Lavrov: NATO je 1999. izvršio neskrivenu, brutalnu agresiju na Jugoslaviju, Srbiji je bez referenduma oduzeto Kosovo
Bojkot dijela delegacija govora Lavrova, njegove optužbe da Zapada "uništava" OEBS, kao i poruke koje su mu zapadne diplomate prenijele zbog ruske invazije na Ukrajinu zasjenile su fokus 30. Ministarskog savjeta OEBS-a
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i zapadne diplomate okrivljuju jedni druge za uništavanje Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).
Dio delegacija je bojkotovao njegov govor u Skoplju i poručio Kremlju da rat u Ukrajini treba da prestane.
Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Džejms O'Brajen rekao je da će OEBS opstati i bez onih koji ga blokiraju.
Bojkot dijela delegacija govora Lavrova, njegove optužbe da Zapada "uništava" OEBS, kao i poruke koje su mu zapadne diplomate prenijele zbog ruske invazije na Ukrajinu zasjenile su fokus 30. Ministarskog savjeta OEBS-a.
Teme poput finansijske budućnosti OEBS-a i izbor Malte za predsjedavajuću državu za narednu godinu pale su u drugi plan.
Na skupu u Skoplju, glavnom gradu Sjeverne Makedonije, koja predsjedava OEBS, sve zemlje učesnice saglasne su da OEBS mora da postoji, ali su zapadne zemlje i Rusija optuživale jedna drugu da žele da unište organizaciju.
Lavrov danas je na Ministarskom savetu OEBS u Skoplju optužio druge zemlje članice, posebno EU i SAD, za licemjerje i nepoštovanje principa na kojima počiva ta organizacija.
Lavrov je rekao da se obraća "briselskoj birokratiji", i naveo da Evropa "ima problem sa činjenicama i objektivnošću" i da su zaključci koje će OEBS donijeti na dvodnevnom sastanku u Skoplju "unaprijed pripremljeni".
Optužio je OEBS da ćuti kada se u zapadnim zemljama ugrožava sloboda medija i sprovodi represija nad njima, a da zbog toga napada Rusiju, i da se stalno odbijaju zahtjevi Moskve da se razgovara o neonacističkim pokretima u Evropi i Ukrajini, prenijeli su skopski mediji.
Lavrov je optužio Ukrajinu da želi da "izbriše sve rusko" u zemlji, da ne priznaje postojanje ruske manjine, da zakonski zabranjuje ruski jezik i da vodi "odvratnu kampanju" protiv ruske crkve u toj zemlji.
Dodao je da je "sve to počelo 2014. godine", odmah poslije mirovnog sporazuma potpisanog uz garanciju Njemačke, Francuske i Poljske, a ne poslije ruske invazije na Ukrajinu, započete prošle godine.
Lavrov je rekao da je OEBS danas "u lošem stanju" i da je perspektiva te organizacije "nejasna", ocijenivši da je ona uništena 1999. godine napadom NATO-a na Jugoslaviju.
"Zemlje NATO-a i EU uništile su vojno-političku dimenziju OEBS. NATO je 1999. izvršio neskrivenu, brutalnu agresiju na Jugoslaviju, članicu OEBS i UN. A 2008. godine, kršeći Rezoluciju 1244 SB UN i princip nepovredivosti granica u Evropi, iz Završnog akta iz Helsinkija, Srbiji je bez ikakvog referenduma oduzeto Kosovo", naveo je Lavrov.
Ruski ministar spoljnih poslva se osvrnuo i na sankcije koje je Zapad uveo Rusiji, rekavši da su one "u nevjerovatnim razmjerama".
"U nastojanju da unište rusku ekonomiju, SAD i njihovi evropski sateliti uveli su hiljade sankcija Rusiji, okončavajući široku saradnju Istoka i Zapada u našem nekada zajedničkom regionu", kazao je šef ruske diplomatije.
Lavrov je naveo i da će Moldavija biti "sljedeća žrtva u hibridnom ratu Zapada protiv Rusije".
Ko uništava OEBS?
Zapadne diplomate su oštrim izjavama i djelimičnim bojkotom poslale poruku Moskvi da se protive ratu u Ukrajini. Uprli su prst u Rusiju zbog ometanja funkcionisanja OEBS-a. S druge strane, Lavrov, koji je uživo slušao njihove poruke i reakcije, odgovorio je optužujući Zapad da godinama uništava OEBS.
"Svaka nepristrasna osoba razumije da je važno ozbiljno i pošteno baviti se evropskim beznjednosnim pitanjima. Međutim, zapadne prijestolnice su opsjednute šansama OEBS-a za preporod. One su već stvorile evropsku političku zajednicu bez Rusije i Belorusije. Tako se na našem kontinentu povlači još jedna linija razdvajanja, uništavajući prostor OEBS-a", rekao je Lavrov.
On kaže da je trenutna situacija direktna posljedica pokušaja zapadnih zemalja da osiguraju svoju dominaciju kroz "besramnu upotrebu OEBS-a za agresivno guranje uskih sebičnih interesa i namjerno uništavanje osnovnog principa konsenzusa i same kulture diplomatije".
