Baranin oživljava narodnooslobodilačku borbu i zlatno doba stripa
Crtač i ilustrator Andrija Vujošević u devetu umjetnost se zaljubio još kao dječak, a danas pored toga što stvara ilustrovane priče, trudi se da kroz svoju izdavačku kuću pomogne mlađim autorima
Fascinantan svijet ilustracija, dijaloga i likova postao je nezaobilazna tačka interesovanja kako ljubitelja umjetnosti, tako i šireg auditorijuma. Tokom svih ovih godina stripovi su evoluirali iz jednostavnih crteža u izražajni medijum koji prenosi priče, emocije i društvene poruke. Od kada su se pojavili u humorističkim dodacima novina, do danas kada imamo raznovrsne žanrove kao što su superheroji, avantura, naučna fantastika i društvena kritika, stripovi su uspjeli da zadovolje različite ukuse čitalaca. Čak su često i inspiracija za filmove koji na bioskopskim blaganama zarađuju milione.
Ova, kako je najčešće nazivaju, deveta umjetnost zainteresovala je i Baranina Andriju Vujoševića koji je sad već istaknuti crnogorski strip stvaralac.
“Od kad se sjećam crtao sam stripove i ilustracije, kako svoje likove, tako i heroje iz crtanih filmova, filmova i naravno drugih stripova. Odlučio sam da se bavim time kada sam pročitao strip ‘Hellboy’ od autora Mike Mignole. Taj strip je stilski i tematski obradio sve što me privlači iz svijeta vizuelnih umjetnosti”, otkriva u razgovoru za Vijesti Vujošević kako se i sam zainteresovao za ovu vrstu umjetnosti.
Ljubav prema stripovima famlijarna je crta porodice Vujošević, te je i Andrija poput starijih članova skupljao i čitao stripove.
“Moji roditelji su prenijeli na moga brata i mene ljubav prema stripovima i naravno skupljanje istih. Kad su u pitanju omiljeni stripovi, pored Hellboya pomenuo bih Torpeda, strip koji je ostavio jak utisak na mene u djetinjstvu, a tu su i Sin City od Franka Milera i Nova Granica od Darvina Kuka”, nabraja Vujošević koji je prepoznatljiv po retro “golden age” propaganda stilu, te objašnjava šta to zapravo znači:
“Stripovi koje ja crtam su narodnooslobodilačke tematike smješteni u Drugom svjetskom ratu. Taj period se smatra kao zlatno doba stripa. Moja fascinacija propagandnim posterima iz tog perioda se jasno vidi u mojim radovima, bilo to paleta boja ili koncept ilustracije”.
Iako kad stvara inspiraciju pronalazi u oslobodilačkim temama, kad čita trudi se da sadržaj bude raznolik.
“Volim da čitam raznolike tipove stripova i mangi, pored teme koju crtam volim i naučnu fantastiku, gotiku, horor, i stripove kriminalističkog žanra”, otkriva Vujošević.
Stvaranje stripa je kompleksan proces. Autor mora napraviti izbor teme, ali i osmisliti likove, zaplet, mora voditi računa o dijalozima aktera priče, i mnogim drugim stvarima, te Vujošević otkriva kako izgleda proces stvaranja stripova, od ideje do finalnog izdanja, te koliko mu treba vremena da kompletira jednu ovakvu priču:
“Sve zavisi koliko stranica ima projekat i za koga se radi. Kad se završi scenario, koji se može pisati mjesecima, pa i godinama, prelazi se na samo crtanje. Otprilike se crta dvije do tri stranice neđeljno. Stripove koje crtam za sebe, za koje nemam rok, crtam jako polako, otprilike četiri stranice mjesečno.
Biti sam svoj pisac, crtač i urednik je mač sa dvije oštrice, imate apsolutnu slobodu za stvaralaštvo, ali sa tim dolazi veliki broj izmjena i prepravljanja do ‘savršenstva’”, priznaje sagovornik Vijesti.
Zlatno doba stripa u život ljubitelja devete umjetnosti unio je i brojne superheroje među kojima su i danas popularni Supermen, Betmen, Wonder Woman, Kapetan Amerika, Flash. Danas su upravo pomenuti superjunaci, ali i mnogi drugi postali junaci filmskih serijala. I Vujoševićevi stripovi lako bi se “preveli” na veliko platno, te otkriva koji bi to njegov junak mogao da završi u nekom filmu:
“Gvozdeni Proleteri je strip koji bi se vrlo lako mogao prevesti u film, jer je kombinacija naših filmova ‘crvenog talasa’ u klasičnom superherojskom maniru. Sabljarka bi takođe bila odlična za adaptaciju na velikom platnu ili kao animirana serija zbog njenih avantura epizodnog karaktera”, siguran je on.
