Savjet EU: Evropska komisija da uključi u poglavlje 35 obaveze Srbije iz Ohrida

Savjet ministara Evropske unije (EU) zahtijeva od Evropske komisije (EK) i šefa evropske diplomatije Žozepa Borelja da hitno, prije kraja januara 2024. godine, predlože Savjetu izmjene i dopune merila za Poglavlje 35 u pristupnim pregovorima sa Srbijom, kako bi u njega bile uključene obaveze koje proističu iz Sporazuma o putu ka normalizaciji između Kosova i Srbije i njegovog Implementacionog aneksa, navodi se u juče usvojenim zaključcima.

U zaključcima koje je danas usvojio, Savjet ministara EU pozdravlja Sporazum o putu ka normalizaciji između Kosova i Srbije, postignut 27. februara u Briselu, i njegov Implementacioni aneks, dogovoren 18. marta u Ohridu, i žali zbog izostanka njihove primene od obje strane, kao i drugih neispunjenih obaveza iz dijaloga uz posredstvo EU.

"Savjet poziva Srbiju i Kosovo da u potpunosti poštuju i primjene te sporazume, bez daljeg odlaganja i preduslova, što uključuje osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO). Savjet pozdravlja spremnost Srbije i Kosova da prihvate nacrt statuta ZSO koji je stranama predstavila EU, uz razumijevanje da je potrebno dalje raditi na toj osnovi", navodi se.

Dodaje se da su normalizacija odnosa i sprovođenje obaveza iz dijaloga suštinski uslovi na evropskom putu i za Srbiju i za Kosovo, koji rizikuju da propuste značajne prilike ako ne bude napretka.

"Savjet podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti da određuju ukupan tempo pristupnih pregovora", navodi se u zaključcima, u kojima se ponavlja i zabrinutost stanjem u medijima i odnosom prema ratnim zločinima u Srbiji.

U zaključcima se navodi da Savjet očekuje da Srbija i Kosovo nađu održivo rješenje za situaciju u kojoj se nalazi sjever Kosova, koje garantuje bezbjednost, sigurnost i participativnu demokratiju za sve građane.

Od Srbije se očekuje da se s dobrim namjerama uključi u dijalog koji vodi EU i u duhu kompromisa za postizanje sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma sa Kosovom o normalizaciji odnosa, u skladu sa međunarodnim pravom i pravnim tekovinama EU bez daljeg odlaganja.

Taj sporazum treba da se bavi svim ključnim otvorenim pitanjima i na taj način doprinese regionalnoj stabilnosti, dodaje se.

U tekstu se ističe da nema opravdanja za nasilje i oštro se osuđuju "nasilni akti demonstranata kosovskih Srba protiv građana, vojnika KFOR-a, organa za sprovođenje zakona i medija 29. maja 2023. godine, kao i nasilni napad na Kosovsku policiju 24. septembra 2023. na sjeveru Kosova".

Savjet očekuje da Srbija u potpunosti sarađuje i preduzme sve potrebne mjere za hapšenje i brzo privođenje pravdi počinilaca napada i izražava žaljenje što Srbija nije preduzela dovoljne mjere u tom pogledu, kao i zabrinutost zbog ponovljenog gomilanja vojnih snaga Srbije u blizini Kosova, uz konstataciju da je njihov broj naknadno smanjen.

Srbija i Kosovo moraju da nastave stalne napore za deeskalaciju, uzdrže se od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle dovesti do tenzija i nasilja i zaustave retoriku podjela, navodi se i dodaje da Savjet pozdravlja to što je Srbija preduzela neke korake u pravom smjeru, uključujući javno podsticanje kosovskih Srba da učestvuju na lokalnim izborima na sjeveru Kosova.

Od Srbije se traži i da podstakne kosovske Srbe da se vrate u institucije koje su napustili.

Ponavlja se upozorenje da će eventualni neuspjeh u deeskalaciji tenzija imati posljedice i da je EU spremna da procijeni "dalje mjere i prema Srbiji i prema Kosovu, ako bude potrebno".

Savjet ponavlja i snažna očekivanja od Srbije da pojača napore ka potpunom usklađivanju sa zajedničkim spoljnim i bezbjednosnim pozicijama EU i restriktivnim mjerama, uključujući one prema Rusiji i Bjelorusiji, kao pitanje najvećeg prioriteta.

Vlasti Srbije poziva da se uzdrže od akcija i izjava protiv stavova EU o spoljnoj politici i drugim strateškim pitanjima.

Savjet uzima u obzir humanitarnu i drugu pomoć Ukrajini, pozdravlja unaprijeđenu saradnju Srbije sa EU u sprečavanju zaobilaženja restriktivnih mjera EU i pozdravlja kontinuirano aktivno učešće Srbije u misijama i operacijama EU u okviru Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike (CSDP) EU.

Ponovo se naglašava i potreba da Srbija u potpunosti ispuni obavezu da se uskladi sa viznom politikom EU.

Savjet pozdravlja to što je Srbija zadržala posvećenost u nizu regionalnih inicijativa za saradnju i podstiče Srbiju na dalje jačanje dobrosusjedskih odnosa i doprinošenje stabilnosti i pomirenju sa svim partnerima u regionu.

U zaključcima se od Srbije traži da nastavi da se fokusira na ispunjavanje privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava.

Pozdravlja se blagovremeno usvajanje pet zakona kojima se primjenjuju ustavni amandmani iz 2022. godine, ali se ukazuje da je potreban dalji rad i politička posvećenost da bi se sprovele reforme u osnovnim oblastima, uključujući pravosuđe.

Podvlači se potreba da Srbija pojača napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te neophodnost opipljivih i ubjedljivih rezultata o efikasnim istragama, krivičnim gonjenjima, pravosnažnim presudama, zamrzavanjem i konfiskacijom imovine stečene kriminalom.

U zaključcima se ponavlja i zabrinutost stanjem u medijima i odnosom prema ratnim zločinima u Srbiji. Beograd se poziva da pojača napore na djelotvornoj primjeni akcionog plana medijske strategije. Takođe se podvlači važnost značajne regionalne saradnje u domaćem rješavanju pitanja ratnih zločina, rešavanju preostalih slučajeva nestalih osoba i pune saradnje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

Savjet ponavlja poziv srpskim vlastima da komuniciraju objektivno i nedvosmisleno o EU, i da se aktivno angažuje na sprečavanju i suzbijanju svih oblika dezinformacija i stranih manipulacija informacijama u svim medijskim kanalima.

U cilju poboljšanja uslova za pravilno funkcionisanje demokratskih institucija, Savjet snažno podstiče Srbiju da se pozabavi dugogodišnjim preporukama tijela OEBS/ODIHR i Savjeta Evrope, uključujući one koje se odnose na ključne aspekte izbornog procesa.

U zaključcima se prihvata procjena Evropske komisije da Srbija održava nivo pripremljenosti za početna mjerila u Klasteru 3 (Konkurentnost i inkluzivni rast) i dodaje da će nastaviti procjenu toga. Pozdravlja se dobar nivo pripremljenosti Srbije po ekonomskim kriterijumima.

( BETA )