Ruski planovi za "super-aplikaciju" kao način nadgledanja i manipulacije
Sve na jednom mjestu, sa samo nekoliko klikova na aplikaciji na vašem mobilnom telefonu. Šta može da pođe po zlu?
Moći ćete da plaćate porez. Moći ćete da dijelite, lajkujete i editujete video sadržaje. Moći ćete da upišete dijete u vrtić. Moći ćete da šaljete poruke prijateljima, plaćate saobraćajne kazne, puštate muziku, nađete poslovnog ili romantičnog partnera i mnogo više. Ili, da dobijete poziv za borbu u Ukrajini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sve na jednom mjestu, sa samo nekoliko klikova na aplikaciji na vašem mobilnom telefonu.
Šta može da pođe po zlu?
Zove se "super app". Kina već ima svoju verziju, nazvanu WeChat. A, čini se da će Rusija takođe imati svoju verziju, vrlo skoro.
Godinama su ruske vlasti gradile novu infrastrukturu i zaštitne ograde oko nekad slobodnog i živahnog digitalnog univerzuma, koristeći hardver, softver, pravne prijetnje i korporativna preuzimanja za izgradnju onoga što je poznato kao "suvereni internet".
Invazija na Ukrajinu u februaru 2022. ubrzala je ove napore, što je uključilo i neizbježno raspuštanje jedne od najcjenjenijih internet kompanija u zemlji, Yandexa.
Vlasti sada potiho stvaraju još jedan alat za koji aktivisti i stručnjaci kažu da će službenicima dati veću mogućnost nadzora i praćenja ruskih građana, kao i cenzuriranja i manipulisanja informacijama na internetu.
"Osim ako jedini cilj koji imaju nije da poboljšaju životi građana, učiniti ih tako praktičnim i lakim, što bi očito bio plemeniti cilj, jedini drugi očiti razlog je da se ima kontrola nad podacima", rekao je Philipp Dietrich, iz Njemačkog vijeća za inostrane odnose i autor nedavnog izvještaja o naporima Rusije da uspostavi veću kontrolu nad internetom.
"Za bilo koju autoritarnu državu, to je scenario iz snova", rekao je on za RSE.
"Slušali smo o tim fantazijama dugo vremena", rekao je Sarkis Darbinjan, pravni stručnjak za sajber politiku u ruskoj zagovaračkoj grupi Roskomsvoboda. "I, naravno, ruske vlasti bi željele da imaju jednu ulaznu tačku na sve društvene mreže, servise za slanje poruka i da se sve to radi preko državnog računa. A sada, zbog 'suverenizacije' interneta, sve se odigrava jako brzo."
"Mislim da to ljudi, zapravo ne razumiju. A to je problem", rekao je on. "Mnogo ljudi još ne razumije stvarnu vrijednost zaštite ličnih podataka."
Sistem za operativne aktivnosti pretrage
Napori ruske vlasti da pojača kontrolu internet podataka datiraju još od početka 1990-ih, sa razvojem nečega što se zvalo "Sistem za operativne aktivnosti pretrage".
Poznat pod ruskim akronimom SORM, sistem je uključivao obavezno instaliranje posebnog uređaja za sve internet provajdere, što je omogućavalo primarnoj obavještajnoj službi u državi, Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), da usisa i nadgleda bilo šta što se pojavljivalo na ruskom internetu.
Sistem je proširen i unaprijeđen tokom godina, olakšavajući državi da osujećuje rane mjere zaštite privatnosti ili enkripcije. Razvoj je takođe uključivao stvari poput "duboke inspekcije paketa", koja omogućuje praćenje tehničkih podataka i mrežnih informacija.
Krajem 2010-ih, parlament pod kontrolom Kremlja donio je niz zakona koji zahtijevaju od velikih internet kompanija poput Googlea, Facebooka i Applea da lociraju svoje servere na ruskoj teritoriji, olakšavajući vlastima kontrolu ili praćenje internet saobraćaja.
Parlamentarci su 2019. usvojio zakon koji cilja na ono što su nazvali "sigurno i stabilno funkcionisanje" interneta. Zakon je proširio mogućnosti tehničkog regulatora zemlje, Roskomnadzora, da stavlja na crnu listu web-stranice i traga za alatima koji ljudima omogućavaju da premoste blokade koje se nazivaju virtualne privatne mreže ili VPN, koje štite identitet i lokaciju korisnika.
Takođe proširuje mogućnost Roskomnadzora da uspori ili da "priguši" protok podataka do i od web stranica ili aplikacija, čineći ih gotovo nemogućima za pristup. I uspostavio je specijalizovani entitet unutar Roskomnadzora, zadužen za traženje internetskih prijetnji.
