Smjena Brđanina zbog "propusta" na Cetinju?

Zoran Brđanin sam neće otići sa pozicije šefa Uprave policije, ali bi ubrzo mogao biti smijenjen nakon sljedeće sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj će poslanici raspravljati o učincima policije tokom njegovog mandata.

“Vijestima” je izvor blizak Brđaninu rekao da je on saopštio da mu ne pada na pamet da sam napusti funkciju.

Brđanin je u fotelju prvog policajca vraćen sudskom odlukom u četvrtak. Eventualne planove o ostanku na tom mjestu mogli bi da mu pokvare parlamentarci, kojima je data mogućnost da zatraže smjenu ako im se ne svidi polugodišnji izvještaj o radu Uprave policije. O tome je navodno postignut dogovor u parlamentarnoj većini, rekli su “Vijestima” izvori iz dva poslanička kluba.

Razlog za smjenu Brđanina mogao bi biti njegov izvještaj sa kraja prošle godine u kome je obuhvaćen masakr na Cetinju od 12. avgusta 2022. godine, saznaju “Vijesti” od izvora u Odboru za bezbjednost i odbranu.

Prema Brđaninovom dokumentu, navodno niko od policajaca nije snosio odgovornost za masovno ubistvo u kojem je život izgubilo 11 osoba, a šest ranjeno. Građani Cetinja, očevici i mediji iznosili su optužbe da policija u nekoliko prilika nije adekvatno reagovala, da cetinjska policija nije bila dobro opremljena za takve situacije, da je policija neadekvatno komunicirala sa javnošću, itd.

“Neko mora da snosi odgovornost, u izvještaju ima samo hronološki slijed događaja, niko nije odgovarao. Morao je i ministar da odgovara. Uprava policije pod Brđaninovim rukovodstvom nije imala protokole i procedure postupanja u takvim slučajevima. Nije ih imala ni kasnije”, rekao je “Vijestima” sagovornik upoznat sa sadržajem tog Brđaninovog izvještaja.

Taj izvor je kazao da bi trebalo da u svakom takvom dokumentu budu navedeni i problemi i mjere za njihovo rješavanje, a to u ovom slučaju nije tako.

Odbor je juče odlučio da razmatra taj i još jedan Brđaninov izvještaj koje je podnio prije smjene u martu ove godine, a koje u bivšem sazivu nije razmatrao, na sjednici koja će vjerovatno biti održana 20. decembra.

U ta dva izvještaja apostrofirani su “istorijski rezultati koji su za vrijeme mandata Brđanina, načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predraga Šukovića u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom u izvještajnom periodu postignuti u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je nedavno drugi izvor upoznat sa sadržajem dokumenta.

Na pitanje da li će, u slučaju da izvještaji ne prođu na Odboru, to voditi smjeni Brđanina, predsjednik Odbora Miodrag Laković (Pokret Evropa sad) je novinarima u Skupštini odgovorio da to nije stvar tog skupštinskog tijela već da je to definisano Zakonom o unutrašnjim poslovima.

“Da li će ministar, ako izvještaj bude negativan, iskoristiti tu mogućnost da predloži Vladi, to je na njima”, kazao je Laković nakon sjednice Odbora koji je prihvatio izvještaj doskorašnjeg šefa policije Nikole Terzića.

Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra.

“Ako nadležno radno tijelo Skupštine ne prihvati izvještaj o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan”, piše u Zakonu.

Na pitanje kako komentariše stav Brđaninovog advokata Siniše Gazivode, da se ti izvještaji sada ne mogu ni razmatrati jer datiraju iz prošle godine, Laković je odgovorio da u Odboru imaju obavezu da sve zaostale materijale razmatraju.

Gazivoda je prethodno “Vijestima” rekao da je u presudi za Brđanina Upravni sud podsjetio na svoju raniju presudu iz 2021. godine, u kojoj se kaže da nepostupanje u roku, odnosno nerazmatranje izvještaja u ovom slučaju, znači da je nadležni organ dao saglasnost, odnosno odobrenje. Sa tim nije saglasan drugi pravni stručnjak koji tvrdi da se to ne može primijeniti na zakonodavnu vlast.

Vlada je na sjednici u ponedjeljak konstatovala da je Brđanin direktor Uprave policije na osnovu presude Upravnog suda od 7. decembra, a prethodno je razriješila Terzića na njegov zahtjev.

