Termoelektrana Pljevlja ponovo pod lupom EU
Ministri EZ mogli bi danas da usvoje zaključak da je Crna Gora prekršila ugovor kojim se obavezala da će rad TE uskladiti sa evropskom regulativom. Kako se ubrzava borba protiv klimatskih promjena, teško je vjerovati da će postrojenje potrajati i do 2030, kaže ekonomski analitičar Dejan Mijović
Ministarski savjet Energetske zajednice (EZ) mogao bi danas na sastanku u Beču da usvoji zaključak o tome da je Crna Gora prekršila međunarodni ugovor o osnivanju EZ kojim se obavezala da uskladi rad Termoelektrane (TE) Pljevlja sa direktivama EU, što bi moglo izazvati ozbiljne posljedice.
To je “Vijestima” rekao ekonomski analitičar Dejan Mijović navodeći da su dva najviša tijela Evropske unije (Evropska komisija i EU Savjet) prihvatila mišljenje (zaključak) Sekretarijata EZ.
“Ako većina prisutnih na sastanku glasa da je Crna Gora prekršila ugovor (što se očekuje jer je to stav EU), ta će odluka imati punosnažno pravno dejstvo. Budući rad TE će postati nelegalan, što može imati ozbiljne reperkusije po Crnu Goru, njen međunarodni ugled i kreditni rejting”, rekao je Mijović “Vijestima”.
Upozorio je da bi se Elektroprivreda (EPCG), u čijem je vlasništvu TE, mogla suočiti sa krupnim finansijskim rizicima.
“Mogla bi, recimo, da bude tužena za nelojalnu konkurenciju jer nije uložila potrebna (zahtjevna) sredstva u temeljnu modernizaciju TE kao što su uradili proizvođači električne energije iz ostalih zemalja-članica EZ i EU”, naveo je Mijović.
TE Pljevlja je krajem 2020. godine potrošila 20 hiljada radnih sati koji su joj odlukom Ministarskog savjeta EZ iz 2016, bili dozvoljeni za period od 2018. do 2023. odnosno u takozvanom opt-out mehanizmu. Taj mehanizam omogućava članicama EZ da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja je stupila na snagu 1. januara 2018, a propisuje smanjenje emisije štetnih gasova. Po isteku sati u opt-out mehanizmu, postrojenje može da ostane u pogonu samo ako ispunjava stroge standarde Direktive o industrijskim emisijama.
Sekretarijat EZ je 20. aprila 2021. godine otvorio slučaj protiv Crne Gore zato što prije isteka dozvoljenih radnih sati nije uskladila rad TE sa evropskom regulativom.
“Sekretarijat je preliminarno zaključio da TE Pljevlja, jedina velika termoelektrana koja posluje u ugovornoj strani (Crna Gora), nije poštovala opt-out pravila. Iako je postrojenje dostiglo svoj limit od 20.000 radnih sati do kraja 2020. godine, nije se pridržavalo strožih standarda Direktive o industrijskim emisijama, niti je prekinulo svoje operacije, kako je zahtijevano zakonodavstvom EZ”, piše u dokumentu u okviru slučaja otvorenog protiv Crne Gore (Case ECS 15/21).
Sekretarijat EZ objavio je 9. februara obrazloženo mišljenje (reasoned opinion) u kojem je navedeno da im tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija nije pružilo valjane argumente da će rad TE biti usklađen sa evropskim pravilima. Crna Gora je pozvana da ispravi identifikovane probleme neusaglašenosti u roku od dva mjeseca.
Nakon sprovođenja preliminarne procedure, 13. jula ove godine, Sekretarijat je podnio “obrazloženi zahtjev” Ministarskom savjetu nakon neuspjeha Crne Gore da ispravi identifikovane probleme.
U predlogu zaključaka Ministarskog savjeta EZ, koji će biti danas vjerovatno usvojen, navedeno je da Savjetodavni komitet EZ još nije donio mišljenje u slučaju Crne Gore.
“Stav koji će biti zastupljen na Ministarskom savjetu trebalo bi da bude odobravanje nacrta odluka, pod uslovom da Savjetodavni odbor EZ blagovremeno dostavi mišljenje koje podržava zaključke Sekretarijata EZ, odnosno prije sastanka Ministarskog savjeta”, piše u predlogu.
Mijović smatra da čak i da TE, tehnološkom rekonstrukcijom koja je u toku, smanji emisiju svih štetnih gasova po EU kriterijumima, ona ne zadovoljava moderne tehnološke standarde, niti može da se temeljno rekonstruiše da bi dostigla te standarde jer je prestara za to.
