U aprilu vagaju da li je blagostanje održivo

Vlada očekuje da će se i u naredne tri godine nastaviti visoka javna i privatna potrošnja, da će se pokrenuti nove velike investicije u enegetici, turizmu i saobraćajnoj infastrukturi, da će se smanjiti siva ekonomija i povećati zaposlenost, što će uticati na rast ekonomije, državnih prihoda i standarda građana.

Međutim, u predlogu budžeta za narednu godinu najavljuje se i da će Vlada nakon prva tri mjeseca 2024. godine analizirati da li se ispunjavaju pozitivne prognoze, kao i da će tada predložiti ključne reforme.

“I pored pozitivnih makroekonomskih i fiskalnih trendova prezentovanih Budžetom za 2024. godinu, Vlada Crne Gore će u drugom kvartalu 2024. godine (april, maj, jun) pripremiti Fiskalnu strategiju koja će sadržati dodatne politike fiskalnog prilagođavanja kroz predlaganje ključnih reformskih rješenja u oblastima: socijalnog, zdravstvenog i penzijskog sistema kao i poreske politike. Navedene reforme očekuju se da će imati uticaj na fiskalne parametre u srednjem roku”, navedeno je u predlogu budžeta premijera Milojka Spajića.

Brojni rizici

Navode i da postoje rizici zbog kojih je moguće da se njihove prognoze ne pokažu tačnim.

“Brojni rizici po ekonomski rast ostaju izraženi, usljed usporavanja rasta evropske i globalne ekonomije i domaćih izazova po makroekonomsku stabilnost. Dalji rast cijena, stroži uslovi finansiranja i rast kamatnih stopa mogu usporiti planiranu dinamiku rasta ekonomije. Unutrašnje političke prilike i stabilnost javnih finansija mogu dodatno uticati na percepciju i povjerenje investitora i privredni rast u srednjem roku. Odlaganje sprovođenja strukturnih reformi, slabija dinamika planiranih investicija, klimatske promjene, mogu biti takođe dodatni izazovi dinamičnom rastu”, navedeno je u Predlogu budžeta.

Za period od 2024. do 2026. planiraju se ukupna zaduženja od 1,8 milijardi eura, za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih investicija, ali se očekuju da će ekonomija rasti po većim stopama pa će ukupan iznos javnog duga pasti sa sadašnjih 62,24 odsto BDP-a na 60,9 odsto na kraju 2026. godine.

Ne planira se uvođenje novih dažbina niti značajnije povećanje sadašnjih poreza i akciza, ali se usljed prognoziranog rasta potrošnje i smanjenje sive ekonomije u narednoj godini očekuje povećanje prihoda za 290 miliona u odnosu na ove godinu, dok će u 2026. godini prihodi biti veći za 160 miliona nego u 2024.

Stranci će nastaviti da troše

Očekuje se nastavak rasta potrošnja stranih državljana sa privremenim boravištem u Crnoj Gori i domaćih građana, kao i da će novi rast potrošnje kreirati korisnici minimalne penzije koja se od januara povećava sa 295 na 450 hiljada eura.

“U narednoj godini se očekuje nastavak visoke privatne i javne potrošnje, na bazi sektorskih kretanja, rasta zaposlenosti i povećanja minimalne penzije, od 1. januara 2024. godine. Budući da će se povećanje odraziti na kategorije stanovništva sa niskim primanjima i dohotkom, procjenjuje se da će glavni uticaj ove mjere biti izražen kroz rast lične potrošnje domaćinstava, što će prema preliminarnim procjenama, stopi rasta BDP-a u 2024. godini dodati oko 0,7-0,8 procentnih poena (neto efekat)”, navedeno je u ovom dijelu budžeta.

Vlada očekuje da će biti pokrenut veliki investicioni ciklus, kojeg će stimulisati olakšanjem biznis barijera i regulatornim reformama, ali se ne precizira kojim.

“Planirani rast javne potrošnje, kroz visoku tekuću potrošnju i porast kapitalnih ulaganja, dodatno će podstaći ekonomski rast u 2024. i narednim godinama. Turizam će, nakon premašivanja rezultata iz pretkriznog nivoa u 2023, nastaviti povoljne trendove uz ostvarene visoke prihode. Uprkos brojnim rizicima po makroekonomski rast i finansijsku stabilnost, prospekte dinamičnijeg rasta u 2024. i srednjem roku mogli bi podržati proces evropskih integracija, kroz novi plan rasta za zapadni Balkan i povećanje dostupne finansijske pomoći u okviru instrumenta za reforme i rast, stabilizacija političkih prilika u zemlji i unapređenje poslovnog ambijenta”, navedeno je u Vladinim prognozama budućih ekonomskih dešavanja.

Rast investicija, uz “usporavanje” investicija

Očekuju značajne privatne investicije u sektorima turizma i energetike, ali i istovremeno “usporavanje” stranih investicija.

“Investicije u energetsku tranziciju će ostati visoke i u narednom srednjoročnom periodu, budući da investitori najavljuju velike projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, posebno projekte solarnih i vjetroelektrana. Iako se očekuje usporavanje priliva direktnih stranih investicija, one će nastaviti da podržavaju ekonomski rast, sa projektovanim učešćem u strukturi BDP-a od oko 7,4% u godinama koje slijede”, navedeno je u dokumentu.