Andrija je prvi put profesionalno izlagao svoje grafike u galeriji “Velimir A. Leković” u Baru u sastavu izložbe “Artitude” 2018. godine. Od tada izlagao je stripove i ilustracije i postao stalni gost Hercegnovskog strip festivala. Neke od njegovih djela obuhvataju naslove kao što su “Tajni spisi popa Dukljanina”, kao i pomenute “Sabljarka” i Gvozdeni proleteri. Osnivač je festivala “Strip Art Bar” (SAB).
Danas je sve više događaja i festivala posvećenih devetoj umjetnosti, a nedavno je imao svoj štand da prvom Montenegro Future festivalu koji je sredinom oktobra održan u Baru. Na radost ne samo Vujoševića, već i mnogih drugih strip majstora, ova vrsta umjetnosti se polako vraća tamo gdje inače pripada, jer jedno vrijeme je baš bila zapostavljena.
“Mislim da stripovi doživljavaju renesansu u našim predjelima. Vratilo se interesovanje publike i svakog dana možemo vidjeti nove autore na društvenim mrežama i nova strip izdanja na festivalima” sa ponosom isteče Vujošević koji je još sa nekoliko autora pokrenuo prvu izdavačku kuću koja se bavi objavljivanjem stripova u Crnoj Gori. O tome koji je bio njihov cilj kada su je pokrenuli i kako određuju šta ćete pod svojom etiketom objaviti, a šta ne, kaže:
“Vintart je prva crnogorska izdavačka kuća koja se isključivo bavi izdavanjem stripova.
Cilj ove izdavačke kuće je da crnogorske autore promoviše i njihov rad predstavi kako lokalnoj, tako i publici iz regiona i šire.
Trenutno izdajemo autore koji već imaju nacrtano nekoliko originalnih stripova koji bi mogli serijski da se objavljuju. Uskoro planiramo da napravimo i magazin u kome ćemo predstaviti autore koji nemaju dovoljan broj stranica za solo izdanje”, priča o planovima Vintarta Vujošević.
Stalo im je da kroz izdavaštvo stvore novu strip scenu podržavajući nove talente, te su on i ostale kolege uvijek raspoloženi za svaki vid podrške onima koji tek počinju da se bave ovom granom umjetnosti.
“Svi strip autori iz Crne Gore su puni podrške i savjeta za nove stripadžije, što sam ja lično osjetio i pokušavam da proslijedim na nove generacije. Držim radionicu crtanja stripa u Narodnoj biblioteci i čitaonici “Ivo Vučković” u Baru, na kojoj nailazim na veliki broj talenata čije ćete radove uskoro moći pročitati u budućim izdanjima Vintarta”, obećava Vujošević.
Priznaje da nije lako danas držati izdavačku kuću, te da se konstantno susrijeću sa izazovima u industriji stripova.
“Izazovi su veliki, jer je tržište jako malo. Mi smo nova izdavačka kuća koja je na sceni manje od godinu dana. Projekat je sufinansiralo Ministarstvo kulture i medija kroz projekat “Kreativna Crna Gora”. Uspjeli smo da izdamo autorske stripove od četiri crnogorska strip autora i jedan strip magazin i predstavimo ih na festivalima u Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. Ovo je samo početak, sljedeće godine publika može očekivati mnogo veći broj strip kreatora iz Crne Gore i magazin koji će izlaziti kvartalno, kao i i onlajn kupovinu stripova, postera i ostalih reklamnih materijala”, otkriva planove Vujošević koji se pored crtanja stripova bavi i muzikom. Kaže da ove dvije kreativnosti podstiču jedna drugu.
“Većina strip umjetnika i ilustratora sa kojima sam sarađivao se bave i nekom vrstom muzike. Mislim da se kreativnost rijetko ispoljava samo u jednom vidu umjetnosti. Proces stvaranja ‘univerzuma’, likova i priča je neophodan za strip, ali je i jako koristan u stvaranju pjesama. Kad se bavite muzikom ključno je izgraditi osjećaj za ritam i tajming, što je i neophodno za stvaranje prirodnog toka u stripu. Strip nema zvuk ni muziku, ali ako postavite panele u pravom redosljedu imaće melodiju”, zaključuje Vujošević.
( Marija Vasić )