Pravo vrijeme da se radi na pravednoj energetskoj tranziciji
Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je da dati odgovore na pitanja o energetskoj tranziciji, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije znači govoriti o temi koja je stvar sadašnjosti i ispit "naše zrelosti i svijesti da će života biti i poslije nas"
Crna Gora ima izvanredne mogućnosti i priliku za napredak ka obnovljivim izvorima energije, poručio je šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Ingve Engstrom na panelu “Budućnost energetske tranzicije u Crnoj Gori: planovi, perspektive i mogućnosti”, održanom u Evropskoj kući.
Engstrom je kazao da već sada polovina energetskog miksa Crne Gore dolazi iz obnovljivih izvora, najviše iz vode, ali su mogućnosti za korišćenje solarne energije i energije vjetra fantastične i sada je pravo vrijeme da se radi na pravednoj energetskoj tranziciji.
Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je da dati odgovore na pitanja o energetskoj tranziciji, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije znači govoriti o temi koja je stvar sadašnjosti i ispit "naše zrelosti i svijesti da će života biti i poslije nas".
“Pitanje integracije obnovljivih izvora energije u energetski sistem Crne Gore nije izbor nego obaveza, a za ispunjavanje te obaveze potreban je plan i potrebna je strategija. Sve ono što Crnoj Gori sada nedostaje", poručio je Mujović, saopšteno je iz Evropske kuće.
On je dodao da je jačanje prenosne mreže osnov svih osnova da bi se moglo govoriti o izgradnji obnovljivih izvora enegrije i njihovom priključenju na energetsku mrežu.
Najvažnije je, smatra Mujović, promijeniti odnos koji i društvo i država imaju prema električnoj energiji. Strategije razvoja koje podrazumijevaju izgradnju novih izvora energije i prateće prenosne mreže mora isključivati tretiranje električne energije kao socijalne kategorije.
“Crna Gora ima ogroman potencijal za potpuno preusmjerenje na čistu energiju, uz vjetreoelektrane i solarnu energiju. Za to treba stvoriti strategije i planove koji bi bili okvir za duži vremenski period. Ja samo molim političke subjekte u Crnoj Gori da pitanje energetske efikasnosti ne koriste u populističke svrhe", kazao je Mujović.
Podsjeća da će se na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji i ispunjenju njene misije da do 2050. godine bude ekonomija sa nultom emisijom gasova staklene bašte, Crna Gora u jednom trenutku morati odreći svog najvažnijeg energetskog objekta - Termoelektrane Pljevlja.
"To će biti sve samo ne lako. Nama bi značajno olakšanje i rješenje problema bila izgradnja jednog stabilnog energetskog izvora odnosno jedne hidroelektrane. Moj favorit je hidroelektrana Kruševo, prije svega zbog svoje isplativosti, velike snage i dobrog odnosa snage i energije. Po tim aspektima bolja je od projekta Komarnica. Tu su još i hidrocentrale na Ćehotini”, kazao je Mujović.
Izvršni direktor NLB banke Martin Leberle rekao je da je ta finansijska institucija nedavno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisala ugovor o kreditnoj liniji vrijednoj dva miliona eura za finansiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora.
"Ni građani ni privreda nijesu adekvatno odgovorili na mogućnosti koje im se pružaju. Zato i sama banka radi na edukaciji svojih klijenata ne samo o mogućnostima već i potrebi brige o enegretskoj efikasnosti", kazao je.
Da sredstava ima i da se ne koriste u dovoljnoj mjeri potvrđuje i pomoćnik direktora Eko Fonda Nemanja Peković. Čak ni lokalne samouprave ne prijavljuju projekte koje su najavili i na osnovu kojih je Eko fond vršio alokaciju svojih sredstava. Zato smatraju da je zajednički rad jedino rješenje.
“Da združimo sredstva, koja ima Eko fond, koje ima Ministarstvo energetike, koja pod povoljnim uslovima daju banke, mi možemo da kreiramo jedan dobar proizvod kako bismo taj tranzicioni period ubrzali”, poručio je Peković.
Pored brzine tranzicije važna je i njena pravednost, kazao je šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Ingve Engstrom. Engstrom je podvukao da gašenje Termoelektrane Pljevlja zahtijeva promišljenu saradnju sa lokalnom zajednicom i finansiranje novih radnih mjesta kako bi energetska tranzicija bila tranzicija nez gubitnika.
Goran Tadić iz kompanije Solar predstavio je rezultate rada te kompanije, planove i prepreke na koje su nailazili tokom pionirskog poduhvata izgradnje solarnih elektrana u Crnoj Gori. Poručuje da je cilj izgradnje obnovljivih izvora energije da se ta energija koristi na mjestu proizvodnje, što sadašnji projekti postavljanja foto-naponskih ćelija na krovovima privatnih kuća i preduzeća i omogućuje. U budućim planovima ove kompanije je i izgradnja većih solarnih kapaciteta.
Panel “Budućnost energetske tranzicije u Crnoj Gori: planovi, perspektive i mogućnosti” održan je u okviru kampanje “Pokrenimo čistu energiju” koju Evropska kuća realizuje sa Udruženjem mladih “Korak sa naukom“ u ime Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
( Biljana Matijašević )