Procjenjuju i da će inflacija u narednoj godini iznositi oko pet odsto, kao i da će se u periodu 2025/26, spustiti na prosječno tri odsto.

Veće naknade važiće samo za nove priređivače igara na sreću

Vlada je planirala da će imati dodatni prihod od oko 17 miliona eura u narednoj godini zbog povećanja dijela koncesionih naknada za priređivače igara na sreću.

Međutim, izvor “Vijesti” iz ove oblasti kazao je da toliko povećanje neće biti moguće, jer prema zakonu priređivači koji već imaju ugovore o koncesiji plaćaju iznose naknada koje se navode u tim ugovorima.

“Za vrlo mali broj priređivača ističe koncesija naredne godine i samo za njih će važiti veći iznosi koncesionih naknada, ukoliko žele da nastave rad sa ovim uvećanim troškovima. Svi ostali će plaćati naknade u dosadašnjim iznosima sve dok im traje koncesija. Tako da i uz sprovođenje drugih mjera, jačanje inspekcijskog nadzora i ukidanje sivog tržišta, u narednoj godini ne može doći do većeg rasta ovih državnih prihoda od sume od dva do tri miliona eura”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz ove oblasti.

Predstavnici udruženje priređivača LIGA i Montenegro bet, kazali su da će tek detaljnije analizirati predložene izmjene zakona, s obzirom na to da nije bilo javne rasprave, i da će tražiti prisustvo sjednicama skupštinskog odbora za ekonomiju kada o njima bude raspravljano.

Iz Montenegro beta su kazali da je, na prvo čitanje, predlog izmjena bolji nego što je bio prethodnih godina i da je uglavnom navedeno sve što smatraju normalnim za oporezivanje.

“Imamo zasada nekoliko predloga koje ćemo predložiti i za koje se nadamo da će biti prihvaćeni. To je da se vrati ažuriranje sajta Uprave za igre na sreću gdje su navođeni objekti legalnih priređivača, kako bi se jasno mogli utvrditi nelegalni objekti, kao i da se svim inspekcijama omogući da kontrolišu igre na sreću jer sama Uprava za to nema kapacitete”, kazali su iz Montenegro beta.

Za njih ostaje nejasna predložena norma uvođenja zabrane uplata novca u trafikama i prodavnicama na račun registrovanih on-line igrača igara na sreću, jer će ona samo povećati količinu keša kod priređivača a smanjiti uplate elektronskim putem.

Stidljivo priznanje bivšoj Vladi

U dijelu predloga budžeta koji se odnosi na fiskalni okvir i markoekonomske projekcije, stidljivo se odaje priznanje dosadašnjoj Vladi na smanjenju javnog duga, poboljšanju poreske discipline, smanjenju sivog tržišta rada i suzbijanju šverca cigareta, iako u javnosti novi premijer Milojko Spajić najšešće kritikuje svog prethodnika Dritana Abazovića i donedavnog ministra finansija Aleksandra Damjanovića.

Tako je navedeno da je javni dug sa kraja prošle godine do septembra ove smanjen sa 69 na 61 osto BDP-a, da se ove godine država zadužila za 100 miliona a vratila kredite od 215 miliona... da su poboljšani efekti turističke sezone, smanjena neformalnost na tržištu rada i suzbijan nelegalni promet na tržištu duvana i duvanskih proizvoda.

SD i URA spremaju amandmane za rast MOP-a i srazmjernih penzija

Šef poslaničkog kluba i potpredsjednik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša najavio da će predložiti povećanje iznosa materijalnog obezbjeđenja porodice (MOP) za 2024, i da će tražiti da srazmjerne penzije ne budu niže od minimalne.

I iz GP URA su najavili amandmane za povećanje svih penzija, pa i srazmjernih, i naknada za materijalno obezbjeđenje - socijalnu pomoć.

U vladinom predlogu budžeta za narednu godinu nije predviđeno usklađivanje srazmjernih penzija sa rastom minimalnih na 450, dok stavka za meterijalno obezbjeđenje ostaje ista kao i ove godine.

Predstavnik grupe srazmjernih penzionera Slobodan Radunović juče je svim poslaničkim klubovima poslao inicijativu da se povećaju njihova primanja.

“Uprkos izjavama premijera Spajića da će voditi računa o ugroženim slojevima penzionera i da će “Evropa sad 2” početi od najranjivijih kategorija, Vlada u predlogu izmjena Zakona o PIO nije uvrstila rješenje problema srazmjernih penzionera. Time se produžava diskriminatorski odnos prema ovoj grupaciji socijalno ugroženih penzionera, koji žive od primanja ispod svakog minimuma”, navodi se u inicijativi Radunovića.

Od “pune zaposlenosti” do rasta od dva odsto

U predizbornoj kampanji premijera Spajića, osim povećanja minimalne penzije i rasta prosječne zarade na 1.000, za godinu rada Vlade obećana je i “puna zaposlenost”, sada su te najave dosta skromnije na svega dva odsto rasta.

“Tržište rada se tokom 2023. godine oporavilo, pa su ključni indikatori broja zaposlenih i stope nezaposlenosti znatno povoljniji u odnosu na pretkrizni nivo. Nakon snažnog rasta zaposlenosti u 2023, u narednom periodu se predviđa prosječno povećanje broja zaposlenih od oko dva odsto, shodno stabilizaciji ekonomskog rasta”, navedeno je u dokumentu.

( Goran Kapor )