Nijedna škola u Baru nema svoju kuhinju, treba ukazati na važnost školskog obroka
Iz NVO CAEZ objašnjavaju da skoro svaka škola u Baru, u svojoj neposrednoj ima objekte u kojima djeca, za vrijeme odmora, imaju mogućnost da kupe različite vrste namirnica, to jest, ne postoji ograničenje prodaje namirnica koje se ne preporučuju kao dio školskih obroka
Kroz projekat “Zdrav obrok u školi - za sve”, NVO Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja (CEAZ), uz podršku Opštine Bar, ukazuju na važnost školskog obroka.
Cilj projekta je, kako kažu u CEAZ-u da se “ispita nutritivno okruženje osnovnih škola, identifikuje prepreke i mogućnost uspostavljanja školskog obroka kao nutritivno vrijednog i zdravstveno ispravnog obroka za učenike osnovnih škola u Baru”.
Ciljna grupa su svi osnovci u tom gradu, njihovi nastavnici i roditelji.
U pripremnoj fazi projekta, objašnjavaju, izrađeni su anketni upitnici, kako za uprave škola, tako i za roditelje i učenike. Čeka se saglasnost Ministarstva prosvete, nauke i inovacija, kako bi se krenulo sa anketiranjem.
“Pitanja sadržana u anketama se odnose kako na potrebe, tako i na uslove za uspostavljanje školskog obroka. Takođe, obavljeno je terensko izviđanje, radi sagledavanja nutritivnog okruženja u školama u Baru i dostupnost različitih objekata u kojima djeca mogu kupiti hranu. Od ukupno 10 osnovnih škola u tom gradu, nijedna nema kuhinju, u kojoj bi se pripremali školski obroci. Neke škole u okviru školske zgrade imaje prostor koji je iznajmljen od strane privatnika, u kojem djeca mogu da kupe različite vrste namirnica. Neke imaju automate iz kojih deca mogu da kupe slatkiše, grickalice i sokove”, navode iz CEAZ-a detalje terenskog izviđanja.
Objašnjavaju da “skoro svaka škola u Baru, u svojoj neposrednoj ima objekte u kojima djeca, za vrijeme odmora, imaju mogućnost da kupe različite vrste namirnica, to jest, ne postoji ograničenje prodaje namirnica koje se ne preporučuju kao dio školskih obroka”.
Među takvim namirnicama su, kažu, slatkiši, energetska pića, zaslađeni gazirani i negazirani sokovi, lisnata tijesta, pomfrit, topljeni sirevi, krem i čokoladni namazi, majonez, jela sa termički neobrađenim jajima …
“Neke evropske zemlje su zabranile prodaju takozvane, “nezdrave” hrane u blizini škola. U Rumuniji više ne smiju da se prodaju hamburgeri, pice, čipsevi i druge slane i slatke grickalice u blizini školskih objekata. U Londonu je objavljena zabrana postojanja kioska brze hrane u krugu od 400 metara oko škola. Nutritivno okruženje naših škola se ne proučava niti nadzire u dovoljnoj meri. Krajnje je vrijeme da se ishrani dece posvete kako roditelji, tako i zajednica”, poručuju iz NVO CEAZ.
Podsjećaju na rezultate nedavnog Istraživanja o prevenciji gojaznosti kod djece uzrasta do sedam godina, koj je sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore. U tom istraživanju je utvrđeno da 18,1 odsto dečaka i isto toliko devojčica ima prekomjernu tjelesnu masu, da je 22,8 odsto dečaka i 11, 9 devojčica gojazno. Ono što veoma zabrinjava, kažu u CEAZ, je što svega jedan odsto roditelja gojazne djece ima percepciju da mu je dijete gojazno.
“To su ozbiljni problemi koje bi trebalo postaviti u prioritete rešavanja. Neophodno je hitno djelovanje u cilju podizanja svijesti roditelja i djece i vaspitača o značaju poštovanja principa pravilne ishrane za normalan rast i razvoj djece i njihovo dobro zdravlje. Uspostavljanjem školskog obroka bi se značajno umanjili rizici od energetskih i nutritivnih, kako deficita, tako i suficita”, objašnjavaju u CEAZ.
U okviru ostvarenja glavnog cilja projekta, postavljena je još jedna, kako tvrde, veoma važna projektna aktivnost, a to je izrada video spota edukativnog karaktera. Spot je namijenjen djeci osnovnoškolskog uzrasta i ima za cilj da na jednostavan način ukaže na značaj poštovanja principa pravilne ishrane, koja je to hrana koju treba jesti svakog dana, a koju povremeno, od koje hrane naš organizam ima višestruke koristi, a od koje ne. U sledećim fazama realizacije projekta planirane su prilagođene edukativne aktivnosti o značaju školskog obroka za zdravlje djece, kroz radionice, predavanja, pokazne vježbe…Ti sadržaji bili bi namijenjeni mališanima, al ii njihovim roditeljima i nastavnicima.
“Zdravlje djece predstavlja višestruku vrijednost i osnovu za održivi razvoj svakog društva, koje zavisi od napora koji se ulaže da se ono očuva i unaprijedi. Veliki je problem u svakom društvu neprepoznavanje zdravih stilova života i rasprostranjenost štetnih oblika ponašanja po zdravlje djece i mladih, te nepostojanje adekvatnih preventivnih programa, a kao jedan od njih nepostojanje institucionalnog školskog obroka”, zaključuju iz te NVO.
( Dragana Šćepanović )