velika prednost Crne Gore je i interkonenkcija sa Italijom i mogućnost da se energija sa Balkana izveze u zemlje EU. Uz sve navedeno, ako pogledate i lokaciju projekta Montechevo, bilo je jasno da Crnu Goru treba da uvrstimo u svoj plan razvoja i postavimo je kao destinaciju za investiranje.
Veliko interesovanje za OIE
Crna Gora očigledno posjeduje prirodne uslove za ulaganje u obnovljive izvore energije. Koliko je, međutim, prilagođen sistem koji bi osim prirode privukao ulaganja u ovu oblast?
U energetskom sektoru skoro svake zemlje uvijek ima mjesta za unapređenja. Ono što je važno za Crnu Goru je da nadležne institucije već najavljuju usvajanje novog pravnog mehanizma koji bi konkuretnije podsticao proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i definisao obaveze u pogledu balansiranja. Nedavno je i Evropska banka za obnovu i razvoj zajedno sa Ministarstvom kapitalnih investicija Crne Gore najavila implementaciju programa za uvođenje aukcija, a sve sa ciljem da se Crnoj Gori pomogne u izgradnji održivog i diversifikovanog energetskog sektora stvaranjem povoljnog poslovnog okruženja za privatne investicije.
Nama kao investitorima je neophodan transparentan i stimulativni pravni okvir koji omogućava veću predvidljivost i regulatornu održivost projekta. Mi vjerujemo da će i Vlada Crne Gore prepoznati napore svih investitora da, osim turizma, i energetika bude razvojna šansa Crne Gore gdje bi implementacija konkretnih mjera, poput aukcija za dodjelu tržišnih premija za obnovljive izvore energije poslala snažan signal kako investitorima, tako i finansijskim institucijama.
Ulaganje u obnovljive izvore energije je, čini se, u posljednje vrijeme veoma primamljivo za investiranje. Da li i kako država može da se zaštiti od neodgovornih investitora kojih, kao i u svakoj, ima i u ovoj oblasti?
Veliko interesovanje za investiranje u obnovljive izvore energije često postoji zato što velika većina investitora očekuje brzi povrat investicije sa velikom stopom prinosa, iako je realnost daleko drugačija, što većina brzo shvati. Razvoj infrastrukturnih energetskih projekata je multidisciplinarni postupak koji je veoma kapitalno zahtjevan, dok su rizici mnogobrojni. Smatramo da država ne treba nikoga da diskriminiše ili onemogući pravo da investira, jer bi to bilo suprotno principu slobodne konkurencije koja je uvijek dobra. Ono što država treba da uradi je da stvori takav regulatorni okvir koji omogućava da ne dođe do zagušenja rješavanja prijava investitora, s obzirom da broj zahtjeva za planiranim kapacitetima prevazilazi realne mogućnosti sistema. Bankarske garancije, kao sredstvo obezbeđenja, su jedan od primjera kako su neke od susjednih zemalja riješile pitanje neadekvatnih zahtjeva po pitanju priključenja planiranih proizvodnih kapaciteta iz OIE.
Skladištenje i oscilacije
Opšte je poznato da postavljanje velikih solarnih panela zahtijeva značajne površine zemljišta. To može izazvati konflikte sa vlasnicima koji koriste to zemljište za poljoprivredu. Kako je CWP riješio ovaj problem?
Projekat Montechevo se nalazi na teritoriji opštine Cetinje, odnosno u katastarskim opštinama Lastva, Čevo i Prentin do. Ako pogledate lokaciju projekta Montechevo, gotovo je izuzetna jer nema negativnog uticaja na stanovništo i poljoprivredu, s obzirom da ova lokacija nije ni naseljena ni poljoprivredno aktivna. Zemljište na kojem se planira izgradnja solarne elektrane je prema načinu korišćenja u većem dijelu neplodno zemljište, i pašnjaci i livade 7. i 8. klase.
Solarni paneli proizvode električnu energiju samo kada je sunce prisutno. Potrebna je efikasna infrastruktura za skladištenje energije kako bi se riješio problem oscilacije u proizvodnji, kao i efikasna električna mreža za prenos energije. Kako se CWP Europe suočava sa tim izazovima?
Po pitanju skladištenja energije i rješavanje problema oscilacija u proizvodnji tokom rada solarne elektrane, razmatramo opcije instaliranja baterija koje su dosta kompatibilnije sa solarnim elektranama nego sa drugim izvorima obnovljivih izvora energije. Međutim, da bi došlo do instaliranja baterija potrebno je razviti i tržište sistemskih usluga, kao bi se investiciono opravdala njihova izgradnja. Tržište baterije i same tehnologije konstantno napreduju i naša odluka da ulažemo u projekte u Crnoj Gori je zasnovana i na tome što smo uvidjeli da Crna Gora prati trendove u svijetu i da je spremna da u što kraćem roku prilagodi pravni okvir koji bi podržao inicijative ulaganja u baterije.
( Vukašin Obradović )