Fokusirati se na ozbiljnu strategiju u oblasti medija

U Crnoj Gori je krajnje vrijeme da se postave okviri za rješavanje pitanja finansijske održivosti medijskog sistema, medijskog vlasništva i uspostavljanja regulacije, a za to je potrebna ozbiljna posvećenost struke i politička volja, poručeno je sa međunarodne konferencije "Medijski horizonti: Budući izazovi".

Na konferenciji, koju je organizovala Agencija za elektonske medije (AEM), ocijenjeno je da je crnogorskoj medijskoj sceni potrebna jača samoregulacija, kako bi se unaprijedio kvalitet izvještavanja.

Direktorica AEM-a Sunčica Bakić kazala je da je, nezavsno od lokalnih problema, održivost tradicionalnih medija globalni izazov.

„Krajnje je vrijeme da se fokusiramo na ozbiljnu strategiju, koja će nam istovremeno omogućiti da crnogorske propise uskladimo sa evropskim regulatornim okvirom, ali i da postavimo okvire za rješavanje pitanja finansijske održivosti medijskog sistema, medijskog vlasništva i uspostavljanja regulacije“, rekla je Bakić.

Za to će, kako je poručila, biti potrebna ozbiljna posvećenost struke da se nađu modeli koji će funkcionisati na tržištu kao što je crnogorsko, politička volja da se ti modeli usvoje, kao i jačanje pozicije AEM-a.

Bakić je kazala da promjena nije nemoguća, i da je potrebno kontinuirano jačenje edukacije građana na polju medijske pismenosti, podrška slobodnim medijama i izgradnji relevanatnih javnih servisa.

„Mudrost je odlučiti kada je vrijeme za promjenu, a kada treba prihvatiti status kvo. Za promjenu je krajnje vrijeme“, poručila je Bakić.

Prema njenim riječima, tehnologija je za 20 godina napredovala nevjerovatnom brzinom.

„Je li napredovao crnogorski medijski sistem, šta se desilo sa regulacijom, šta se desilo sa novinarstvom“, upitala je Bakić.

Kako je navela, broj radio i TV programa u Crnoj Gori se za 20 godina uvećao više nego duplo.

Bakić je kazala da se na dramatičan razvoj rehnologije reagovalo povremenim, ad hoc izmjenama zakonskog okvira, bez strateške vizije, bez ozbiljnih, na podacima zasnovanih analiza.

„Naivno smo očekivali da će broj medija dovesti do prijeko potrebnog pluralizma. Pogriješili smo, dobili smo medije koji ne mogu prihodima sa tržišta finansirati nezavisan i kvalitetan program, pa stalno balansiranje između održivosti i nezavisnosti nerijetko ode na štetu drugog“, rekla je Bakić.

U takvim medijima, kako je navela, rade nedovoljno plaćeni novinari, od kojih društvo očekuje da rade u njegovom interesu.

„Ovo su problemi sa kojima se suočavamo i bez njihovog ozbiljnog razmatranja ne možemo očekivati napredak u budućnosti“, kazala je Bakić.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović rekla je da AEM, kao regulatorno tijelo, treba da ima najsnažnije poluge regulacije u svom domenu.

U Crnoj Gori, kako je navela, postoje 222 medija, u kojima radi dvije hiljade medijskih radnika.

„Na 600 hiljada stanovnika i na tržišni „kolač“ od desetak miliona EUR, možemo reći da je situacija zaista izazovna za poslovanje i rad“, kazala je Vujović.

Ona je navela da, s druge strane, kada se pogleda brojčano, djeluje da je pluralizam u punoj snazi.

Vujović je, govoreći o budućnost novinarstva, kazala da je novinarima teško u ovoj konkurenciji i u ovim uslovima rada.

„Međutim, znamo da je novinarstvo strast i da se u ovu profesiju ulazi iz drugih profesija, ali se iz nje teško izlazi“, rekla je Vujović.

Kako je istakla, s obzirom na to da je istina uslov demokratije, potreban je i određeni nivo profesionalne odgovornosti.

Vujović je poručila da će Ministarstvo kulture i medija brinuti o sektoru uz pomoć unapređenja medijskih zakona, o zaposlenim u medijima i uslovima u kojima rade.

„Radićemo na edukacijama novinara i prevenirati i procesuirati napade kojima je struka izložena. Broj teških napada se smanjio, novinari su tuženi u manjem broju za povredu časti“, navela je Vujović.

Ona je kazala da primjećuju da u svim medijim dominiraju vijesti negativnog predznaka, što je, kako je dodala, dobro kada se kritikuju vlasti.

"Moramo imati odgovornost da promovišemo dobre i inspirativne priče“, kazala je Vujović.

Zakonima je, kako je navela, predviđeno jačanje nezavisnosti i efikasnosti AEM-a, kao i veći opseg nadležnosti i veće mogućnosti za reagovanje u slučaju kršenja standarda.

„Nama tek predstoji veliki broj aktivnosti kada počnu da se realiziju aktivnosti iz medijske strategije i primjenjuju medijski zakoni“, kazala je Vujović.

Medijski zakoni, kako je dodala, nijesu samo medijski, već utiću na cjelokupnu atmosferu u zemlji i na njen evropski put.

„Sloboda izražavanja i sloboda medija su osnovni princip svakog demoratskog društva. Što više nezavnosg novinarstva, to više nezavisnih mišljenja, i zajednica je jača“, istakla je Vujović.