Podsjeća da TE emituje više od polovine CO2 koliko bi Crna Gora morala da smanji do 2030. u skladu sa EU klimatskom politikom i Zelenom agendom razvoja koju Crna Gora takođe mora da usvoji i realizuje ako želi brži prijem u EU, tj. do kraja decenije, a možda i prije ako se posebno istakne.
Crna Gora je u obavezi prema EZ da smanji emisije CO2 za najmanje 55 odsto do 2030. godine.
Mijović upozorava da ako Crna Gora ne bi zatvorila TE do tada, moralo bi sve drugo da stane da bi se to ostvarilo, što je nerealno.
“Dakle, i da je ekološka rekonstrukcija izvedena u roku i potpuno usklađena sa EU Direktivama, Crna Gora bi morala da zatvori TE da bi se uskladila sa EU klimatskom politikom. Ipak, Crna Gora još nije tu svoju obavezu prema EZ i EU formaliziovala, tj. nije usvojila Klimatsko-energetski plan što joj je zamjereno u Izvještaju o napretku”, podsjeća.
Prema njegovim riječima, kako se ubrzava borba pritiv klimatskih promjena i usvajaju sve radikalnije mjere da se one spriječe, teško je vjerovati da će TE potrajati i do 2030.
“Izgubili smo dragocjene godine u insistiranju na gradnji drugog bloka i ekološkoj rekonstrukciji umjesto da smo pripremili projekat kojim bismo imali novi stabilni izvor energije baziran na sopstvenoj siriovini, koji radi 24 sata na dan kao postojeća TE. Takvu imamo u izobilju a loše je koristimo, mislim naravno na biomasu”, kazao je Mijović.
Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović ove sedmice je na konferenciji u Evropskoj kući u Podgorici rekao da će se na svom putu ka EU Crna Gora u jednom trenutku morati odreći svog najvažnijeg energetskog objekta - TE Pljevlja.
“To će biti sve samo ne lako. Nama bi značajno olakšanje i rješenje problema bila izgradnja jednog stabilnog energetskog izvora odnosno jedne hidroelektrane. Moj favorit je hidroelektrana ‘Kruševo’, prije svega zbog svoje isplativosti, velike snage i dobrog odnosa snage i energije. Po tim aspektima bolja je od projekta Komarnica. Tu su još i hidrocentrale na Ćehotini”, kazao je Mujović koji će čestvovati na današnjem ministarskom sastanka EZ.
Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja okuplja EU i njene susjede sa ciljem stvaranja integrisanog panevropskog energetskog tržišta. Temelji ove organizacije uspostavljeni su donošenjem Sporazuma o osnivanju Energetske zajednice (Treaty) potpisanim u oktobru 2005. u Atini, koji je na snazi od jula 2006. godine. Sporazum su potpisali Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Gruzija, Moldavija, Srbija i Ukrajina.
Ministarski savjet EZ je najviše tijelo za donošenje odluka.
Niko ne odgovara za greške, neznanje i nesposobnost
Dejan Mijović upozorava na mogućnost da će se “zbog dugogodišnjeg kašnjenja, grešaka, neznanja i nesposobnosti naše elite”, morati zatvoriti TE i prije nego nego se izgradi novi energetski objekat, što će građane i državu jako skupo koštati.
“Za to, naravno, neće niko odgovarati, samo će iz direktorske preći u druge fotelje, bilo poslaničke ili ambasadorske. Nažalost, ne možemo se ni ubuduće nadati ničem boljem ako novi ministar za energetiku ostane pri stavu da je gradnja hidrolektrane ‘Kruševo’ najbolja zamjena za TE, jer to nije stabilni izvor energije, da ne pominjemo druge rizične ekonomske i ekološke aspekte gradnje nove velike hidrolektrane. Nadajmo se, ipak, da će ispuniti obećanje i, za razliku od svojih prethodnika, prije konačne odluke pokretnuti ozbiljnu javnu i stručnu debatu o izboru najoptimalnijeg zamjenskog projekta za TE”, kazao je.
Mijović savjetuje da Vlada “ne lomi previše glavu” nakon odluke da je prekršila međunarodni sporazum o osnivanju EZ, već da dobro sasluša preporuke dobronamjernih evropskih partnera.
“Brzi ulazak u EU je najbolji put da izvedemo pravednu tranziciju iz uglja, sve drugo je mnogo skuplje”, poručio je.
( Biljana Matijašević )