Dukaj: 43. Vlada obavljala funkciju kod dva različita parlamenta – ni kod jednog nije imala povjerenje
"Koliko je jasno da Crnoj Gori treba Zakon o Vladi najbolje ilustruje vrijeme u posljednjih četiri kalendarske godine - u kojima smo imali čak tri izvršne vlasti u tehničkom mandatu", rekao je Dukaj
Izrada i usvajanja zakona permanentni su cilj svakog demokratskog društva, a pitanje donošenja Zakona o Vladi je magistrala zakonskog uređenja, možda i najvažnije grane vlasti, saopštio je ministar javne uprave, Maraš Dukaj.
Iz Ministarstva javne uprave (MJU) je saopšteno da je Dukaj to kazao na okruglom stolu na temu "Zakon o Vladi - otvorena pitanja", koji je održan danas.
"Koliko je jasno da Crnoj Gori treba Zakon o Vladi najbolje ilustruje vrijeme u posljednjih četiri kalendarske godine - u kojima smo imali čak tri izvršne vlasti u tehničkom mandatu. Dakle, potreba regulisanja ovog pitanja nije samo ustavna obaveza Skupštine Crne Gore, ovo je prije svega demokratska dužnost i društvena obaveza jedne generacije političara", istakao je Dukaj.
On je dodao da danas imamo i podršku međunarodnih partnera, i razumijevanje najvažnijih adresa koje prate stanje demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori, poput Venecijanske komisije, sve to u smislu dostizanja evropskih standarda koji su naš cilj, bez alternative.
"Ne znam da li je neko posebno i detaljno obrađivao temu tehničkog mandata 43. Vlade, u kojoj sam i sam bio. Navešću samo jednu činjenicu da će 43. Vlada ostati upamćena po tome što je funkcionisala u takoreći dva kruga tehničkog mandata, i obavljala funkciju kod dva različita parlamenta – pri tome, ni kod jednog nije imala povjerenje. Prvi saziv parlamenta je tu Vladu smijenio, a kod sljedećeg takođe nije imala povjerenje. Dodatno, njen ustavni mandat trajao je tri i po mjeseca, dok je tehnički mandat nakon održanih vanrednih izbora, dakle kod sljedećeg saziva parlamenta, trajao skoro pet mjeseci, odnosno dva mjeseca duže nego ustavni mandat, kod onog parlamenta koji je birao", kazao je Dukaj.
On je rekao da je Ministarstvo javne uprave krenulo u ovaj normativni poduhvat, uviđajući da zakonom neuređena vlast ne treba ni onima koji je vrše, a građanima ponajmanje. Istovremeno smo vidjeli da državi ona predstavlja više opterećenje, nego mjeru dobrog upravljanja.
Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Momo Koprivica istakao je da je prilikom usvajanja teksta Zakona o Vladi potrebno voditi računa o strogom poštovanju Ustavnih prava i nadležnosti koje su Ustavom propisane navedenim granama vlasti, što ukazuje i Venecijanska komisija u svom mišljenju.
"Prilikom usvajanja konačnog teksta Zakona o Vladi važno je da se razmotre svi komentari i sugestije koje su date od strane Venecijanske komisije, i uz dijalog sa Komisijom treba se ići prema konačnom usvajanju teksta Zakona", kazao je Koprivica i dodao da je Evropska komisija u svom izvještaju za 2023. godinu za poglavlja 23 i 24 navodi da je za Crnu Goru važno da ispuni obaveze koje ima prema Savjetu Evropu posebno u dijelu borbe protiv korupcije.
Koprivica je kazao da je na 9. plenarnom sastanku u Strazburu, 2022. godine GRECO usvojio Izvještaj o V krugu evaluacije za Crnu Goru.
"Imajući u vidu nalaze ovog izvještaja, GRECO je uputio CG ukupno 22 preporuke. Između ostalog navedene preporuke se odnose na centralne vlasti, najviše izvršne funkcije, gdje je predviđeno: utvrđivanje pravila koja zahtijevaju da se vrši provjera integriteta šefa kabineta premijera, državnih sekretara, kao i politički imenovanih specijalnih savjetnika premijera i potpredsjednika Vlade, kao dio njihovog zapošljavanja, u cilju izbjegavanja i rješavanja mogućih rizika sukoba interesa. Da bude uspostavljen i objavljen etički kodeks (Smjernice o etici), dopunjen odgovarajućim uputstvima konkretnim primjerima u kombinaciji sa mehanizmom nadzora i sankcija", piše u saopštenju MJU.
"Dio koji se odnosi na provjeru integriteta i sukoba interesa lica koja su imenovana od strane Vlade, kao i pravni osnov za donošenje Etičkog kodeksa, kao i sastav i način rada Etičkog odbora koji bi pratio primjenu Kodeksa, bi se mogao riješiti trajno kroz propisivanje u Zakonu o Vladi skladu sa standardima GRECO-a, kao tijela Savjeta Evrope, i smatram veoma važnim da se ovom pitanju pristupi ozbiljno jer bi na ovaj način ispun većinu preporuka GRECO-a", kazao je Koprivica.
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović istakao je da je Knjaževina Crna Gora 1902. godine donijela prvi Zakon o Vladi i naglasio da se nada da će u martu 2024. godine Zakon biti pred poslanicima.
Radulović je ukazao na potrebu da se u skladu sa primjedbama i sugestijama sa ovog okruglog stola i Venecijanske komisije izradi Predlog zakona i uputi Vladi na utvrđivanje.
"Ovo je pozitivan primjer inkluzivnosti resornog Ministarstva, akademske zajednice i strukovnog udruženja i nevladinih organizacija", kazao je Radulović.
Dekanka Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Aneta Spaić je istakla zadovoljstvo što se Zakon razmatra na Pravnom fakultetu. Kroz konstruktivne sugestije akcentovala je rodnu ravnopravnost, čiji bi se međunarodni principi, po njenom mišljenju trebali naći u Zakonu.
Predstavnica Ministarstva javne uprave, Enesa Hasanagić Katana je istakla da će se donošenjem ovog zakona sistemski urediti sva pitanja od značaja za organizaciju, mandat, sastav, način rada, odlučivanja , odnose s drugim organima , kao i druga pitanja od značaja za rad Vlade, što će biti osnov svakoj budućoj izvršnoj vlasti, da u skladu sa naboljim praksama i principima dobrog upravljanja vrši svoju funkciju.
"Ovim zakonom posebno je uređen odnos između Skupštine i Vlade, kao i Predsjednika Crne Gore i Vlade, dok su određene odredbe posvećene uređivanju ovlašćenja Vlade, kojoj je prestao mandat do izbora Vlade u novom sastavu", kazala je Hasanagić Katana.
Ona je rekla da su prethodna iskustva rada vlada u "tehničkom mandatu" pokazala da je potrebno jasno pravno urediti međuprostor između rada dvije vlade, s obzirom da ne smije postojati pravni vakum od prestanka mandata stare do izbora Vlade u novom sastavu.
"Zakonom je stvoren normativni okvir za otklanjanje postojećih slabosti u ovoj oblasti, u mjeri u kojoj to dozvoljava Ustav, a u ciju unapređenja rada javne uprave, efikasnije javne potrošnje i djelotvornije institucionalne koordinacije", istakla je Hasanagić Katana.
Učesnici okruglog stola su iznijeli prijedloge i sugestije u cilju unapređenja predloženog zakonskog rješenja, koje će biti razmotrene i inkorporirane u tekst Nacrta zakona o Vladi.
( Ne.V. )