Kako je Ilon Mask od beznačajne video igre došao do 16 milijardi dolara

Mask je danas "težak" 16,6 milijardi dolara i dok kod nekih drugih "vunderkindova" iz Silicijumske doline možemo govoriti o uspjehu koji se dogodio preko noći, Ilon Musk nije jedan od njih, piše Time

171 pregleda2 komentar(a)
Ilon Mask, Foto: Wikipedia
16.08.2017. 07:01h

Ilon Mask jedan je od najzanimljivijih likova u Silicijumskoj dolini, a mediji obožavaju obje njegove kompanije. Naime, i Tesla Motors i SpaceX spadaju u kategoriju onih kompanija koje privlače medije, a njihova vrijednost i dalje raste jer bi u budućnosti mogle u potpunosti transformirati transportnu industriju.

Mask je danas "težak" 16,6 milijardi dolara i dok kod nekih drugih "vunderkindova" iz Silicijumske doline možemo govoriti o uspjehu koji se dogodio preko noći, Ilon Musk nije jedan od njih, piše Time.

Ovo je njegovih osam inovativnih poteza koje je povukao prije nego je postao milijarder.

Stvorio je i prodao svoju video igru kad je imao samo 12 godina

Radilo se o svemirskoj pucačini imena "Blastar" za koju vjerovatno nijeste ni čuli osim ako zaista pažljivo nijeste pratili industriju ranih osamdesetih. Maska su odmalena zanimali računari, a sa devet godina je počeo da programira.

Uglavnom, 1984. je u BASIC-u stvorio video igru čiji je izvorni kod prodao za 500 dolara i to je bio njegov prvi poslovni potez. Tvrdi da se radi o "beznačajnoj igri koja je i dalje bolja od Flappy Birda".

Radio je kao čistač kotlovnice u pilani

Nakon što je 1988. napustio Južnu Afriku, Mask je radio gomilu bezveznih poslova u Kanadi. Prema biografiji, koju je napisala Ešli Vens, Mask je radio na farmi svog rođaka u Valdeku, a u Vankuveru je naučio koristiti motornu šegu.

Nakon posjeta zavodu za zapošljavanje, tražio je najbolje plaćeni posao, a radilo se o čišćenju kotlovnice u jednoj pilani. Radilo se o 18 dolara po satu, ali i groznom i napornom poslu koji je uključivao nošenje zaštitnog odijela, puzanje i zavlačenje u uske prostore i lopatanje otpada na izuzetno visokim temperaturama.

Vješto došao do stažiranja u banci

Nakon što se s bratom Kimbalom vratio u Kanadu, braća su počela proučavati preduzetnike s kojima su se željeli upoznati, a neke su zvali i na ručak. I dok bi neki na ove neželjene pozive reagovali negativno, Mask je imao sreću i stupio u kontakt s Piterom Nikolsonom iz Bank of Nova Scotia koji je bio impresioniran njegovom inicijativom.

Kada ih je upoznao, Nikolson je bio toliko oduševljen Maskom da mu je postao mentor i ponudio ljetno stažiranje u banci za 14 dolara po satu.

Da dodatno zaradi, prodavao je računare iz svoje studentske sobe

Tokom pohađanja fakulteta Kvins u Ontariju, Mask je imao unosan posao sa strane. Prodavao je dijelove i sastavljene računare, a "kancelariju" je imao u studentskoj sobi. Sastavljao je konfiguracije kolegama s faksa zavivisno o njihovim potrebama.

"Ako njihovi računari nijesu radili ili su imali virus, popravljao bih ih. Znao sam riješiti svaki problem", opisao je svoja iskustva.

Stanarinu je plaćao tako što je svoju kuću pretvorio u klub

Nakon što se 1992. prebacio na fakultet u Pensilvaniji, Mask je kvalitetno iskoristio svoje preduzetničke instinkte. S prijateljem se uselio u kuću bratstva. Tokom nedjelje bi učili, ali tokom vikenda bi kuća postajala klu. Prekrili bi prozore vrećama za smeće, a Mask koji nikada nije u velikoj količini konzumirao alkohol, ostajao bi trijezan kako bi stvari držao pod kontrolom. Održavao bi žurke i naplaćivao ulaz.

"Tako sam plaćao studiranje. U jednoj noći bih zaradio dovoljno za mjesečnu stanarinu", rekao je Mask. Štaviše, znao je čak nagovoriti majku da radi na ulazu.

Napustio fakultet i započeo vlastiti startup

Iako je pred njim bila sjajna akademska budućnost, Mask je odustao od daljnjeg studiranja i zaključio da se veća zarada krije u internetu. Ispisao se s fakulteta i 1995. s bratom pokrenuo Zip2, kompaniju koju bismo najpreciznije mogli opisati kao online ekvivalent žutim stranicama. Kako bi započeli biznis, on i njegov brat iskoristili su 28 hiljada dolara s očevog računa.

Milioner je postao četiri godine kasnije

On i njegov brat 1999. prodali su Zip2 kompaniji Compaq koja je bila vodeći proizvođač PC sustava, sve dok ih 2002. nije preuzeo HP. Radilo se o iznosu od 307 miliona dolara, a Maskovi su na račun spremili 22 miliona dolara.

A onda je počeo pametno ulagati

Nedugo nakon prodaje Zip2, Musk je investirao vlastitih 12 miliona dolara i postao jedan od osnivača X.coma koji je zamišljen kao budućnost internetskog bankarstva. Početkom 21. vijeka, X.com se spojio sa suparničkim Confinityjem i dvije kompanije pretvorile su se u novu koja je nosila naziv PayPal. Kao većinski dioničar, Musk je nakon mnogo navlačenja maknut s mjesta izvršnog direktora, a PayPal je u julu 2002. prihvatio ponudu eBaya iako se Musk tome protivio. Radilo se o iznosu od 1,5 milijardi, a Musk je postao bogatiji za 180 milijuna dolara