Ruše kapelu da bi gradili hram

Tri i po decenije nakon što je izgrađena na crkvenoj zemlji, gradska kapela u Budvi biće porušena i izmještena na novo groblje, stotinak metara od sadašnje lokacije, kako bi Srpska pravoslavna crkva na tom mjestu izgradila najveći hram na crnogorskoj obali.

To predviđa Nacrt Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi, koji je prije tri dana utvrdila Vlada na sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.

Opština treba da do Nove godine usvoji budžet, ali i Plan investicija za narednu godinu, kada će biti poznato da li će biti izdvojen novac za gradnju nove kapele.

Na dobru crkve Svete Petke planirana je gradnja hrama Svetog apostola i jevanđeliste Marka, što je prije četiri godine za “Vijesti” najavio pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, navodeći da će biti ukras grada.

“Ako Bog da, gradićemo hram apostola Marka, a to sada i od Budvana zavisi. I treba da se sagradi, jer je to najstariji hram koji je bio. Vrijeme je da se taj hram obnovi. Apostol Marko je preko onog lava (Sveti Marko se na slikama obično prikazuje s krilatim lavom, jer on naglašava snagu uskrsnuća i savladavanja smrti - prim aut.), a lav je u grbu Crne Gore. Ako hoćemo da osveštamo i grb Crne Gore na pravi način, onda treba da gradimo i hram Svetog apostola Marka”, kazao je tada mitropolit...

Gradske vlasti su još prije dvije decenije kada je Amfilohije sa tadašnjim gradskim ocima iz reda DPS-a dogovorio završetak kapele, bile upoznate da će ona morati biti uklonjena kada dođe vrijeme da se grad hram.

Zvonik, plato, parking

A iz nove Vlade je obrazloženo da je planski osnov za izradu UP “Kompleks pravoslavnog Sabornog hrama” dat u Detaljnom urbanističkom planu “Podkošljun”, kojim je definisano i proširenje groblja.

“Ambijentalna i funkcionalna povezanost, te urbanistička dispozicija, upućuju na neophodnost planskog sagledavanja blokova 18 i 29 kao jedinstvene cjeline od oko 3,3 hektara”, saopšteno je iz Vlade.

Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine da organizuje javnu raspravu i da nakon toga pripremi i Vladi dostavi Predlog Urbanističkog projekta, sa Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.

Kako piše u Urbanističkom projektu, osnovni cilj koji treba da se postigne je obezbjeđivanje planskih preduslova za izgradnju hrama. Navodi se da je istovremeno potrebno stvoriti planske preduslove za izmještanje postojeće gradske kapele iz bloka 18 u susjedni blok 29, s obzirom na to da je neophodno da bude u funkciji prije početka gradnje hrama.

U bloku 18 planira se hram sa pratećim objektom, zvonikom i platoom. Predviđen je i parking prostor sa oko 170 mjesta, konzerviranje Mainskog groblja i očuvanje kompleksa crkve Svete Petke u skladu sa Studijom zaštite kulturne baštine, izmještanje postojeće gradske kapele iz bloka 18 u blok 29, završetak izgradnje stambeno-poslovnog objekta u skladu sa idejnim rješenjem na koje je dobijena saglasnost gradskog arhitekte…

U bloku 29 planira se izgradnja nove gradske kapele sa platoom u skladu sa projektom postojeće gradske kapele, pristupna servisna saobraćajnica, proširenje i uređenje postojećeg groblja.

Postojeća kapela autorsko je djelo arhitekte Slobodana Boba Mitrovića iz Budve.

Konkurs za kapelu Opština je raspisala 1986. godine, kada je Mitrović dobio nagradu. To je odlučio žiri u sastavu Tupa Vukotić, Kana Radović i Stevan Luketić. Glavni projekat radio je RZUP i 1987. urađen je objekat ugrubo, kada se stalo, da bi kapela bila završena 2005. godine...

Tijesna većina, HDL, SPC...

Prije dvije godine tadašnji ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović obavijestio je gradonačelnika Budve Marka Carevića da je taj vladin resor pristupio izradi urbanističkog projekta kojim će biti obuhvaćeno tri hektara zemlje Mitropolije crnogorsko-primorske - dobro crkve Sveta Petka na zaobilaznici, kako bi se stvorile mogućnosti da se gradi najveći saborni hram na crnogorskoj obali.

U ljeto 2020. Mitropolija je predala tadašnjem v.d. glavnog gradskog arhitekte Mladenu Ivanoviću zahtjev za davanje saglasnosti na idejno rješenje budućeg hrama. Ivanović je, pozivajući se na važeći DUP “Podkošljun”, predočio Mitropoliji da je neophodno da se za crkveni kompleks izradi urbanistički projekat, za šta je tada zaduženo Ministarstvo održivog razvoja.

Opština je još 2019. raspisala javni poziv za izradu idejnog i glavnog projekta kapele u Budvi, za šta je izdvojila 14.950 eura. Međutim, od tada nije ništa urađeno, iako su novoj gradskoj upravi iz redova nekadašnjeg DF-a bila puna usta da će sve učiniti kako bi se kapela uklonila i omogućila izgradnja hrama.

Na odluku da započne gradnju velikog hrama, svakako je uticao i poslovni aranžman SPC sa kompanijom HDL, jer je Mitropolija susjednu parcelu, pored kapele, ustupila u dvodecenijski zakup trgovačkom lancu, koji je na tom mjestu izgradio dvoetažni hipermarket i na njemu još četiri sprata sa 59 stanova.