Lavrov je u 15-minutnom govoru napao zapadne zemlje, Evropsku uniju i NATO.
Pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Džejms O'Brajen je, s druge strane, izrazio očekivanje da će Malta, kao naredna predsjedavajuća, 2024. godine obaviti odličan posao i poslao poruku Rusiji, koja od početka invazija na Ukrajinu blokira rad organizacije.
"Čast mi je što sam ovdje, ali ovo je privilegija i izbor. Sada je izbor na zemljama koje pokušavaju da blokiraju rad ove organizacije da vide da li su spremne da stanu uz civilizovanu zajednicu...ili žele da nastave sa opstrukcijama. U svakom slučaju, OEBS će raditi. Ali na njima je da izaberu da li žele da budu s nama u ovome", rekao je O'Brajen.
Šefica njemačke diplomatije Analena Berbok rekla je da "neće dozvoliti da ruska igra uništi organizacije koje se oslanjaju na miran suživot i saradnju".
Dio delegacija bojkotovao Lavrova
Neke od delegacija su napustile salu kada je Lavrov došao na red da govori, među njima i delegacija Ukrajine. Delegacija Češke pridružila se bojkotu, objavio je ministar vanjskih poslova Jan Lipavski na X platformi (bivši Tviter).
Lipavski je naveo da nije slušao govor šefa ruske delegacije i smatra da je korisnije da u tom trenutku u sali budu njegove kolege zadužene za praćenje dezinformacija.
Ukrajina i baltičke zemlje, u znak protesta zbog Lavrovljevog dolaska, u Skoplje nisu poslale svoje ministre vanjskih poslova.
Put za Skoplje preko Turske i Grčke
Sjeverna Makedonija i Bugarska otvorile su nebo za avion ruskog ministra uprkos sankcijama uvedenim nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Ali, do Skoplja su ipak doletjeli preko Turske i Grčke, jer je zvanična Sofija tražila da u avionu ne bude portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, koja se nalazi na spisku sankcionisanih.
Blinken i Lavrov se nisu sreli
Lavrov se mimoišao sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, koji je u srijedu uveče boravio u Skoplju.
Nakon sastanka sa predsjedavajućim OEBS-a, ministrom vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem i šefom države, Blinken je prisustvovao i neformalnoj večeri sa ostalim ministrima i ambasadorima zemalja članica OEBS-a.
Nakon toga je napustio zemlju.
Jedan od rijetkih koji se sastao sa Lavrovom na ministarskom sastanku je njegov mađarski kolega Peter Sijarto, o čemu svjedoči i fotografija na profilu ruskog ministra na platformi X.
Lavrov je razgovarao i sa jermenskim ministrom vanjskih poslova Araratom Mirzojanom. Samo je ruska strana na društvenim mrežama pohvalila Lavrovljevim sastankom na marginama sastanka.
Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok još nije zakazala sastanak sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom na marginama samita.
Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani poželio je dobrodošlicu Lavrovu, kao i predstavnicima ostalih učesnika. A premijer Dimitar Kovačevski je rekao da se neće sastati sa ruskim ministrom.
Kovačevski je ocijenio da "ovo apsolutno nije diplomatska pobjeda Rusije, već diplomatska pobeda OEBS-a, s obzirom da je funkcionisanje OEBS-a dovođeno u pitanje".
"Narod Ukrajine zaslužuje mir i rat mora prestati, postizanje pravednog i održivog mira je imperativ. Ovaj rat nastavlja da podriva temelje OEBS-a, tako da kao ključno bezbjednosno pitanje našeg regiona, centralni prioritet našeg predsjedavanja je suštinska podrška Ukrajini", rekao je Kovačevski.
Malta ostavljena za petak
U petak, drugog i završnog dana samita, trebala bi biti formalizovana kandidatura Malte da preuzme predsjedavanje OEBS-om sljedeće godine. Osmani je ukazao da bi fokus konferencije trebao biti na ljudima u regiji OEBS-a i na onome što je najbolje za njih.
"Svjedoci smo razornih efekata agresije koja je u toku na narod Ukrajine i svjedoci smo neprihvatljivih djela koje je izazvala vlada koja je napustila vrijednosti i principe OEBS-a nastojeći ostvariti svoje političke ciljeve upotrebom sile i agresija. OEBS mora poslužiti kao aktivna platforma za odgovornost u vremenima kada su tenzije i sukobi u porastu", rekao je Osmani.
OEBS ima ključne instrumente za bezbjednost i postaje relevantan za bezbjednost Evroazije, rekla je generalna sekretarka OEBS-a Helga Šmit u Skoplju.
"OEBS je moguća snaga za promjene za mnoge građane u regionu OEBS-a. Stvarno se radi o ljudima. Uz vašu podršku, OEBS može dati poseban doprinos boljoj budućnosti", navela je ona.
Na današnjem sastanku predstavnici zemalja članica razgovaraju i o budžetu organizacije, koji još nije usvojen.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, OEBS se kao organizacija suočava sa poteškoćama u funkcionisanju zbog veta Moskve na odluke koje moraju biti donijete konsenzusom 57 država članica.
( Radio Slobodna Evropa, BETA, Ne.V. )