U martu 2021. regulatori su ugušili diva društvenih medija Twitter, sada poznat kao X, nakon što je kompanija odbila da ukloni postove za koje je smatrala da su u suprotnosti s ruskim propisima. Bila je to "prva upotreba prigušivanja u svrhu cenzure", navodi se u radu američkih i ruskih akademika objavljenom kasnije te godine.
Međutim, ovi napori su imali negativne posljedice jer su se korisnici interneta širom Rusije žalili na to da je veliki broj stranica, uključujući i glavnu stranicu Kremlja i druge vladine stranice, prestalo da radi.
Devet mjeseci kasnije, regulatori su izveli veći test, tragajući za tim kako da efikasno isključe Rusiju iz globalnog interneta. Zamjenik ministra komunikacija je rekao da je ovaj test bio uspješan.
Izlazi Yandex, ulazi VK
Ruske vlasti su takođe pokušale da obuzdaju neke od najvećih i najuspješnijih internet kompanija u zemlji.
Yandex je prerastao svoj pretraživač, koji je bio dominantan u Rusiji, proširivši se na područja uključujući e-trgovinu, karte, streaming muzike, dijeljenje prevoza, dostavu hrane i robote.
Nakon višemjesečnog pritiska, Yandex je 2019. pristao na veliko restrukturiranje koje je dramatično povećalo vladin nadzor i takođe blokiralo sve buduće napore koji bi ga potencijalno stavili pod kontrolu stranaca.
Nakon invazije na Ukrajinu, Yandex je efikasno počeo da cenzuriše vijesti o ratu, podešavajući svoje algoritme i crpeći informacije za svoj popularni portal Vijesti iz ovlaštenih ruskih izvora vijesti.
Nekoliko mjeseci kasnije, kompanija je prodala svoja dva glavna portala, informativni i zabavni, drugoj velikoj internet kompaniji, ranije poznatoj kao Mail.ru, a sada VK.
Yandex, čije je korporativno sjedište dugo bilo u Holandiji, borio se da se reorganizuje prema planu koji bi ga u osnovi podijelio na rusko tijelo i stranu kompaniju. Ti napori sada propadaju, a izvještaji govore da bi entitet u Holandiji mogao da izgubi potpunu kontrolu nad imovinom ruskog Yandexa.
Za razliku od Yandexa, VK cvjeta.
"Zaključani u domaćoj, kontrolisanoj društvenoj mreži"
Izvorno pod korporativnim kišobranom Mail.ru, VK, što je kasnije usvojeno kao ime holdinga, u suštini je preuzet 2014., kada je njegov osnivač Pavel Durov izbačen. Tajkun povezan s Kremljem Ališer Usmanov postao je najveći dioničar.
Kompanija VK Company je 2021. restrukturirana u komplikovanom poslovnom poduhvatu koji je konačno predao većinski dio novom subjektu pod nazivom MF Technologies. Taj entitet je pak pod kontrolom državnog konglomerata Rostec, državnog plinskog diva Gazproma i osiguravajućeg društva koje kontroliše Juri Kovalčuk, bliski saveznik predsjednika Vladimira Putina.
Novi glavni izvršni direktor postao je Vladimir Kirijenko, sin višeg Putinovog pomoćnika i bivšeg predsjednika uprave državne kompanije za telekomunikacije, Rostelecom. Kovalčukov rođak imenovan je još jednim najvišim direktorom.
"VK nije obična ruska IT kompanija; pod kontrolom je države i prati ideološke i obavještajne ciljeve", rekao je Dietrich. "Ruska država tjera ljude da koriste VKontakte, a može se pretpostaviti da je njen glavni cilj za to da se ljudi zaključaju u jednu domaću, kontrolisanu društvenu mrežu."
Rast VK-a znatno se povećao od marta 2022, kada su vlasti rekle da klasifikuju Facebook i srodne platforme poput Instagrama kao ekstremističke, čime su ih zapravo zabranile.
Tu je i Gosuslugi, portal vladinog servisa e-uprave koji, po procjenama, regularno koristi 100 miliona Rusa. Gosuslugi je pojednostavio živote milionima, olakšavajući dosadne svakodnevne obaveze koje je ruska birokratija činila nepodnošljivim.
"Ako neko može da dobije pasoš uz pomoć Gosuslugi i ne plaši se da to uradi, zašto ne pokušati ubijediti ga da glasa preko tog portala? Tako je mnogo lakše uticati na rezultate glasanja elektronskim putem nego što je to u procesu glasanja uživo", napisao je u aprilu ruski novinar Andrej Percev.
Gosuslugi od 2022. ide ka integrisanju više svojih usluga na VK. Roskomnadzor takođe koristi Gosuslugi da upozorava Ruse na to da su platforme poput Instagrama blokirane i to naročito ohrabruje Ruse da pređu na VK ili na jednu mnogo manju platformu Odnoklassniki.