Brđanin na čelu policije navodno nije odgovarao ni Pokretu Evropa sad ni Demokratama, koji se spore oko ključnih pozicija u bezbjednosnom sektoru od donošenja presude Upravnog suda i sjednice Vlade od prošlog četvrtka na kojoj je ministar pravde Andrej Milović zatražio hitne smjene u tom sektoru.

Izvor “Vijesti” kazao je da je vraćanje Brđanina na posao kupilo vrijeme Demokratama i PES-u da pronađu dogovor oko izbora novog vršioca dužnosti šefa policije, do raspisivanja konkursa za novog.

Brđanin je izabran za direktora policije u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića u avgustu 2021, što znači da mu petogodišnji mandat ističe u avgustu 2026. Prvi put ga je Abazovićeva Vlada razriješila krajem marta ove godine, a Upravni sud je ukinuo tu odluku početkom jula kao nezakonitu. Vlada je ponovila svoju odluku početkom avgusta, a sud je poništio 7. decembra.

Vladajuće partije se bore za najmoćniji sektor

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić podsjeća da se mjesto direktora policije popunjava na konkursu, koji još nije ni raspisan, a unutar vladajuće koalicije se izjašnjavanju ko je prihvatljiv, ko nije.

“To je nedopustivo. Ovdje se radi isključivo o tome koja od dvije vladajuće partije će imati veći uticaj u najmoćnijem sektoru u državnoj upravi, koji bi morao da bude operativno nezavistan i od Ministarstva i od Vlade u cjelini. I jedni i drugi moraju da ulože napor da dođe do depolitizacije i da demonstriraju novi pristup u susret ocjeni ispunjenosti privremenih mjerila”, rekla je “Vijestima” Bajramspahić.

Po koalicionom sporazumu konstituenata vlasti, sektor bezbjednosti pripao je Demokratama, koje iz svojih redova imaju ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost i unutrašnju politiku.

Prema riječima Bajramspahić, ako se desi da aktuelni direktor policije bude razriješen, ključno je da ostane vršilac dužnosti do izbora direktora u punom mandatu i da ne bude postavljen bilo ko za koga će kasnije konkurs biti raspisan samo reda radi.

Podsjeća da je sektor bezbjednosti najglomazniji, ima najveća zakonska ovlašćenja, “koja i prekoračuje”, monopol nad upotrebom sile i mogućnosti za prekomjerno prikupljanje podataka.

“Prikupljeni podaci se i prodaju i koriste za pritisak, ucjenu, ličnu korist i upravljanje političkim i društvenim procesima. Sektor pokriva cijelu državnu teritoriju, ima neograničene mogućnosti za zapošljavanje, napredovanje, usluge, veze i intervencije čime se stanovništvo drži zahvalno, zadivljeno silom i u podređenom položaju”, navela je.

Partije, kako kaže, ne kriju koliko im je privlačno da zavladaju tim ogromnim resursom.

“Očekujem od nove Vlade, premijera, ministara unutrašnjih poslova i pravde i direktora policije da ‘zavrnu’ sve slavine, da nikome više ne pripada tolika moć, da reformama učine da ko god dođe nakon njih - ima smanjene mogućnosti za zloupotrebe i samovolju, koje su i danas bez limita”, poručila je Bajramspahić.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović juče je novinarima u Skupštini rekao da još nije komunicirao sa Brđaninom nakon njegovog ponovnog preuzimanja dužnosti u ponedjeljak.

Na pitanje da li Brđanin ima njegovo povjerenje, odgovorio je da se povjerenje ne daje bilo kome ad hok i da se povjerenje ostvaruje predanim radom i rezultatima. Dodao je da nije do sada sarađivao sa Brđaninom.

“Ono što je posebno važno, nakon što je lišeno bilo kog mog subjektivnog utiska jeste da omogućim da sistem funkcioniše, da od svakog pojedinca unutar MUP-a, od svih odgovornih u svakoj organizacijskoj jedinici, pa i Upravi policije tražim da posao obavljaju u skladu sa zakonom i u skladu sa jasno definisanim nadležnostima. A isto se naravno odnosi na gospodina Brđanina koliko god on bude obavljao funkciju direktora policije”, poručio je.

Knežević: Nismo obavezni da razmatramo izvještaje...

