Pion Kremlja ili stvarna želja za promjenom?

Jaketarina Duncova, koja želi da se kandiduje za predsjednicu, kazala je da Kremlj treba da okonča konflikt u Ukrajini, oslobodi političke zatvorenike i preduzme značajne reforme kako bi se zaustavio ulazak u novu eru podjele “bodljikavom žicom” između Rusije i Zapada.

Skoro 32 godine otkad je pad Sovjetskog Saveza 1991. godine podstakao nade da će Rusija procvjetati u otvorenu demokratiju 40-godišnja Duncova kaže da se plaši dok priča za Rojters.

“Strah je prisutan, ali je racionalan”, kazala je Duncova, koja je ovog mjeseca najavila da želi da se kandiduje za predsjednicu na izborima u martu 2024. “Svaka normalna osoba koja se odluči na ovakav korak bi se plašila - ali strah ne smije pobijediti”, izjavila ona za britansku agenciju.

Ona je kazala da je morala pažljivo da bira riječi imajući u vidu zakone koji mogu biti upotrijebljeni za krivični progon onih koji kritikuju takozvanu specijalnu vojnu operaciju, i da je upozorena da ne priča previše sa stranim dopisnicima.

Razvedena bivša novinarka jedne regionalne televizije koja ima troje djece zbog ruskog zakona je odbila da koristi riječ “rat” da bi opisala najsmrtonosniji konflikt u Evropi od Drugog svjetskog rata. “Prije ili kasnije svaki oružani sukob se završi, a ja se nadam da će se završiti što je prije moguće”, kazala je Duncova.

“Ljudi su veoma umorni od svega što se dešava. Međutim, o toj iscrpljenosti ne pričaju”.

Odbila je da opiše kako bi mogao izgledati eventualni mir.

Očekuje se da se predsjednik Vladimir Putin kandiduje na izborima u Martu i izvjesno je da će pobijediti ukoliko to učini, ističe britanska agencija. Duncovoj je potrebno 300 000 potpisa kako bi mogla da se kandiduje, a ruski državni mediji je ignorišu.

Putinova Rusija

Opozicioni političari predstavljaju izbore kao privid demokratije koji treba da sakrije ono što oni smatraju korumpiranom diktaturom Putinove Rusije. Tvrde da se na takvim izborima često angažuju slabi kandidati kako bi se stvorila prividna konkurencija.

Putinove pristalice odbacuju tu analizu, ukazujući na nezavisna istraživanja koja pokazuju da on ima podršku od 80 odsto. Tvrde da je Putin povratio red i dio uticaja koji je Rusija izgubila tokom haosa sovjetskog kolapsa.

Na pitanje što misli o Putinu, Duncova je nervozno nasmijala.

“Ne razmišljam o Putinu”, kazala je ona. “Kada u Evropi i Sjedinjenim Državama kažu da su Rusija i Rusi isto što i Putin - nijesu u pravu. Ja nijesam pristalica kolektivne krivice”, kazala je ona o ratu.

“Tu odluku nijesu donijeli svi ljudi koji žive u ovoj zemlji”.

Duncova je kazala da ona nije pion kojeg koriste za legitimizaciju izbora i nada se da će biti drugog kruga izbora. Odbacuju svaku povezanost sa Kremljom. “Ni Kremlj, ni oligarsi, ni velike kompanije - niko od njih ne stoji iza mene”, kazala je ona za Rojters. Na pitanje o kritikama nacionalista da su mnoge pristalice liberalne demokratije u Rusiji agenti zapadnih obavještajnih službi koje žele da unište Rusiju, ona je kazala. “Ja nijesam agent CIA”.

Kazala je da je dobro to što još nije označena kao “strani agent” od strane Ministarstva pravde. “Ja volim moju zemlju”, kazala je Duncova, koja je rođena u sibirskom gradu Krasnojarsku i živi u Rževu u regionu Tver.

Novi hladni rat?

Tužioci su je pozvali prošle nedjelje kako bi razgovarali o njenim političkim stavovima, uključujući “rat i mir”. Duncova se zakikotala na pitanje o jednom članku objavljenom na internetu u kojem je nazvana “Katarina III”, i kazala da su njeni heroji indijska liderka Indira Gandi i južnoafrički lider Nelson Mandela.

Rusija, kako ona kaže, treba da oslobodi političke zatvorenike, uključujući Aleksandru Skočilenko, Andreja Pivovarova, Ilju Jašina, Vladimir Kara Murza čak i Alekseja Navaljnog.

Predlozi Duncove počev od ukidanja “vertikale vlasti”, praznog patriotizma i davanja moći parlamentu predstavljali bi seizmičku reformu Rusije, navodi britanska agencija. Ona kaže da bi tvrdolinijaši na Zapadi i u Rusiji bili srećni da vide Rusiju odsječenu od svijeta.

“Svakog dana je sve jasnije da će zakoni biti stroži i da će biti sve manje i manje prava i sloboda”, kazala je Duncova. “Zaista postoji osjećaj da smo potpuno zatvoreni i spremni da podignemo bodljikavu žicu”.

( N.Bogetić )