Bregu: Ekonomije Zapadnog Balkana teško pogođene odlivom kvalifikovane radne snage

Generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu izjavila je danas da su ekonomije regiona Zapadnog Balkana teško pogođene odlivom kvalifikovane radne snage, te da jedna petina stanovnika koji su u njemu rođeni danas živi u inostranstvu.

RCC je saopštio da se očekuje da će u narednoj deceniji region "izgubiti" oko milion mladih ljudi što predstavlja rizik za raspoloživost radne snage i prijeti dodatnim pritiskom na penzioni sistem i sistem zdravstvene zaštite u regionu.

"Ukupan broj radno sposobnog stanovništva na Zapadnom Balkanu je u posljednjih pet godina umanjen za više od 400.000 ljudi. Iako su migracijski tokovi u porastu širom svijeta, naš region prednjači po povećanju i intenzitetu iseljavanja kvalifikovanih mladih ljudi sa procenama da će u predstojećim decenijama izgubiti između jedne četvrtine i polovine kvalifikovanih i obrazovanih mladih građana", kaže Bregu.

Ona objašnjava da visoke stope nezaposlenosti i siromaštva podstiču iseljavanje kvalifikovanih mladih ljudi ali da je Evropska unija privlačna zbog geografske blizine ali i zbog činjenice da neke države članice same podstiču dolazak imigranata sa Zapadnog Balkana.

"Koliko nas sve to, naime, košta? Može li se odrediti cijena koštanja odlaska ljudi iz regiona? Na neki način, da, može. Troškovi visokog obrazovanja po osobi se u prosjeku kreću od preko 18.000 eura u Albaniji do 34.000 eura u Srbiji. U isto vrijeme, BiH na primer godišnje troši više od 50 miliona eura na obrazovanje medicinskih radnika od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inostranstvu", kaže Bregu.

Ona dodaje da Zapadni Balkan ne smije da nastavi sa proizvodnjom besplatne radne snage za druge i da treba da brzo djeluje kako bi napravio okruženje u kome će omladina željeti da ostane.

RCC navodi da rezultati ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar kažu da mladi misle da vlast treba da posveti više pažnje mogućnostima zapošljavanja (47 odsto ispitanika), obrazovanju (38 odsto) i sigurnosti (26 odsto).

Istraživanje je pokazalo i da 70,6 odsto ispitanika dobi između 18 i 25 godina razmatra da živi i radi u inostranstvu.

"Šta, onda, možemo učiniti? Neki smatraju da stvaranje pozitivnog narativa kojim bi se promijenilo viđenje odliva kvalifikovanih ljudi kao nacionalnog poraza, negovanje odnosa sa dijasporom i korišćenje emigracije mogu biti dobre ideje. Mi smatramo da je prijeko potrebno povoljno okruženje, jer ljudi žele biti tamo gde se osjećaju cijenjenim i gdje imaju puni kapacitet da ostvare svoju vrijednost. Kada ljudi to imaju, onda i ostaju", zaključila je Bregu.