Đurović: Vlada mijenja Zakon o RTCG bez javne rasprave, mijenja član koji garantuje finansijsku samostalnost

Direktor Media centra kazao da ukoliko se usvoje izmjene to znači da će budžet RTCG ostati na ovogodišnjem nivou i neće se povećavati po automatizmu i na osnovu zakona, već isključivo kad to procijeni Vlada

4638 pregleda5 komentar(a)
Foto: Luka Zeković

Direktor Media centra Goran Đurović kazao je da je Vlada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici utvrdila Predlog Zakona o izmjeni zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore kojim je predloženo da se izmijeni član koji propisuje i garantuje finansijsku samostalnost RTCG jer se iz budžeta Crne Gore za ostvarivanje osnovne djelatnosti RTCG preusmjeravaju sredstva na godišnjem nivou u visini od 0,3% BDP (bruto domaćeg proizvoda).

Dodaje da je ovo urađeno bez javne rasprave i da ovakav potez premijera Milojka Spajića ukazuje na činjenicu da ne postoji spremnost na dijalog sa drugim zainteresovanim akterima, kao i da se ne razumije kontekst u kojem djeluje RTCG.

Ovim se uklanja se precizno utvrđeni procenat od 0,3% BDP-a i utvrđuje da će se sredstva za obavljanje osnovne djelatnosti RTCG obezbjeđivati u “zavisnosti od makroekenomskih parametara i limita potrošnje, s tim da iznos od tih sredstava na godišnjem nivou ne može biti manji od iznosa opredijeljenog za prethodnu godinu”.

Đurović objašnjava da će ukoliko Zakon bude usvojen godišnji budžet RTCG ostati na ovogodišnjem nivou i neće se povećavati po automatizmu i na osnovu zakona, već isključivo kad to procijeni Vlada.

"Na ovaj način Vlada bi mogla uticati na programske sadržaje RTCG uslovljavanjem finansijske podrške. Ovim se urušava sistem zaštite RTCG od neprimjerenog političkog uticaja jer Vlada koju kriitikuje RTCG vjerovatno neće povećati budžet za finansiranje RTCG. Menadžment RTCG će morati da vodi računa da se dopadne Vladi ukoliko želi da zatraži veći budžet. Na taj način, RTCG neće moći da ispunjava svoju zakonom utvrđenu ulogu. Takođe, ukidanje fiksnog procenta BDP-a za finansiranje RTCG onemogućava dugoročnije planiranje razvoja nacionalnog javnog medijskog servisa. Predviđeno brisanje procentualnog budžetskog izdvajanja za finansiranje RTCG je suprotno EU direktivama, koje ukazuju na neophodnost predvidivog i dostatnog finansiranja javnog medijskog servisa", smatra Đurović.

U ovom trenutku, kazao je on, nije osmišljen drugi model finansiranja koji garantuje finansijsku samostalnost RTCG.

"Pretplata (posredstvom računa za potrošnju električne energije ili kroz neki drugi model) nije ponovo uvedena kao način finansiranja, a nema ni nekih drugih mehanizama koji isključuju uticaj izvršne vlasti na rad RTCG. Ne manje važno je i što Vlada nije sprovela bilo kakvu javnu raspravu oko izmjene Zakona, na što je obavezana propisima koje je sama usvojila, već je na prepad predložil jednu od suštinskih izmjena Zakona o RTCG. Ovakav potez Vlade premijera Milojka Spajića ukazuje na činjenicu da ne postoji spremnost na dijalog sa drugim zainteresovanim akterima, kao i da se ne razumije kontekst u kojem djeluje RTCG", ocjenjuje Đurović.

Zaključuje da je predlog izmjene Zakona o RTCG zbunjujući i nepotreban jer je u finalnoj fazi izrade novi Zakon o RTCG kojeg su pripremale, neopravdano dugo, prethodne dvije vlade koje su vodili Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović.

Ukoliko je ovaj “prepad” najava ukidanja svih zakonskih rješenja kojima se predviđa procentualno izdvajanje sredstava iz budžeta za posebne namjene, onda uskoro možemo očekivati slične predloge za Zakon o medijima i ukidanje stabilnosti Fonda za podsticaj medijskog pluralizma, koji se sada finansira u iznosu od najmanje 0,09% tekućeg budžeta Crne Gore. Nacrt novog Zakona o medijima, koji je u finalnoj fazi izrade, predviđa povećanje procenta finansiranja Fonda na 0,2% tekućeg budžeta.

Takođe, ovaj “prepad” je vjerovatno najava izmjena Zakona o manjinskim pravima i slobodama koji propisuje da se sredstva za finansiranje savjeta manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice obezbjeđuju u budžetu Crne Gore, u iznosu od najmanje 0,05% tekućeg budžeta. Pored navedenog, iz budžeta Crne Gore finansira se Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i za te namjene se opredjeljuje najmanje 0,15% od tekućeg budžeta.

Takođe, ova “akcija” Vlade je vjerovatno i najava izmjena Zakona o prijestonici, koji propisuje da se za potrebe razvoja Prijestonice u budžetu Crne Gore obezbjeđuju sredstva u iznosu od 1% projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore za svaku fiskalnu godinu. Ovim bi se stvorila mogućnost da se smanji finansiranje projekata od značaja za razvoj Prijestonice.

Ovaj “prepad” je vjerovatno najava izmjena Zakona o nevladinim organizacijama, kojim je propisano da država obezbjeđuje sredstva za finansiranje projekata i programa u oblastima od javnog interesa koje realizuju nevladine organizacije u iznosu od najmanje 0,3% tekućeg godišnjeg budžeta, uz dodatnih 0,2% za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica sa invaliditetom, kao kofinansiranje i međufinansiranje projekata i programa nevladinih organizacija, podržanih iz fondova Evropske unije.

Media centar poziva sve društvene aktere da se suprotstave ovom predlogu Vlade. Pozivamo političke partije u Skupštini da glasaju protiv ovog predloga Vlade.