"Budući da je Rusija zemlja koja ima svoje konkurentne internet platforme, uključujući društvene mreže VK i Odnoklassniki, s pokrivenošću desetaka miliona korisnika, nadamo se da će se vaš prelaz na te platforme dogoditi brzo i da ćete u budućnosti otkriti nove prilike za komunikaciju i poslovanje", stoji u poruci agencije upućenoj milionima korisnika Gosuslugija.
A tu je i vojna obaveza.
Prošlog aprila, parlamentarci su usvojili zakon kojim se omogućava slanje digitalnog poziva za vojsku. Ako dobijete digitalni poziv na svom ličnom Gosuslugi profilu, smatra se da ste zakonski pozvani da služite vojsku. Ako se ne pojavite, to znači privremeni gubitak važnih pogodnosti uključujući pravo kupovine i prodaje stana ili kuće, vožnju automobila ili podizanje kredita iz banke.
'Loše posljedice'
"Koliko ja znam, ovaj 'super app' projekat je dugogodišnji san nekih visokih ruskih zvaničnika, makar onih koji gledaju u Kinu kao suštinsku zemlju koja uspijeva da upravlja i ovladava svojim 'informacionim prostorom'", rekla je Julien Nocetti, istraživačica specijalizovana za Rusiju na francuskom institutu koji se bavi sajber sigurnošću i međunarodnim odnosima.
Ovaj sistem još nije proradio iz dva razloga, kaže ona.
"Prvi je potpuno drugačija konfiguracija sajber prostora u Rusiji od onog u Kini“, rekla je Nocetti. "Drugi je tradicija pronevjere u mnogim digitalnim projektima koje je u zemlji finansirala vlada tokom protekle decenije i po."
Za VK ili za druge kompanije društvenih medija kao što je X, stvaranje super aplikacije ima ekonomskog smisla jer okuplja mnogo različitih usluga pod jednim kišobranom, generišući prihod. VK takođe eksplicitno navodi ovaj cilj na svojoj web stranici.
Ali integracija državnih usluga iz Gosuslugija čini ga potencijalno štetnim, rekao je Dietrich. Na primjer, ruski korisnik VK-a može potvrditi svoj identitet na VK-u pomoću Gosuslugi profila.
"Zašto biste kombinovali ovo dvoje?", rekao je on. "Očigledno je da sve postaje mnogo lakše. Ali možete li da se ovo desi u Evropi, na primjer? Da li zaista mislite da bi bilo koja država sarađivala sa Facebookom i rekla, 'Da, naravno, znate, samo uzmite podatke naših građana ili dozvolite im pristup unutar vaše aplikacije?'"
Za vlasti, korištenje alata za blokiranje ili metoda nadzora poput SORM-a ima ogromna ograničenja: zahtijeva ogromne kompjuterske resurse i servere za praćenje enormnih količina podataka koji neprestano rikošetiraju širom svijeta.
Takođe, Rusija još uvijek na domaćem terenu nema sposobnost za izgradnju puno SORM uređaja, rekao je Dietrich: mnogi se još uvijek oslanjaju na uvozne dijelove, što je problem i zbog sankcija i zbog sigurnosti.
Dodajte tome činjenicu da sve veći broj Rusa prihvata VPN-ove i alate za šifrovanje poput Tor-a, što praćenje podataka čini još većim izazovom. Ali ako imate integrisanu "super aplikaciju" koju ljudi koriste za bezbroj dnevnih zadataka, velikih i malih, to olakšava praćenje građana.
"Zato su pokušali da implementiraju različite slojeve kako bi upravljali zaobilaženjem (SORM-a)", rekao je Dietrich, "jer koristite naše društvene medije, jer je to najprikladniji način, jer ga koriste svi vaši prijatelji, i ti ćeš biti prisiljen da ga koristiš."
S obzirom na stotine privatnih provajdera internet usluga koji su se pojavili u Rusiji 1990-ih i početnu popularnost zapadnih platformi poput Facebooka i Instagrama među Rusima, vlastima je bilo teško da nematnu kontrolu nad RuNetom, kako se često naziva ruski internet.
"Dakle, moraju razmišljati o izgradnji vlastitih lokalizovanih aplikacija i usluga, pomoću kojih imaju više moći i prostora, dobivajući pristup privatnim podacima svojih korisnika na takvim platformama", rekla je Roya Ensafi, profesorica kompjuterskog inženjerstva na Univerzitetu iz Michigana i koautorka nekoliko tehničkih radova o ruskom internetu.
"Ako zapravo možete izgraditi aplikaciju koja već uključuje nadzor i cenzuru u samoj aplikaciji, imate prednost u kontroli korisnika", rekla je. "Polako, polako gradite ovaj ekosistem nadzora koji vlada vrlo lako kontroliše, jer ga korisnici moraju koristiti."
"Vidim samo loše posljedice", rekla je Ensafi. "Ovo mogu da shvatim samo kao užasnu ideju."
( Radio Slobodna Evropa )