Crna Gora bi početkom 2024. godine mogla da dobije šansu za ispunjavanje mjerila za poglavlja 23 i 24
"Sljedećih šest mjeseci možemo vidjeti da je Crna Gora uspješna priča. Hajde da pokrenemo te reforme i da vidimo progres"
Crna Gora bi početkom naredne godine mogla da dobije šansu za ispunjavanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, saopštili su zvaničnici EU na današnjem brifingu sa novinarima.
Neimenovani zvaničnici su rekli da se to može zaključiti iz razgovora sa sadašnjom Vladom Crne Gore.
"Sljedećih šest mjeseci možemo vidjeti da je Crna Gora uspješna priča koja može pozitivno uticati na proces proširenja na ZB. A ključ za ovo sada leži u rukama novog premijera, novog predsjednika i ministra pravde. Hajde da pokrenemo te reforme i da vidimo progres", poručili su.
Dodaju da se te reforme odnose prije svega na ključna imenovanja u pravosuđu koja nijesu završena, kao što je imenovanje vrhovnog državnog tužioca i Sudskog savjeta.
"Mogućnosti za novu Vladu su tu, ali i ostale političke snage da rade zajedno. Mi smo tu da pomognemo, ohrabrimo i podržimo", poručili su EU zvaničnici.
Oni su kazali da su to poruke koje bi Crna Gora ogla da dobije na predstojećem Samitu EU - Zapadni Balkan koji će biti održan 13. decembra u Briselu.
Jedan od evropskih zvaničnika, koji je sa novinarima razgovarao uoči početka samita, kazao je da je u Crnoj Gori dugo bio zastoj i vlada koja nije pokretala reforme, "a prozor za Crnu Goru je već dugo otvoren".
"Sama činjenica da nijeste imali ministra pravde skoro dvije godine je zapanjujuća, jer je posebna pažnja u pregovaračkom okviru od država članica poklanjana reformama u oblasti vladavine prava. Sada, mislim da sa vladom i novim ministrom pravde, možete lako da vidite sljedeći scenario - da bi početkom sljedeće godine Crna Gora mogla imati šansu da ispuni privremena mjerila iz poglavlja 23 i poglavlja 24", rekao je zvaničnik EU.
Napominje i da je održavanje međuvladine konferencije sa Crnom Gorom "u razmatranju Savjeta, zbog već navedenih elemenata i argumenata“.
Osim 27 država članica EU na samit u Briselu pozvano je šest partnerskih zemalja Zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo.
Osim proširenja, teme samita biće normalizacija odnosa Beograda i Prištine, usklađenost sa spoljnom politikom EU i Plan ekonomskog rasta regiona.
Na pitanje da li najavljeni veto mađarskog premijera Viktora Orbana na pregovore sa Ukrajinom može uticati na Zapadni Balkan, zvaničnik EU je odgovorio da je "voz krenuo" i oni su spremni za njega, ali da takva odluka Orbana ne bi olakšala sprovođenje Plana rasta za ZB.
( Biljana Matijašević )