Institut alternativa je u septembru prošle godine upozorio da Odbor ne razmatra izvještaje, odnosno da je razmatrao samo prvi izvještaj nakon što je uvedena obaveza polugodišnjeg izvještavanja od strane direktora policije 2018. godine.

Za vrijeme svog mandata od izbora u avgustu 2021. do razrješenja u martu 2023. godine Brđanin je podnio tri polugodišnja izvještaja odboru, posljednji krajem 2022. godine, ali nijedan nije razmatrao Odbor za bezbjednost i odbranu.

Lider Demokratske narodne partije (DNP) i predsjednik Odbora od 2020. do 2023. godine, Milan Knežević, rekao je da nije bilo poslovničke obaveze da se ti izvještaji stavljaju na dnevni red, ali da je svaki član tog tijela bio upoznat sa činjenicom da je Odboru dostavljen poseban izvještaj Uprave policije o rezultatima rada u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za polugodišnji period.

“I imao je mogućnost pristupa u prostoriji za razmatranje materijala označenih stepenom tajnosti kontinuirano, i u svakom trenutku je mogao inicirati da se taj izvještaj nađe na dnevnom redu, jer ne postoji poslovnička obaveza o razmatranju izvještaja. Tim prije, što je dogovor većine članova Odbora bio da se kroz kontrolna saslušanja ljudi iz bezbjednosnog sektora razmatraju stavke iz ovih posebnih izvještaja o radu UP u navedenim oblastima, što smo redovno i radili”, rekao je Knežević “Vijestima” odgovarajući na pitanje zašto Odbor za vrijeme njegovog predsjedavanja nije razmatrao Brđaninove izvještaje.

On je kazao da je i na posljednjoj sjednici kojom je predsjedavao, svaki član Odbora imao mogućnost da dopuni dnevni red upravo sa ovom tačkom, ali nažalost nije bilo kvoruma.

“I danas je predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković imao mogućnost da dopuni dnevni red, ali i svaki od novoizabranih članova Odbora”, naveo je.

“Više se ne isplati gaziti struku zbog partija”

Dina Bajramspahić je kazala da je od najveće važnosti za ozdravljenje cijele uprave da se prestane sa ekstenzivnom upotrebom instituta vrišioca dužnosti, za direktora, za pomoćnike direktora policije, kao i generalno državnu upravu, jer se time unaprijed obavještava javnost ko je favorit, demotivišu svi zainteresovani, derogira povjerenje u procedure, poništava zdrava konkurencija i jača partijska kontrola nad institucijama.

“To je nepravedno prema svima koji ispunjavaju uslove. Zbog partijskih podjela funkcija, konkursi su obesmišljeni a glavna preporuka je i dalje lojalnost partiji”, upozorila je.

Ona je ocijenila da “nekompromitovani policijski kadar treba da nauči lekciju iz primjera onih službenika koji su poletjeli u zagrljaj GP URA i time se diskreditovali kao profesionalci”.

“U današnjoj Crnoj Gori, vlade su kratkog daha, brzo dolaze i prolaze, i možda službenici shvate da se više ne isplati pogaziti struku i integritet zbog partija koje se brzo smjenjuju”, rekla je.

Šuković ne može biti smijenjen bez saglasnosti Novovića

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) juče su poručili da bez saglasnosti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković “ne može biti raspoređen na drugo radno mjesto ili druge poslove Uprave policije”.

To je saopštio tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić reagujući na izjavu ministra pravde Andreja Milovića (PES).

Milović je u parlamentu u ponedjeljak saopštio je da neće biti u Vladi ako Predrag Šuković ostane šef SPO.

Radonjić juče nije odgovorio na pitanja “Vijesti” da li su u SDT-u zadovoljni radom Šukovića ili će ga smijeniti. Milović nije želio da komentariše saopštenje SDT-a.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da potvrđuje i podržava stavove SDT-a, koji su utemeljeni na čvrstim zakonskim osnovama.

“Ističem i posebno naglašavam, da je svako imenovanje, razrješenje ili postavljenje unutar MUP-a vođeno isključivo zakonskim principima, uz najviše standarde profesionalizma, stručnosti i etičnosti”, kazao je Šaranović.

On je dodao da neće biti mjesta za politički uticaj ili miješanje u ove procese, kako bi se osigurala nepristrasnost i integritet u svim postupanjima MUP-a.

( Biljana Matijašević, Biljana Nikolić, Mihailo Jovović )