Političari u kampanji, popisnice na mrežama: Krše zakon i sporazum o popisu

Iako su Vlada i dio opozicije sporazumom o kontroli popisa stanovništva dogovorile da partije ne vode kampanju o tom procesu i ne sugerišu građanima kako da se izjasne, početak popisivanja obilježile su poruke stranačkih funkcionera o tome šta su po nacionalnosti i kojim jezikom govore, dok su neki na društvenim mrežama objavljivali i popunjene popisnice.

Objava popisnih listića suprotna je Zakonu o popisu, u kom (članu 35) piše da su predviđene novčane kazne od 100 do 500 eura ako fizičko lice “zloupotrijebi postupak popisivanja i prisustvo popisivača na način što snima ili fotografiše tok intervjua ili popunjene popisne upitnike ili ako snimak ili fotografiju javno objavi putem interneta ili medija...”.

Među onima koji su objavili popisnicu, bila je jedna funkcionerka vladajućeg Pokreta Evropa sad (PES), koja je u nezvaničnom razgovoru za Vijesti rekla da nije znala da je to nezakonito i da Uprava za statistiku (Monstat) nije o tome nikoga obavijestila. Ona je objavu uklonila s društvenih mreža.

Popunjene popisnice objavljivali su juče, kako se može zaključiti iz sadržaja na društvenim mrežama, Crnogorci, Srbi, Bošnjaci...

Poslanik najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter, na društvenoj mreži Iks (nekadašnji Tviter) objavio je da “misli, zbori, piše i diše crnogorski”.

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja "Vijesti" da li je to što se neki njihovi poslanici javno izjašnjavaju na društvenim mrežama povodom tri pitanja na popisu (o jeziku, vjeri i naciji), kršenje sporazuma o popisu i da li će pozvati pristalice da to ne rade.

Popis je trebalo da počne 1. novembra, ali ga je Vlada Milojka Spajića odložila čim je izabrana, i to za period od 30. novembra do 15. decembra, nakon što je opozicija najavila bojkot. Spajić je nakon toga održao nekoliko sastanaka sa opozicijom, nevladinim sektorom i vijećima manjinskih naroda, što je 21. novembra rezultiralo potpisivanjem sporazuma kojim je predviđena kontrola unosa prikupljenih podataka, izrada softvera za njihovu provjeru, zabrana partijama da sprovode popisnu kampanju, kao i proširivanje popisnih komisija sa dva člana opozicije i predstavnikom manjinskih naroda...

Usvojene su i izmjene Zakona o popisu koje, na insistiranje opozicije, ne sadrže datum održavanja popisa. Nakon toga je DPS izašao s novim zahtjevima - da se utvrdi specifikacija softvera do početka popisa i da se taj proces odloži, što je Vlada prihvatila i pomjerila početak popisa za 3. decembar. Popisivanje bi trebalo da traje do 18. novembra.

U Skupštini je formiran Odbor za praćenje primjene Sporazuma o uslovima za održavanje popisa, koji ima 14 članova po sedam iz vlasti i opozicije.

Kopredsjednik Odbora Nikola Rakočević (DPS) pozvao je juče na poštovanje sporazuma.

“Pozivamo da ovu govornicu i Odbor koristimo u cilju informisanja cjelokupne javnosti povodom toka popisa, da doprinesemo da se sporazum poštuje, a proces funkcioniše u najboljem mogućem redu”, rekao je on na sjednici tog tijela.

Odbor je juče održao prvu sjednicu na kojoj su razmatrane metodologije rada Odbora i dalje aktivnosti. Odlučeno je da se sastaje najmanje dva puta sedmično, a u njegovom radu mogu učestvovati, bez prava odlučivanja, predstavnici nacionalnih savjeta, Monstata, popisnih komisija, eksperti i konsulanti.

Kampanju vode i politički akteri koji nisu parafirali sporazum, ali su dio vlasti. Predsjednik Skupštine Crne Gore i jedan od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) Andrija Mandić, rekao je prošle nedjelje dnevnom listu "Novosti" iz Srbije “da će se po okončanju popisa okrenuti jeziku, jer smatra da srpski jezik u Crnoj Gori treba da bude službeni”, što se takođe može tumačiti kao dio popisne kampanje.

“Vjerujem da ćemo nakon popisa otvoriti dijalog u Skupštini koji bi mogao dovesti do takvog rješenja. Kao politički predstavnik srpskog naroda, svakako bih se zalagao da natpolovična volja naroda bude odslikana i u najvećem pravnom aktu naše zemlje”, kazao je Mandić.

Bošnjačko vijeće, čiji su neki članovi visoki funkcioneri Bošnjačke stranke (BS), pozvalo je u subotu “sve pripadnike bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, sve građane koji borave u Crnoj Gori, kao i crnogorske državljane koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, da narednih dana budu na svojim adresama prebivališta, učestvuju i slobodno se izjasne na predstojećem popisu”.

Vršilac dužnosti direktora Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima Arben Jakupi, poručio je juče da popis ima ogroman statistički značaj, jer predstavlja osnovu za kreiranje strategija u narednih deset godina i zbog toga je važno da crnogorska dijaspora aktivno učestvuju u njemu. On je kazao da je Monstat omogućio posebnu pogodnost za dijasporu, da jedan član porodice, koji se nalazi u domovini, može popisati sve članove koji trenutno nijesu prisutni.

Kampanju vode i neke grupe s društvenih mreža. Tako je na instagram profilu Bunt.cg objavljeno u subotu da “kreće popis u Crnoj Gori, a kao pripadnici srpskog naroda imate pravo na besplatno školovanje i liječenje u Srbiji”.

Zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, kazali su juče u Bojama jutra TV Vijesti da očekuju da popis u Podgorici i Nikšiću bude sproveden u propisanom roku, do 18. decembra.

Rakčević je kazao da je u glavnom gradu veći broj stanovnika u odnosu na cifru sa popisa iz 2011. godine. Po nekim procjenama, kako je naveo, u Podgorici živi više od 250, 260 hiljada stanovnika, te očekuje da popis prikaže cifre približne tome.

Kovačević je rekao da je trend u prethodnih 12 godina bio da se iz Nikšića građani iseljavaju i da, po podacima Monstata, može da se očekuje pet do deset hiljada stanovnika manje u odnosu na popis 2011.

“Bojkot” povlače po hitnom postupku

Po centru Podgorice juče su se još mogli vidjeti bilbordi na kojima piše “bojkot”, a Vijesti saznaju da je u toku njihovo hitno povlačenje.

Na bojkot je pozivao DPS i njima bliske partije, optužujući bivšu Vladu Dritana Abazovića da priprema “popisnu prevaru”.

Popisivač ih ubjeđivao da se djeca ne izjašnjavaju

Vijestima se juče obratio Podgoričanin Nikola Batrović koji je kazao da je popisivač pokušao da ih dovede u zabludu da djeca ispod 15 godina ne treba da odgovaraju na pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Rekao im je, navodno, da su to preporuke Evropske komisije, a da je i crnogorskim zakonima tako previđeno.

Njegov stric, kaže sagovornik, nije upisao te podatke za dijete, a on za svoje jeste, nakon prepirke s popisivačem.

“Prijavio sam problem Monstatu, oni su mi rekli da je u pitanju klasična zloupotreba”, rekao je Batrović.

Vijesti su Monstatu uputile pitanja o prijavljenim zloupotrebama, i očekuju odgovore.

( Biljana Matijašević, Ana Burić )