Predsjednik Savjeta AEM-a Branko Bošković kazao je da je sloboda govora jedno od najznačajnijih dostignuća modernog čovjeka, ali da, kao i svaka druga, i ta sloboda sa sobom nosi značajnu dozu odgovornosti prema sagovornicima, ili prema onima kojima su naše riječi usmjerene.

Mediji su, prema riječima Boškovića, prozor kroz koji javnost posmatra događaje oko sebe, ali i filter koji stoji na tom prozoru.

„Uloga medija je da kroz odgovoran pristup pruže informaciju i omoguće svima da budu dovoljno obaviješteni da donose odluke samostalno“, naveo je Bošković.

On je dodao da su, osim informativne, mediji uvijek, a danas posebno, kreirali javno mnjenje.

„Iako nije lako definisati šta je javni interes u određenom trenutku, siguran sam da nema dileme oko nekoliko najznačajnih vrijednosti – poštovanje dostaojanstva, jednakost, pravda, otvorenost, odgovornost“, kazao je Bošković.

Regulatori, kako je poručio, imaju važnu ulogu da vode računa o slobodi govora, prate poštovanje standrada i da ne dozvole da dođe do njihovih kršenja.

Novinarka Televizije Nova S Jelena Obućina je, na panelu „Budućnost novinarstva“, kazala da ne postoji tačan odgovor na pitanje gdje je novinarstvo danas.

„Nije ista budućnost novinarstva kada se gleda iz Srbije i i iz ugla BBC podkasta. Za Srbiju je budućnost novinarstva u dva pravca, jedan je pod stegama, a drugi u rovu“, rekla je Obućina.

Prema njenim riječima, u novinarstvu se u svemu može vidjeti stav novinara, u svakom prilogu, članku.

„Čak i kada je sterilan prilog ili članak, i to je stav“, dodala je Obućina.

Ona je ocijenila da će mediji, ako se ne budu prilagođavali, gubiti mladu publiku.

Obućina je kazala da nema strah od vještačke inteligencije (AI), i da to ne može zamijeniti ulogu novinara.

Ona je, odgovarajući na pitanje kako mlade zainteresovati da se bave novinarstvom, rekla da je uglavnom sretala one koji bi odmah da budu uživo u programu i da dobiju emisije.

Obućina je poručila da je potrebno strpljenje.

Direktor Radio Televizije Nikšić Nikola Marković je, na pitanje gdje je novinarstvo danas, odgovorio da „spasa nema, ali propasti nećemo“.

„Neupitno je da će novinarstvo opstati, ali me brine što, za razliku od ranije kada smo ima tri, četiri medija, danas imamo oko 200 medija i vrlo malo novinara“, kazao je Marković.

Crna Gora je, kako je ocijenio, spcifična, jer medijsko zagađenje dolazi dominantno od spolja.

Marković je, govoreći o novinarskim standardima, poručio da je, da bi neko bio dobar novinar, dovoljno da bude dobar čovjek.

„Nažalost, mi u Crnoj Gori se dominatno bavimo medijima, a ne bavimo se novinarima. Da bi postupali po standardima, nije dovoljno da ih naučite, morate da živite novinarstvo na taj način, jer je novinarstvo otpor prema svemu što ne valja“, istakao je Marković.

On je kazao da svaka redakcija ima pravo na svoju uređivačku politku, na stav, ali da je potrebno da se ne manipuliše činjenicama.

„Potrebno je biti transparentan, da bi ljudi mogli prema tome da se odrede“, dodao je Marković.

On je poručio da nove tehnologije treba iskoristiti da se ojača novinarstvo.

„Ključno je raditi na integritetu medija. Mediji treba da budu adaptivni dovoljno da se to iskoriste za nešto što je dobro“, dodao je Marković.

Novinar Televizije Vijesti Petar Komnenić kazao je da je danas ključna uloga regulatora, kao i postavljanje standarda.

On smatra da nijesu svi konzumentni medija otišli na brzo i opskrurno.

„Kada dođe do kriznog izvještavanja, onda znaju gdje idu i vrate se tradicionalnim medijama“, ocijenio je Komnenić.

On smatra da su generalno društvo i zajednica nezainteresovani za suštinu i za istinu.

„Mi smo danas spremni da sve živo nazovemo medijima. Ima ih oko 200, to nijesu mediji, to su ispostave iz kojih se onemogućava razvoj profesionalaca. Oni nijesu tu da daju komadić istine, da ga slože“, naveo je Komnenić.

On je kazao da nije saglasan sa tim da su svi problemi na medijskoj sceni Crne Gore „uvezeni“.

Tu su, kako je dodao Komnenić, i domaći problemi.

„Nova postavka u AEM-u je nešto što me raduje. Bez sagledavanja razloga zbog kojih imamo sve što imamo, ne možemo krenuti naprijed“, istakao je Komnenić.

Ivana Brkić Tomljenović iz RTL Televizije kazala je da hrvatski mediji još prolaze tranziciju.

„Situacija nije bajna, kao što nije nigdje. Više do 20 godina sam u novinarstvu, i mogu da kažem da je samo jedna stvar stalna, a to je promjena“, navela je Brkić Tomljenović.

Posao novinara, kako je rekla, je da stvore obrazovano društvo, koje kritički razmilšlja i koje zna koje su prave vrijednosti.

Brkić Tomljenović je ukazala da je problem i nedostatak pažnje konzumenata medija.

„To su sve izazovi i sa kojima se i svjetski mediji suočavaju“, dodala je Brkić Tomljenović.

Govoreći o AI, ona je poručila da treba biti oprezan i da AI treba posmatrati kao spoj toga da može biti korisna kao alat za pomoć, ali da neće niti može zamijeniti prave novinare niti njihovu humanost.

( MINA )