Da bi HDL mogao da izgradi supermarket bilo je potrebno kompletiranje parcele, pa je Skupština početkom novembra 2018. godine, tijesnom odborničkom većinom, dala zeleno svjetlo lancu supermarketa da im se za 154 hiljada eura proda 483 kvadrata opštinske zemlje.

Zeleno svjetlo da se gradi supermarket dalo je deset odbornika tada vladajuće koalicije - šest iz DF-a, tri iz Crnogorske, SNP, i nezavisni odbornik Stevan Džaković. Protiv je bilo devet odbornika - sedam Demokrata, nezavisna odbornica Dragana Vujović i odbornica URA Božena Jelušić.

Mitrović: Hramu nije mjesto pored supermarketa

Arhitekta Mitrović se još prije dvije godine pismom obratio mitropolitu Joanikiju i glavnom državnom arhitekti Vladanu Stevoviću, ali tvrdi da nikada nije dobio odgovor.

U pismu, u koje su “Vijesti” imale uvid, Mitrović je mitropolita upoznao da bi izgradnja hrama na lokaciji sadašnje kapele predstavljala nastavak budvanske urbanizacije, u koju je, kako je naveo, sada ušla i crkva.

Mitrović je kao idealnu lokaciju za gradnju hrama naveo Bečiće, te da ga treba posvetiti Svetom Stefanu Štiljanoviću...

“Ovo moje pismo ima za cilj preispitivanje nekih ranijih odluka, pa Vas molim da ga primite i shvatite u dobroj namjeri. Osjećam potrebu da vam izanaliziram neka pitanja gradnje hrama u Budvi i ukažem na potpuno zapostavljen prostor Bečića i Svetog Stefana Štiljanovića. Kada je riječ o lokaciji Sveta Petka - Sv. Petka je bila mainsko-braićki Saborni hram. Poslijeratne vlasti to nijesu poštovale, već su oko nje vršili sahranjivanja, suprotno kanonima, jer oko Sabornog hrama nema sahranjivanja. Tako je Sv. Petka postala grobljanska crkva. Krstionicu Svetog Marka je nenaučno, bez istorijskih podataka, stilski strano pravoslavnim crkvama na ovom prostoru, izgradio arhitekta Slobo Dragović, i poremetio harmoniju u prostoru... Autentični mainski i paštrovsko-primorski ambijent je otuđen, unošenjem neadekvatnog tipa i stila gradnje, bez sakralnosti. Konak Sv. Petke je predimenzioniran, suprotno konzervatorskim uslovima (koje sam ja pisao 2003-2007). Stvoren je ambijent gdje prilazeći crkvi dominiraju automobili i grobovi, što smeta činu, kada vjernik dolazi na liturgiju”, naveo je Mitrović u pismu Jonikiju.

Gradska kapela u Budvi je moj projekat iz 1986. Pobijedio sam na konkursu. Moje pisanje nije motivisano da je spasim od rušenja. Naravno, nek se sruši, ali da se dobije bolje i kvalitetnije rješenje koje onakva lokacija onemogućava. Nadam se da ovakva analiza izgradnje hrama u Budvi nije suvišna. Stojim Vam na raspolaganju za svaku dalju potrebu

Gradska kapela se, kako je naveo, zatvorila u zeleni tampon, locirana na putu, funkcionalna je za prilike izjavljivanja saučešća i kratkog zadržavanja.

“Velika samoposluga (HDL) sa velikim parkingom je napravila taj dio Budve maksimalno frekventnim posebno od maja do novembra i stvorila prostor svakovrsnog sukoba. Smireni i Bogom nadahnuti vjernici sa svojim porodicama i djecom sudaraju se sa građanima kupcima, trgovcima, kolicima, snabdjevačima, dimom auspuha, itd. U 50 metara dva potpuno divergentna sadržaja, na malom prostoru suprotstavljenih su sadržaja i namjene. Predviđeni velelepni hram je stiješnjen između parohijskog doma i samoposluge i kako ga god postavili (istok - zapad) samo jednu stranu ima otvorenu prema putu i prilazu, a sa tri strane je zatvoren i nepristupačan i nevidljiv. Priznaćete da hram koji ne dominira u prostoru da se vidi iz daljine, da zrači svoju božansku misiju mora da ima na prvom mjestu dobru, od svakuda vidljivu, lokacijsku poziciju”.

Naveo je i da je “Hram Sv. Vasilija Ostroškog u Nikšiću pozitivan primjer”, a suprotan u manastiru Podmaine “gdje umjesto da prilazite portalu - licu crkve, prilazite od pozadi samo zato što realizatori projekta nijesu vodili računa o mikrourbanizmu i prilazu manastiru”.

“Sve su to detalji bitni za psihološko stanje vjernika, a i za misiju i vizuelno zračenje crkve u gradskom prostoru, što ima uticaja i na one koji nijesu vjernici. Na sve ovo još da dodam da velelepnom hramu nije mjesto uz groblje, a crkva Sv. Petke i manastir Podmaine na razmaku od 500 metara su prilično formirali navike okolnog stanovništva za liturgije nedjeljom i praznicima. Ova lokacija nema ama baš nijednu prednost koja bi zadovoljila planirani velepni hram”.

( Vuk Lajović )